Region
Srbi u Hrvatskoj blizu STATISTIČKE GREŠKE
Rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj pokazuju da je san Franje Tuđmana o smanjenju broja Srba ispod tri odsto gotovo ispunjen, odnosno da srpsko stanovništvo u toj zemlji spada u domen statističke greške.
Naime, prema zvaničnim rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, koje je juče objavio hrvatski Zavod za statistiku, kao Srbi izjasnilo se 3,2 odsto stanovnika Hrvatske, odnosno njih 123.892. U poređenju s popisom iz 2011. godine, kada ih je bilo 186.633, broj Srba u Hrvatskoj pao je za 33,6 odsto! Drugim riječima, udio Srba u ukupnoj populaciji Hrvatske prije 11 godina iznosio je 4,36 odsto.
Prema riječima Save Štrpca, predsjednika Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, drastično smanjenje udjela Srba u ukupnoj populaciji Hrvatske bilo bi još veće da iz te zemlje, prvenstveno zbog ekonomskih i socijalnih razloga, u proteklom periodu nije iselilo više od 400.000 Hrvata.
Poređenja radi, na popisu stanovništva iz 1991. Srba u Hrvatskoj bilo je 581.663, ili 12,2 odsto. Takođe, na tom popisu bilo je registrovano i 106.000 Jugoslovena, odnosno 2,2 odsto ukupne populacije, a među njima je negdje oko 80 odsto bilo Srba. Dvadeset godina kasnije, na popisu iz 2011. Srba u Hrvatskoj bilo je oko 186.000, a Jugoslovena negdje oko 300. Prema juče objavljenim rezultatima popisa od prošle godine, Srba u Hrvatskoj ima nešto manje od 124.000 – navodi Štrbac.
Prema Popisu 2021., RH ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.
Objavljeni podaci dostupni su na:https://t.co/Lpw16LugPIhttps://t.co/U8BGDVgMSV pic.twitter.com/hXDNn9xHWy— StatistikaHR (@StatistikaHR) September 22, 2022
On ističe da ovi podaci jasno ukazuju na to da se broj Srba u Hrvatskoj stalno smanjuje, te da je blizu ostvarenja zamišljeni “ideal” Franje Tuđmana.
– Tuđman je i prije i za vrijeme rata govorio da će se Hrvatska riješiti “remetilačkog faktora” kad broj Srba u toj zemlji bude ispod tri odsto. Ako uzmemo u obzir da je u posljednjih 10 godina iz Hrvatske iselilo oko 400.000 Hrvata, to praktično znači da je broj Srba čak i ispod Tuđmanovog “ideala”, samo da Hrvati u ovo vrijeme takođe nisu iseljavali u zemlje EU.
Prema juče objavljenim podacima popisa stanovništva u Hrvatskoj, ta zemlja ima 3.871.833 stanovnika, što je za 413.056 manje u odnosu na popis od prije 10 godina.
Kao Srbi izjasnilo se 3,2 odsto stanovnika, a srpski jezik kao maternji upisalo je njih 1,16 odsto.
Rezultati popisa iz 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 odsto, Srba 3,2, a Bošnjaka 0,62 odsto.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 odsto, pravoslavaca 3,32, muslimana 1,32 odsto.
Na prošlom popisu stanovništva iz 2011. godine katolika je bilo 86 odsto, pravoslavaca nešto manje od 4,5, a muslimana oko 1,5 odsto.
NASTAVAK NEGATIVNOG TRENDA
Budući da je preostalo srpsko stanovništvo u Hrvatskoj uglavnom starije životne dobi, predsjednik “Veritasa” Savo Štrbac za Srpskainfo upozorava da će se nastaviti trend smanjenja broja Srba u toj zemlji.
– Među onima koji su se vratili u Hrvatsku uglavnom se nalaze stariji ljudi. Mladih i reproduktivno sposobnih Srba tamo skoro da nema, tako da se do narednog popisa može očekivati da će broj Srba u Hrvatskoj još drastičnije opasti – ukazuje Štrbac.
Region
Komandant Kfora “SITUACIJA NA KOSOVU MIRNA, ALI KRHKA”
Bezbjednosna situacija na Kosovu i Metohiji je mirna, ali krhka, izjavio je komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš.
Ulutaš je naveo da pažljivo prate sva bezbjednosna dešavanja, uključujući i sjever Kosova i da sve to omogućava sprečavanje ili barem umanjenje rizika od potencijalne eskalacije.
“Kontingent NATO-a stalno sarađuje sa ključnim partnerima, uključujući bezbjednosne organizacije na Kosovu i Metohiji, Euleks i oružane snage Srbije”, rekao je Ulutaš za Kosovo onlajn. KFOR je raspoređen na Kosovu i Metohiji pod pokroviteljstvom NATO-a i sada ima oko 4.500 vojnika iz 29 zemalja Alijanse.
Region
HRVATSKA UKIDA ISPLATU NAKNADA: Hiljade nezaposlenih ostaju bez novca
Na berzi rada u Hrvatskoj trenutno je evidentirano oko 88 hiljada nezaposlenih, ali pravo na novčanu naknadu ostvaruje tek svaki treći. Iako se državne podrške često doživljavaju kao trošak, podaci pokazuju da su nezaposleni koji su uz njihovu pomoć pokrenuli vlastiti posao iznadprosječno uspješni.
Čak 89 posto osoba koje su uz podršku za samozapošljavanje započele preduzetničku aktivnost ostalo je aktivno i dvije godine kasnije, znatno više od prosječne stope opstanka preduzetnika, koja iznosi oko 70 posto.
Uprkos tim rezultatima, Hrvatski zavod za zapošljavanje u decembru 2025. ukinuo je mogućnost jednokratne isplate novčane naknade za pokretanje vlastitog posla. Odluka je posebno pogodila one koji su već otvorili obrt ili započeli postupak, računajući na važeća pravila.
Planirali samozapošljavanje
– S planiranih šest hiljada evra htio sam otvoriti obrt. Umjesto toga, ostao sam bez naknade i bez prihoda – kaže jedan nezaposleni iz Istre, piše Poslovni. Slična iskustva imaju i drugi koji su se našli između nezaposlenosti i poslovanja koje još nije zaživjelo.
Iz HZZ-a poručuju da je odluka donesena zbog nedostatka sredstava, navodeći da su izdvajanja za naknade u 2025. porasla za gotovo 28 odsto. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da se time rizik prebacuje s države na pojedinca, iako je ukupni trošak za proračun jednak.
Prošle je godine izdato više od tri hiljade naloga za jednokratne isplate, a podaci pokazuju da je riječ o učinkovitoj mjeri. Posebno teška situacija pogodila je nekoliko stotina ljudi koji su se u trenutku ukidanja mjere već nalazili u postupku. HZZ navodi da se podrška za samozapošljavanje nastavlja te da se zahtjevi rješavaju u roku od 30 dana, uz isplatu mjesec dana nakon potpisivanja ugovora, prenosi Hrvatska.
Region
Petković ŽESTOKO osudio trojni pakt Kosova, Hrvatske i Albanije! “DIREKTAN napad na Srbiju”
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da saradnja Albanije, Hrvatske i Prištine u oblasti odbrane direktno ugrožava stabilnost regiona Zapadnog Balkana i istakao da je taj trojni pakt direktno usmjeren protiv Srbije.
Petković je, povodom sastanka Hrvatske, Albanije i Prištine na nivou direktora za odbrambenu politiku i naoružanje, naveo da je Srbija, kao vojno neutralna država i stub stabilnosti regiona, očigledna meta tog trojnog pakta i dodao da je jasno da saradnja Hrvatske, Albanije i Prištine nije motivisana ekonomskim interesima ili potrebom da se doprinese regionalnom prosperitetu, već malignim namjerama.
Priština: Provokacija i napad na srpske interese
“Albanija i Hrvatska već pripadaju većem vojnom savezu i kao suverene države mogu da sarađuju kako im je volja, međutim uključivanje Prištine u nekakve formalne bezbednosne inicijative, protivno kolektivnim interesima u regionu i suprotno Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, jeste direktna provokacija i napad na vitalne srpske državne i nacionalne interese”, naglasio je Petković.
Ukazao je da je južna srpska pokrajina Kosovo i Metohija postkonfliktno područje na kojem se o miru i bezbjednosti stara međunarodno vojno prisustvo KFOR i da je to više nego dovoljan okvir u kojem zemlje poput Hrvatske i Albanije već učestvuju.
Opasni presedan i animozitet prema Srbiji
“Formalno uključivanje Prištine u nekakve odbrambene i bezbjednosne aranžmane je, međutim, opasan presedan i otvoreno iskazivanje animoziteta prema Srbiji kao miroljubivom i dobronamernom susedu”, naveo je Petković.
Dodao je da bi Hrvatska i Albanija, umjesto što investiraju u destabilizaciju regiona, trebalo da ulože napore da Zapadni Balkan konačno postane zona miroljubivog napretka i prosperiteta i da se u tom smislu ugledaju na politiku mira i ekonomskog napretka koju snažno zastupa i sprovodi Srbija.
Sastanak u Zagrebu i planovi za saradnju
Ministarstvo odbrane privremenih prištinskih institucija i Ministarstvo odbrane Hrvatske saopštili su ranije danas da je u Zagrebu održan sastanak Hrvatske, Albanije i Prištine na nivou direktora za odbrambenu politiku i naoružanje, na kojem je razgovarano o mogućnostima za unaprjeđenje saradnje u oblasti odbrambenih kapaciteta, interakciji između odbrambenih industrija i o koracima za dalju implementaciju memoranduma o saradnji u oblasti odbrane.
-
Region1 dan agoBomba na kuću Zdravka Čolića bačena greškom? KO JE PRAVA META?
-
Politika3 dana agoNESTAJU IZ SISTEMA! CIK briše rezultate sa 136 biračkih mjesta pred nove izbore u Srpskoj
-
Politika2 dana agoBanjac ne vidi probleme, tvrdi: Јača međunarodna pozicija Srpske, značajne aktivnosti lidera SNSD
-
Hronika3 dana agoSAKRIVENO U STANU U akciji “Kalibar” u Prijedoru pronađeno vojno oružje
-
Region2 dana agoVELIKE NAJAVE VUČIĆA “Srbija bi prva u Evropi mogla imati fabriku humanoidnih robota”
-
Politika2 dana ago„GDJE SU NARODNE PARE?“ Drinić traži odgovore o milionskim aferama u Srpcu, NAROD ZASLUŽUJE ODGOVORE
-
Svijet3 dana ago“ŠKAKILJAŠ MI MAŠTU!” Epstin i norveška prestolonasljednica razmjenjivali koketne poruke
-
Politika2 dana agoJEDAN DETALJ UGASIO SREĆU RADNIKA! Pavlović zainteresovan za kupovinu “Koksare”
