Connect with us

Politika

SRAMOTA BEZ PREMCA! Pošta uvela namet PENZIONERIMA u Republici Srpskoj

U poslednje vrijeme, uglavnom “novim” penzionerima, koji penziju dobijaju putem “Pošta Srpske” na kućnu adresu, dešava se da na dostavnom čeku imaju odbitak u iznosu od nekoliko konvertibilnih maraka. Riječ je kažu, o novom nametu, a to je naplata usluge dostave u visini od 1% iznosa same penzije. Svi oni koji su u penziju otišli poslije 2023. godine, a prinuđeni su bolešću ili žele da im penzija bude dostavljena na kućnu adresu, bili su dužni da potpišu obavezu plaćanja ove usluge u visini od 1% iznosa penzije, dok će oni koji su penzionisani prije 2023. ovu uslugu, početi da plaćaju od 1. januara 2026. godine.

“Ističemo da se ne radi o uvođenju nove naknade, već o izboru korisnika koji se od jula 2023. godine, opredjeljuju za isplatu penzije putem pošte, uz njihovu saglasnost da sami snose trošak distribucije”, stoji u odgovoru Fonda PIO Republike Srpske.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovaj način je elegantno, umjesto da iz budžeta Republike Srpske obezbjedi sredstva za ovu uslugu, koju prema ugovoru vrše “Pošte Srpske”, a koja je namjenjena ljudima sa uglavnom najnižim primanjima u našem društvu, upravo njih “udario po džepu”. U članu 5. navedenog Ugovora definisano je da se Fond obavezuje da Poštama Srpske, na ime izvršene usluge, plaća naknadu u visini od 1% na iznos obračunatih penzija. Dakle, Pošte Srpske ne naplaćuju naknadu od penzionera za uslugu isplate penzija na kućnu adresu”, navode u dopisu iz “Pošta Srpske”.

Na ovaj način će mizerna povećanja penzija od svega par konvertibilnih maraka, koje slavodobitno najavljuje resorna ministarka Zora Vidović, otići za, gle ironije, plaćanje dostave penzije.

“To je van pameti. Taman nam još i to treba. Oguliše nas sa svih Božijih strana. Čovjek je čitav vijek radio, malo penzijice zaradio… Samo izmišljaju nešto gdje im je sigurna para. Sva penzija ispod 1.000 maraka, to je sadaka. To ljudi samo preživljavaju. Toliko je život skup, a penzioneri jadni nastoje da nikom ne duguju. Oni su najveće platiše u ovome društvu…

A ovo što oni daju, povećavaju, to ništa nije. Pa daš sirotinji dvije marke, a oni dali 3 marke povećanje penzije. Kako ga nije sramota bolan? A oni od bijesa ne znaju kud udaraju. Dao tri marke borcu, mada ima boraca i divljih i svakakvih. Dao mu tri marke što je svaki dan mislio hoće li živ doći kući ili neće.

To je bruka i sramota. Sramota je o tome i pričat, ali na žalost sve nam je tako. Nemamo države. Rukovode i vladaju lopovi i kriminalci, seljačke barabe, gradski uličari. Ti vladaju danas”, smatra Halil Čolaković, penzoner SUP-a.

“Ne znam kako će se to odbjati. Ima sitno, pa nema. To je čista zezancija, da se tako izrazim. Oprostite na izrazu”, kaže Slavko Bošnjak, prenzionisani radnik SO Bijeljina.

“Nije to lijepo. Iako su penzije male, još oduzeti i to… Kako će taj narod da živi?

“Nije to pošteno. Ja svakako mislim da bi trebalo ostat’ besplatno i dalje”.

I dok se iz budžetske kese razbacuju silni novci za raznorazne luksuzne zgrade, hotele i arbitraže, koje su predstavnici vladajuće elite slučajnim ili namjernim nečinjenjem izazvali, za one koji su pošteno zaradili svoje penzije ta kesa je izgledna nedostupna. I ne samo to, već raznoraznim nametima pokušava da im se uzme i “crno ispod nokta”.

“Nije to loše da se donese penzija nekom ko je recimo nepokretan i ko ne može otići sam, a ko može otići, što ne bi otišao? Ali je sramota da uzimaju od recimo 400 maraka. To su pretežno ljudi sa nižim penzijama i treba da mu uzme i to malo što mu donese penziju kući, a poštar ima platu tamo. Prema tome, meni to i nije baš najjasnije”.

“Treba da da neko još i tu marku i još hiljadu nekih obaveza, a pošta radi, primaju svoje plate i to je njihova obaveza da donose tu panziju. Donosila se penzija u prošlih 100 godina i dok je moj otac još bio živ. Prema tome to je stvarno jedna glupost. Znate koliko penzionera ima? -Pa mislim, nema to smisla.“

“Mislim da je to sramota. I od toga malo treba uzeti još nešto . Pa nije fer”.

Kako će ovaj sistem funkcionisati i dokle će penzioneri da trpe maćehinski odnos vlasti, ostaje da se vidi. A kako je ovaj problem riješen u razvijenim zemljama, najbolje možemo vidjeti na primjeru Njemačke, gdje penzioneri nemaju mogućnost dostave penzije putem pošte, već samo preko bankovnog računa. Ukoliko penzioner ne želi da plaća visoku bankarsku proviziju, ima mogućnost da da punomoć članu svoje porodice, da penzija liježe na njegov račun, čime je izbjegnuta bilo kakva globa na račun samog penzionera.

(BN)

Politika

VJERA KOJA OKUPLJA NAROD: Drinić sa Guslovskih brda čestitao Ilindan i poslao snažnu poruku (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju Ilindana na Guslovskim brdima, gdje je zajedno sa članovima Udruženja „Ratkovo“ učestvovao u lomljenju krsnog hljeba.

Tom prilikom Drinić je istakao da snaga Republike Srpske ne počiva samo na njenim institucijama, već prije svega na ljudima koji svojim radom, slogom i zajedništvom okupljaju narod i ostavljaju trajan trag.

Posebno je ukazao na značaj krsta visokog 22 metra, koji dominira Guslovskim brdima i predstavlja simbol vjere, istrajnosti, srpstva i pravoslavlja.

– Dok je ovakvih domaćina i ljudi koji stvaraju, čuvaju i okupljaju narod, sigurni smo u budućnost Republike Srpske – poručio je Drinić, čestitajući svim vjernicima praznik Svetog proroka Ilije – Ilindan.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ U IMLJANIMA: Obnovljena svetinja dokaz je snage, vjere i opstanka srpskog naroda (FOTO)

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković prisustvovao je danas osvećenju obnovljene crkve brvnare u Imljanima, svetinje posvećene Svetom proroku Iliji, stare više od četiri vijeka.

Tom prilikom istakao je da mu predstavlja posebnu čast što je imao priliku da lično podrži obnovu ovog značajnog hrama, koji kroz vijekove okuplja vjerni narod i čuva duhovni i nacionalni identitet srpskog naroda.

Stanivuković je naglasio da razgovori sa ljudima koji se vraćaju u svoj zavičaj potvrđuju da postoji iskrena želja za povratkom, životom na selu i razvojem ovih krajeva, ali da je za to neophodna snažnija podrška institucija Republike Srpske.

– Potrebne su konkretne mjere, podsticaji i ulaganja kako bi ljudi ostajali i vraćali se na svoja ognjišta. Naša je obaveza da čuvamo naše svetinje, ulažemo u ova mjesta i stvaramo uslove za sigurniji i kvalitetniji život – poručio je Stanivuković.

On je dodao da praznik Svetog proroka Ilije podsjeća da se obnovom svetinja obnavljaju i vjera, zajedništvo i ljubav prema Republici Srpskoj, te da upravo takve vrijednosti predstavljaju temelj opstanka srpskog naroda na ovim prostorima.

Nastavi čitati

Politika

CIK NEMILOSRDAN PRED IZBORE: Izrečeno više od šest miliona KM kazni

Pojačano sankcionisanje političkih subjekata od strane Centralne izborne komisije (CIK) BiH, uz obrazloženja da su kršili odredbe zakona o izborima i finansiranju partija, znatno je smanjilo prostor strankama i pojedinačnim kandidatima da prije nego što nastupi septembar u određenoj mjeri predstave svoje favorite i programe.

Šmitove izmjene pooštrile pravila

Kažnjavanje stranaka, posebno za vođenje preuranjene kampanje, je posljedica izmjena Izbornog zakona BiH koje je šest mjeseci pred lokalne izbore 2024. nametnuo Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika.

Zakon je, naime, definisano da će iznosom od 3.000 do 30.000 maraka da bude sankcionisan politički subjekt za prekršaj ukoliko on ili kandidat u periodu preuranjene izborne kampanje „izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje“.

Tanka linija između politike i kampanje

Do sad izrečene kazne usljed optužbi da su požurili sa kampanjom, posebno zbog različitih stavova o ovom pitanju i među članovima CIK-a, otvorile su prostor za brojna tumačenja i potragu za odgovorom gdje je linija između svakodnevnih političkih izjava i onih u kojima su i izborne poruke, mahom u izbornoj godini kakva je i 2026.

Ovogodišnji opšti izbori u BiH su raspisani za 4. oktobar, a zakonom je propisano da je, prije zvanične kampanje koja počinje 30 dana pred dan izbora, zabranjeno vođenje izborne kampanje putem elektronskih, onlajn i štampanih medija, društvenih mreža te i bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja koji ima obilježja izborne kampanje.

Stranke opreznije nego ikad

Da ih to dovodi u probleme, potvrđeno je za „Glas Srpske“ u nekoliko većih političkih partija u Srpskoj.

Potpredsjednik SNSD-a Miroslav Bojić je, ukazujući da je SNSD na najvećem udaru CIK-a, istakao da su ove godine daleko oprezniji.

– Dupli su aršini – rekao je Bojić za “Glas”.

Slična poruka stigla je i iz Socijalističke partije, ali i iz SDS-a.

– Bio sam zadužen da sa stručnjacima kreiram program. Imamo napisanu i dužu i kraću verziju. Mi sad imamo sve uslove da predstavimo program, izađemo sa porukama koje hoćemo da pošaljemo u vezi sa najvažnijim pitanjima, da li tokom jedne ili više konferencija za medije, ali ne možemo još zbog veoma oštrih mjera CIK-a BiH. Ne možemo ni, kako treba, da organizujemo niti konvenciju ili konferenciju stranke prije 4. septembra i to jako otežava pripremu za izbore u smislu nekog poluzvaničnog predstavljanja. Nemamo tu puno prostora za manevrisanje – kazao je za “Glas Srpske” funkcioner SDS-a Želimir Nešković.

Najviše kazni zbog društvenih mreža

Nedavna analiza “Glasa” o postupcima koji su vođeni po osnovu prijava ili prigovora za preuranjenu izbornu kampanju u periodu sprovođenja lokalnih izbora 2024, je pokazala da su stranke i pojedinci mahom kažnjavani usljed objavama na mrežama i organizovanja javnih skupova prije početka kampanje.

Milionske kazne i pitanje gdje završava novac

S druge strane, CIK već godinama kažnjava političke subjekte u Republici Srpskoj i FBiH zbog kršenja Izbornog zakona i odredaba o finansiranju, a ukupan iznos izrečenih kazni premašuje šest miliona maraka.

Istovremeno je otvoreno pitanje i gdje se “čuva” prikupljeni novac, odnosno za koje s svrhe koriste sredstva koja budu naplaćena prema odlukama CIK-a, a u određenim slučajevima i onima koje potvrdi Sud BiH.

Dio odgovora je otkriven u poslednjem izvještaju o izvršenju budžeta CIK-a za 2025. godinu. U tom dokumentu je pojašnjeno da se prihodi od tih kazni koje uplaćuju na Jedinstven račun trezora kod Centralne banke BiH sa naznakom – kazne koje izriče Centralna izborna komisija BiH.

Dio potraživanja ostaje nenaplaćen

– Novčane kazne utvrđene Izbornim zakonom BiH prihod su budžeta institucija BiH – navedeno je u odgovoru CIK-a na pitanje “Glas Srpske” da li se i u koje svrhe koriste sredstava od naplaćenih kazni koje izriče CIK, a koja idu na poseban račun u Centralnoj banci BiH.

U CIK-u su ranije isticali da dio potraživanja neće moći da naplate. Kao razloge su navodili ugašene stranačke račune, činjenicu da na računima stranke nije bilo novčanih sredstava niti drugih sredstava nad kojima je moguće izvršenje kazne, te zbog brisanja političke stranke iz registra.

Izborni rokovi

  • Plaćeno političko oglašavanje (od 4. septembra)
  • zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnjenja (od 2. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)
  • zabrana medijskog izvještavanja o aktivnostima političkih subjekata (od 3. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)
  • Izborna tišina (od 3. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)

Resursi

Iz CIK-a su, naime, i polovinom jula podsjetili aktuelne funkcionere i kandidate na izborima 2026. da su dužni da poštuju Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na zabranu zloupotrebe javnih sredstava i resursa s ciljem vođenja izborne kampanje ili sticanja političke koristi.

– To, između ostalog, podrazumijeva korištenje položaja za političku promociju, korištenje prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje, uključivanje državnih službenika u aktivnosti političke promocije tokom radnog vremena, kao i promociju političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća – saopšteno je iz CIK-a, uz opasku da će nastaviti sa sankcijama propisanim Izbornim zakonom BiH.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno