Connect with us

Region

Srbija, Hram i badnjak u Božićnom specijalu Nacionalne geografije

U septembru smo u premijernoj epizodi dokumentarnog serijala “Evropa odozgo” na kanalu Nacionalna geografija, gledali Srbiju iz perspektive iz koje je do sada nikada nije prikazana. A u nedjelju, uz mnogobrojne kadrove najljepših lokacija Evrope snimanih iz ptičje perspektive, emituje se “Božićni specijal”, gdje će Srbija još jednom biti prikazana kroz ekskluzivne kadrove iz hrama Svetog Save i paljenja badnjaka.

“Evropa odozgo: Božićni specijal” Srbiju će još jednom učiniti dijelom svijeta, a naši običaji i ljepote naše zemlje, zahvaljujući emisiji kanala Nacionalna geografija ponovo će obići cijelu planetu.

Osim engleske rivijere, izuzetnog logističkog poduhvata raznošenja pošte Deda Mraza, čudesne parade čudovišta, vatrometa u Alpima i praćenja krda irvasa u Finskoj, gledaoci će osim hrama Svetog Save, vidjeti i paljenje badnjaka.

– Produkciji serijala je bilo veoma zanimljivo prije svega to što se Božić u našoj zemlji obilježava sedmog januara, kasnije u odnosu na većinu zemalja. Pretpostavljam da je to bilo dosta egzotično producentima kda su došli u našu zemlju i kada su vidjeli paljenje badnjaka ispred Hrama Svetog Save, kao i sam hram koji je jedan od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu kao i u svijetu – rekao je u Jutarnjem programu RTS Nikola Dražović iz Nacionalne geografije za Srbiju.

Dodaje da je sve to bio povod ponovnog “nadlijetanja nad Srbijom”, i snimanja dronom.

Dron-operater Dragan Glišović kaže da mu je bila čast što je dronom uspio da napravi kadrove samog Hrama odozgo ali i iznutra, što je posebno iskustvo.

– Mi smo dva dana snimali priču o Hramu. Prvi dan smo snimali samo Hram, a drugog dana smo snimali paljenje badnjaka gdje se okupilo dosta ljudi i bilo je vrlo interesantno sve to uhvatiti – priča Glišović.

Kaže da su se tokom snimanja potrudili da sve segmente i detalje što bolje obuhvate i predstave. Najrizičniji dio je, prema njegovim riječima, bilo snimanje dronom oko lustera u centralnom dijelu Hrama, koji je težak oko sedam tona.

Radilo se sa više dronova među kojima je onaj filmski težine oko šest kilograma.

– Tu nema straha već opreznosti i odgovornosti prema poslu i lokaciji na kojoj se nalazimo, ali smo na kraju sve uspjeli – ističe Glišović.

Snimljeno je mnogo materijala od čega dio nije iskorišćen.

– Nekih šest, sedam minuta će biti prikazano u Božićnom specijalu, tu je i razgovor sa protođakonom Hrama Svetog Save Mladenom Kovačevićem koji je sa svoje strane dočarao važnost Božića – objasnio je Dražović.

Tokom Badnjeg dana, bilo je poteškoća zbog jakog vjetra i kiše.

– Mislili smo da će snimanje da propadne, međutim, pred samo paljenje badnjaka, sve je stalo. Stala je kiša, stao je vjetar i imali smo sreće – dodaje Glišović.

Dražević podsjeća da je u septembru na Nacionalnoj geografiji prikazan Golubac, i da su iz centrale i ovog puta zadovoljni materijalom iz Srbije.

U Božićnom specijalu će biti predstavljene skoro sve evropske zemlje sa temom obilježavanja Božića na različite načine.

Specijal će biti prikazan u više od 120 zemalja istovremeno. Emituje se 11. decembra od 21 sat na kanalu Nacionalne geografije.

RTS

Related Topics:

Region

DAN D ZA NIS, hoće li će Amerikanci produžiti licencu?

Budućnost NIS-a je i dalje neizvjesna dok se čeka američka licenca za nastavak rada.

Iz Vlade Srbije poručuju da nema razloga za brigu, rezerve su obezbjeđene, a goriva će na pumpama biti. Država je spremna i da koristi obavezne rezerve naftnih derivata kako bi održala stabilnost snabdijevanja, ukoliko to bude bilo potrebno, navela je resorna ministarka, poslije razgovora sa stranim naftašima.

Četrdeset osmi je dan otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije. Srbija očekuje odluku Vašingtona za novu licencu, kako bi NIS nastavio sa radom, jer Rafinerija nafte troši posljednje zalihe sirove nafte za preradu. Ranije je rečeno da sirove nafte ima samo do utorka, 25. novembra.

Vlada Srbije održala je juče vanrednu sjednicu na kojoj je razmatrana energetska situacija u zemlji. Konstatovano je da privreda i građani nemaju razloga za zabrinutost s obzirom na to da ima dovoljno svih naftnih derivata.

Da bi se izbjegli poremećaji i obezbijedilo pouzdano i ravnomerno snabdijevanje, resorna ministraka Dubravka Đedović Handanović razgovarala je juče sa prestavnicima tri najveće strane nafne kompanije na našem tržištu mađarskog MOL-a, grčkog Helenikovog ogranka EKO, austrijskog OMV-a i generalnim sektretarom Udruženja naftnih kompanija.

“Naša obaveza je da svaka pumpa, veleprodajni kupac i građani imaju dovoljno goriva za svoje potrebe i to ćemo ispuniti. Kompanije sa kojima sam razgovarala su važne za stabilnost snabdijevanja, jer su najveći uvoznici naftnih derivata u Srbiji i snabdijevaju najveći dio tržišta, poslije NIS-a. Uvoz derivata u decembru će pratiti potražnju na tržištu, logistiku i raspoložive kapacitete i očekujemo da bude prema planu i da snabdijevanje ostane stabilno”, rekla je ministarka.

Ministar Marko Đurić, koji je član Tima za energetsku stabilnost, rekao je za RTS da Srbija može da bude spokojna kada je riječ o snabdevenosti tržišta energentima. Što se tiče sudbine NIS-a, međutim, još smo u pregovorima i ostaje da se vidi kako će se stvari razvijati, ističe Đurić.

Zahtjev SAD da Rusija u potpunosti izađe iz vlasništva nije promijenjen, ali je odobreno da se do 13. februara vode pregovori o vlasničkoj strukturi.

Nastavi čitati

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Aktuelno