Connect with us

Politika

SRPSKA BEZ ANALIZE dala Serdarovu 60 MILIONA maraka

Vlada Republike Srpske požurila je da uplati prvu tranšu za otkup koncesije kiparskoj firmi “Comsar Energy Group Limited” od 58,6 miliona maraka strahujući da se ne uvali u još jednu arbitražu na kojoj bismo ponovo izgubili stotine miliona maraka, a sve zahvaljujući očajnom upravljanju javnim preduzećima i štetnim ugovorima, saznaje portal CAPITAL.

Iako „Gas – Res“, koji je zadužen da kupi „Comsar Energy RS“ i ležište „Ugljevik Istok 2“, još nije izabrao firmu koja će raditi analizu „Comsarove“ ponude, a koja bi trebalo da služi kao okvir za pregovore, Vlada je ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu početkom ovog mjeseca već uplatila skoro 60 miliona.

Podsjećamo, „Comsar“ za svoje preduzeće u RS i ležište uglja traži oko 150 miliona evra.

Davanje desetina miliona KM bez završene sopstvene analize u Vladi pravdaju nedostatkom uglja u termoelektrani „Ugljevik“ zbog čega je RS već ušla u polje koje je zvanično još u vlasništvu „Comsara“.

“Morali smo ući u njihovo polje sa jedne strane da bismo došli do kvalitetnog uglja za proizvodnju energije. Procijenjeno je da TE mora ostati u životu i da se “Comsaru” plati dio da bi obezbijedili ugalj. Da nije plaćeno, oni bi mogli da pitaju šta mi radimo u njihovom eksploatacionom polju, da pokrenu arbitražu i naplate ogroman novac. Ocijenjeno je da je bolje ući u ovakav postupak, platiti dio unaprijed i prije analize, nego rizikovati arbitražu ili obustavu proizvodnje“, tvrdi naš izvor.

Plate pojele novac za investicije u TE „Ugljevik“
Podsjećamo, CAPITAL je početkom februara pisao da je kompanija “Comsar energy RS” tražila od Vlade RS 300 miliona maraka za otkup prava na eksploataciju uglja na ležištu “Ugljevik Istok 2”, na osnovu analize privatne konsultantske kuće koja je vrijednost kompanije povećala za čak 30 miliona evra u odnosu na prethodnu procjenu, kada je ona iznosila 120 miliona evra.

Nova analiza je uzela u obzir rast potencijalne dobiti u narednim decenijama zbog poskupljenja na svjetskom tržištu, kao i pravo da se ugalj više ne mora isključivo koristiti za proizvodnju električne električne energije, odnosno za potrebe termoelektrane koju je “Comsar” trebao da izgradi.

Treba znati i to da je Vlada svojim darežljivim aneksima prethodno omogućila “Comsaru” eksploataciju uglja namijenjenog za prodaju, iako je on prvobitno trebalo da se koristi samo za termoelektranu koju „Comsar“ nikada nije izgradio.

Problemi u TE “Ugljevik” su brojni i traju godinama, a kao jedan od glavnih naš izvor navodi očajno poslovanje koje se pokazuje kroz ogroman broj zaposlenih čije su plate pojele sredstva za investicije, održavanje postrojenja i eksproprijacije kroz koje se trebao širiti rudnik.

“Na kraju se situacija toliko otela kontroli da ni čeprkanje uglja po obodima nije dalo rezultate i TE je stala. Više se nije imalo šta iskopati da bi se održala proizvodnja na dnevnom nivou. Zato su toliko pritisli Vladu da preuzme koncesiju“, tvrdi naš izvor.

Ponuda od 300 miliona KM nerealna
Dodaje i da “Comsar” jeste investirao nešto u okviru ovog projekta, poput izgradnje dva mosta i naselja za smještaj radnika, prostora za postrojenja TE, te izradio glavni rudarski projekat i dobio dozvole.

“Realno, jesu imali troškove, ali to nije ni blizu 300 miliona maraka“, kaže naš izvor.

Saga sa “Comsarom” počela je prije 12 godina kada je Vlada RS dala Dagestancu Rašidu Serdarovu koncesije za izgradnju i korišćenje TE „Ugljevik 3“, za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik Istok 2“ i za izgradnju i korišćenje HE „Mrsovo“ na rijeci Lim.

Od tada do danas, Vlada je mnogo puta davala brojne pogodnosti i produžavala rokove izgradnje investitoru.

Posljednjim aneksima ugovora omogućeno mu je da se zaštiti od toga da Srpska jednostrano raskine ugovor ako on ne ispunjava svoje obaveze i to kroz pokretanje arbitraže.

Ranije mu je značajno povećan period trajanja koncesije i što je još važnije, data i dozvola da ugalj ne mora isključivo koristiti za proizvodnju električne energije, već ga sada može i izvoziti.

„Comsar energy RS“ nije jedini projekat ruskog oligarha Rašida Serdarova koji je Vlada RS odlučila da kupi.

Prethodno je Elektroprivreda Republike Srpske 2023. godine preuzela preduzeće “Comsar Energy Hidro” koje je nosilac koncesije za izgradnju hidrocentrale “Mrsovo” na rijeci Lim u Rudom.

Godinu ranije su „Hidroelektrane na Drini“ kupile propali hotel “Comsar” u Rudom za 2,3 miliona maraka.

Glavni zagovornik preuzimanja „Comsarovih“ projekata je šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović koji je Rašida Serdarova i spojio sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom.

Perović je kasnije bio zastupnik u preduzeću “Comsar energy RS” zajedno sa Sinišom Majstorovićem. Formalno je napustio kompaniju u momentima kada se Srpska pripremala da je preuzme. Inače, Perović je aktuelni predsjednik Nadzornog odbora “GAS-Res-a”.

O tome da će Srpska dati novac za nezavršene projekte Rašida Serdarova, CAPITAL je pisao više puta u proteklim godinama.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Vlast se naroda sjeti pred izbore, a Srpsku gura u rekordna zaduženja

Aktuelna vlast u Republici Srpskoj građana se, prema riječima poslanika PDP-a Bojana Kresojevića, sjeti uglavnom pred izbore, dok se istovremeno Srpska suočava sa sve većim zaduženjima, problemima u poljoprivredi i odlaskom stanovništva.

Kresojević je u rubrici „Bez uvijanja“ Jutarnjeg programa BN televizije rekao da vlast vanrednim davanjima pokušava da pridobije penzionere, demobilisane borce, ratne vojne invalide, poljoprivrednike, trudnice i porodice sa djecom.

Prema njegovim riječima, najveći problem predstavlja ubrzano zaduživanje Republike Srpske.

„Budžet se zadužuje milijardama“

Kresojević tvrdi da je prošle godine prvi put u istoriji Srpska imala više od milijardu KM zaduženja budžeta u jednoj godini.

„Već ove godine imamo 2,6 milijardi zaduženja samo budžeta, što sa javnim preduzećima i ustanovama iznosi četiri milijarde KM“, rekao je Kresojević.

On je izrazio sumnju u način na koji se troši pozajmljeni novac, ali i u sposobnost vlasti da u budućnosti servisira sve veće kamate i obaveze.

Posebno je kritikovao povećanje budžetskog deficita, tvrdeći da je Vlada Republike Srpske predložila, a Narodna skupština usvojila rebalans sa deficitom od šest odsto.

„Umjesto da minus u kasi bude kontrolisan, mi imamo deficit od šest odsto. To je suprotno zakonu i krivično djelo“, ustvrdio je Kresojević.

Poljoprivrednici sve teže opstaju

Poslanik PDP-a govorio je i o stanju u poljoprivredi, ocjenjujući da se proizvođači suočavaju sa sve težim uslovima poslovanja.

Kao jedan od problema naveo je smanjenje količina otkupa mlijeka, koje je, prema njegovim riječima, kod pojedinih proizvođača smanjeno i za 30 odsto.

Istovremeno, tvrdi Kresojević, premije nisu povećane u dovoljnoj mjeri, dok su podsticaji u Republici Srpskoj manji nego u Federaciji BiH.

Zbog toga, kako je rekao, pojedini poljoprivrednici razmišljaju o zatvaranju farmi od januara.

Kresojević je naveo i da su predstavnici opozicije tražili posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske posvećenu stanju u poljoprivredi, ali da je skupštinska većina taj zahtjev odbila.

„Imamo 40.000 manje osnovaca“

Govoreći o početku nove školske godine, Kresojević se osvrnuo i na demografske probleme Republike Srpske.

On je ocijenio da je pronatalitetna politika vlasti katastrofalna, navodeći da danas ima oko 40.000 manje osnovaca nego prije 20 godina.

Posebno je ukazao na položaj trudnica i mladih koji, kako tvrdi, zbog nesigurnosti zaposlenja i partijskog zapošljavanja sve češće napuštaju Republiku Srpsku.

„Trudnice se otpuštaju sa posla, pa i u javnim ustanovama, a ambijent zapošljavanja uz stranačku knjižicu i kumovsko-rodbinske veze tjera mlade iz zemlje“, rekao je Kresojević.

Prema njegovoj ocjeni, promjene su neophodne kako bi se zaustavili odlazak stanovništva, ekonomsko propadanje i sve veće zaduživanje.

„Vlast se svog naroda sjeti kada dođu izbori, a između izbora građani ostaju sami sa problemima“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

„NEĆU SE NI POČEŠATI!“ Stanivuković odbrusio na prijave zbog čitulja Mladiću “TO NIJE VELIČANJE NEGO DUŽNOST”

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a Draško Stanivuković oštro je reagovao na podnošenje krivičnih prijava protiv građana i zvaničnika koji su objavili posljednji pozdrav povodom smrti generala Ratka Mladića. Poručio je da izražavanje pijeteta prema ljudima koji su branili svoj narod ne predstavlja nikakvo „veličanje“, već osnovno ljudsko pravo i dužnost.

„Neću se ni počešati zbog prijava“

Komentarišući navode o procesuiranju, Stanivuković je istakao da izjavljivanje saučešća i odlazak na sahranu predstavljaju elementarno poštovanje žrtve svakog borca.

„Kako bezobrazan termin ‘veličanje’? Šta im to uopšte znači? Mi smo samo rekli ono što je istina — da je to bio general koji nije birao svoj poziv, nego je u najgora vremena taj poziv izabrao njega da brani našu zemlju. I zbog toga što poštujemo žrtvu svakog vojnika i generala koji je bio spreman dati život za Republiku Srpsku, sada nas neko procesuira. Vidite, neću se ni počešati za to“, poručio je Stanivuković.

Ukazivanje na dvostruke aršine

Stanivuković je skrenuo pažnju na evidentne dvostruke aršine u regionu, navodeći da se drugima toleriše nazivanje objekata i ulica po akterima stradanja srpskog naroda:

  • Regionalni nazivi i proslave: Aerodromi, ulice i autoputevi u okruženju nose imena po onima koji su odgovorni za protjerivanje Srba i akciju „Oluja“, što se u javnosti ne karakteriše kao veličanje.

  • Prisvajanje istorije: Podsjetio je da je Povelja Kulina bana pisana ćirilicom, a da je Tvrtko bio srpski vladar, ocijenivši da Sarajevo pokušava poistovjetiti pojam Bosne sa bošnjaštvom.

Tri perspektive jedne istorije

Naglašavajući važnost stvarnog suživota, Stanivuković je istakao da se prošlost na ovim prostorima neizbježno posmatra iz tri različita ugla. Onaj ko je za jedan narod bio branilac, za drugi je predstavljao prijetnju. Zbog toga, kako navodi, nametanje krivične odgovornosti i pritisci ne mogu promijeniti stavove naroda niti doprinijeti pomirenju.

Banjaluka ostaje posvećena građenju budućnosti kroz ekonomiju, sport i kulturu, uz jasnu poruku da srpski narod ima pravo da dostojanstveno i uz dane žalosti isprati svoje generale.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: SNSD-u ništa nije prioritet, građani najbolje vide šta je urađeno u Banjaluci

Odbornik PDP/PSS-a u Skupštini grada Banjaluka Dragan Milanović odgovorio je na kritike SNSD-a da „Pamp trek“ staza nije prioritet, poručivši da je riječ o još jednom u nizu projekata koje ova stranka proglašava nepotrebnim, dok su, kako tvrdi, brojni problemi iz vremena njihove vlasti godinama čekali rješenje.

Milanović je naveo da bi razumio tvrdnju SNSD-a da određeni projekti nisu prioritet, da se, kako kaže, ista ocjena nije ponavljala za brojne projekte koji su u prethodnom periodu realizovani u Banjaluci.

„Razumio bih da to nije ko zna koja po redu tvrdnja da nešto nije prioritet, što se gradi u Banjaluci“, rekao je Milanović.

Kao projekte koje je SNSD ranije, prema njegovim riječima, takođe smatrao neprioritetnim, naveo je park kod Delte, šetališta uz Vrbas, parkove „Oslobođenja“, „Knjige“ i „Tvrtko“, osvjetljenje Kastela, Kuću Milanovića i vidikovac na Banj brdu.

„A šta je onda prioritet?“

Milanović je potom postavio pitanje šta je, prema politici SNSD-a, trebalo da bude prioritet.

„Most u Česmi? Poplava ga je odnijela 2014. godine. Niko ga nije spomenuo do 2021, kada je SNSD otišao sa vlasti u Banjaluci. Očigledno nije bio prioritet“, naveo je on.

Kao primjer je izdvojio i Centralno spomen-obilježje, navodeći da tokom 20 godina vlasti SNSD-a, kako na republičkom tako i na gradskom nivou, po tom pitanju nije bilo konkretnog pomaka.

„Za 20 godina vlasti SNSD-a i na republičkom i na gradskom nivou niko po tom pitanju nije ništa uradio. Očigledno ni to nije bio prioritet“, rekao je Milanović.

„Dvije godine odbijali sanaciju toplovodne mreže“

Govoreći o komunalnim projektima, Milanović je kao primjer naveo i vodovod Tunjice.

Prema njegovim riječima, vodovod je urađen 2014. godine mimo projekta, što je kasnije dovelo do problema, dok su 2024. i 2025. godine odbijana kreditna zaduženja za njegovo rješavanje.

„Tek nakon pritiska javnosti ove godine završavamo. Šta god oni govorili, činjenica je da im ni to nije bio prioritet“, tvrdi Milanović.

Dodao je da SNSD-u, kako smatra, nije bilo prioritet ni grijanje, jer su dvije godine odbijali da glasaju za sanaciju toplovodne mreže, iako je uz kredit EBRD-a bilo obezbijeđeno više od dva miliona evra grant sredstava.

„Nama je prioritet i infrastruktura i ljudi“

Milanović je poručio da su prioriteti aktuelne gradske vlasti, osim pojedinačnih projekata, i velika ulaganja u infrastrukturu.

„Nama je prioritet i sve gore navedeno, ali i oko 300 kilometara nove vodovodne mreže, stotine kilometara novih puteva, nekoliko hiljada novih rasvjetnih tijela i desetine kilometara novoosvijetljenih ulica“, rekao je on.

Među prioritetima je naveo i podršku porodiljama, subvencije za vrtiće, besplatne udžbenike, besplatan javni prevoz za penzionere, pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa i podršku maturantima.

Kako je istakao, među gradskim prioritetima bila je i legalizacija kuća građana, ali i organizacija manifestacija koje, prema njegovim riječima, doprinose turističkoj promociji Banjaluke.

„Građani su ih demantovali“

Milanović smatra da najbolji odgovor na tvrdnje opozicije daju sami građani.

„Satisfakciju predstavlja činjenica da su ih građani demantovali. Građani pale svijeće na Centralnom spomen-obilježju, idu preko mosta, rado dolaze u Kuću Milanovića, idu u parkove, slikaju se na vidikovcu, šetaju uz obalu Vrbasa“, poručio je on.

Prema njegovim riječima, građani svojim korištenjem novih sadržaja pokazuju da su oni bili potrebni.

„Ne mareći za ono što oni pričaju i pamteći da su sve to i oni mogli uraditi, ali nisu“, zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Aktuelno