Connect with us

Hronika

Srpska vodi Registar pravosnažno osuđenih pedofila

Profesor sociologije Biljana Milošević Šošo izjavila je da je pohvalno što je u Republici Srspkoj formiran Registar lica pravosnažno osuđenih za seksualne zloupotrebe i iskorištavanje djece, jer je riječ o najosjetljivijoj populaciji koje su žrtve patološkog čina.

Miloševićeva smatra da treba podržati svaku mjeru koja se preduzme s ciljem sprečavanja pojava seksualnog zlostavljanja djece, te da treba voditi računa o traumama koje usljed nasilničkog čina ostaju djeci.

– Pretpostavljam da se samo oni koji imaju podršku porodice i vaspitno-obrazovnih institucija usuđuju prijaviti kao žrtve – rekla je Miloševićeva.

Prema njenim riječima, broj žrtava seksualnog nasilja prema djeci, ali i odraslim osobama, pogotovo ženama, sigurno je i veći, jer se žrtve zbog normi i stavova okruženja često ne usuđuju i plaše prijaviti nasilni čin.

Ona je rekla da su validni i pohvalni podaci da je u Republici Srpskoj sa populacijom od 1.170.342 stanovnika prema posljednjem popisu, lani evidentirano šest silovanja od ukupno 86 krivičnih djela polnog integriteta, te krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, dok su podaci za 2019. godinu pokazali da u EU na milion stanovnika bude oko 300 silovanja.

Miloševićeva je rekla da nisu rijetke i zloupotrebe kada je riječ o prijavama seksualnog nasilja, kao i da su za takve stvari propisane jasne mjere kojima se može stati u kraj ovakvoj problematici.

Izvršni direktor banjalučke Fondacije „Udružene žene“ Gorica Ivić izjavila je Srni da je manja opredijeljenost žrtava da prijave seksualno nasilje, kao i da se nasilje često ne prijavi odmah, što otežava procesuiranje djela i sankcionisanje počinioca.

Ivićeva je rekla da je Fondacija 2021. godine provela onlajn anketu o opšem informisanju o seksualnom nasilju i uznemiravanju u javnom prostoru na uzorku od 494 ispitanika, od čega 490 žena i četiri muškarca.

– Rezultati ankete pokazali su da je 70 odsto ispitanika izjavilo da je bilo izloženo seksualnom uznemiravanju u javnom prostoru, dok se samo 21 odsto ispitanika obratilo za pomoć nekoj od relevantnih institucija ili bliskih osoba. Od tog broja, 11 odsto ispitanika je prijavilo djelo policiji – istakla je Ivićeva.

Govoreći o seksualnom nasilju nad djecom, Ivićeva je naglasila da je društvo osjetljivije na ovu problematiku, nego kada je riječ o odraslim osobama.

Prema njenim riječima, veći je broj evidentiranih djela seksualnog nasilja nad djecom zbog reakcije roditelja, prosvjetnih i socijalnih radnika, te drugih stručnjaka koji prijave te slučajeve.

Ivićeva kaže da kada su žene žrtve, vrlo često se stvore predrasude da su na neki način same doprinijele izvršenju i da su mogle izbjeći seksualni napad.

– Trebamo ostati posebno osjetljivi na seksualno nasilje nad djecom, ali se isto tako trebamo zapitati zašto nismo osjetljivi na seksualno nasilje nad ženama i djevojkama, koje se najčešće pojavljuju kao žrtve – zaključila je Ivićeva.

Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske evidentiralo je prošle godine ukupno 60 krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, rekla je Srni načelnik Odjeljenja za odnose sa javnošću MUP-a Mirna Miljanović.

MUP je lani evidentirao i 26 krivičnih djela protiv polnog integriteta, i to šest silovanja, 15 polnog uznemiravanja, dva krivična djela obljube nad nemoćnim licem, dva navođenja na prostituciju i jedno krivično djelo polna ucjena.

Dakle, u Srpskoj sa populacijom od 1.170.342 stanovnika prema posljednjem popisu, evidentirano je ukupno 86 krivičnih djela protiv polnog integriteta, te krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Iz MUP-a su naglasili da su sva ova krivična djela rasvijetljena.

Prema podacima Evrostata, u EU u 2019. godini 55 od 100.000 žena bile su žrtve seksualnog napada, a 28 od 100.000 žena bile su žrtve silovanja. Stope su bile znatno niže za muškarce, 10 na 100.000 muškaraca su bili žrtve seksualnog napada i tri od 100.000 silovanja.

Demograf Stevo Pašalić izjavio je Srni da je Republika Srpska tradicionalno društvo koje drži do vrijednosti porodice i braka, te da su krivična djela protiv polnog identiteta i dalje zastupljena u minimalnom procentu.

Pašalić je rekao da je Republika Srpska, posmatrajući razvoj stanovništva i demografije, daleko pozitivnija nego zapadne i zemlje EU.

(Srna)

Related Topics:

Hronika

AKCIJA „KANDIDAT“: Uhapšeni predsjednik komisije, sekretar i vlasnik auto-škole (FOTO)

U akciji “Kandidat”, na području Doboja uhapšeni su Miloš Radonjić, Zoran Todorović i Zoran Ilić.

Radonjić je, kako nam je potvrđeno, zaposlen na mjestu predsjednika Komisije za polaganje vozačkih ispita u Ispitnom centru Doboj i na mjestu direktora gradske toplane Doboj.

Zoran Todorović, zaposlen je u ispitnom centru Doboj kao sekretar komisije za polaganje vozačkih ispita, dok je osumnjičeni Zoran Ilić vlasnik auto skole “Zoka” u Doboju.

U ovoj akciji, podsjetimo, policija je uhapsila tri osobe iz Doboja zbog sumnje u malverzacije pri polaganju vozačkih ispita.

Oni su, između ostalog, osumnjičeni za primanje mita.

Akciju su sproveli policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u saradnji sa Policijskom upravom Doboj.

Nastavi čitati

Hronika

ODLUKA KOJA JE PODIGLA PRAŠINU: Vrhovni sud objasnio zašto je ublažio kaznu Mandiću

Ključni razlog zbog kojeg je Dalibor Mandić pravosnažno osuđen za obično, a ne teško ubistvo Ariela Bogdanovića jeste činjenica da tužilaštvo nije dokazalo elemente svireposti i podmuklosti, stoji u obrazloženju presude .

Vrhovni sud Republike Srpske osudio je Mandića na 20 godina zatvora za ovo krivično djelo, preinačivši presudu sa teškog na „obično“ ubistvo i smanjivši kaznu za 10 godina.

Kako se pojašnjava u odluci Vrhovnog suda RS, ni u optužnici ni u prvostepenoj presudi nisu opisane radnje optuženog koje bi ukazivale na svirepost i podmuklost.

“Nema dokaza da je optuženi bio svjestan da oštećeni trpi bol i patnju visokog intenziteta, niti da je htio da trpi takve bolove.

To se potkrepljuje i činjenicom da je, nakon što je optuženi s leđa zadao udarac oštećenom u predjelu gornjeg dijela trupa, on počeo bježati, a optuženi ga je stigao.

Nanošenje preostalih osam ubodnih rana trajalo je 24 sekunde, što nesumnjivo upućuje na zaključak da je umišljaj učinioca bio ograničen na lišavanje života oštećenog, odnosno da ga dokrajči”, stoji u presudi Vrhovnog suda.

Sud je utvrdio da broj ubodnih rana, ukupno devet, kao i bol koji je žrtva trpjela tokom kratkotrajnog napada od 24 sekunde, ne prelaze uobičajene patnje koje prate svako ubistvo.

Nezakoniti dokazi i stav suda

Sud je kao nezakonite dokaze ocijenio zapisnike o pokazivanju lica mjesta, odnosno lokacije na kojoj je optuženi odbacio odjeću i nož u rijeku Vrbas, koji nije pronađen. Ovi dokazi su ocijenjeni nezakonitim jer su pribavljeni bez prisustva branioca, što je obavezno za teška krivična djela.

S druge strane, sud je odbio prigovore odbrane da je ispitivanje u policiji bilo nezakonito i bez branioca. Navedeno je da je optuženi u Tužilaštvu potvrdio ranije datu izjavu policiji, čime ju je učinio valjanom.

U toj izjavi je priznao djelo i opisao način izvršenja, dok je kasnija tvrdnja da to nije učinio odbačena kao neosnovana.

Vještačenja i priznanje

Sud je odbacio prigovore odbrane na utvrđeno činjenično stanje kao neosnovane. Prihvaćen je nalaz vještaka koji je analizirao brojne snimke i utvrdio da se, na osnovu kretanja tijela, sa vjerovatnoćom od 84,5 odsto može zaključiti da je optuženi osoba sa snimka.

“To se ne može dovesti u sumnju kod činjenice da je optuženi priznao radnje izvršenja ubistva”, stoji u odluci Vrhovnog suda.

Takođe je prihvaćeno psihijatrijsko-psihološko vještačenje, prema kojem Mandić ima poremećaj ličnosti sa šizo-paranoidnom strukturom i da je djelo počinio vođen „projektivnom ljubomorom“ i povrijeđenom sujetom prema kolegi. Sud je ocijenio da je riječ o svojevrsnom „zločinu iz strasti“.

Sud je, u skladu sa stepenom krivične odgovornosti i pobudama, izrekao maksimalnu kaznu za krivično djelo ubistva.

Tok postupka i presuda

Mandić je 18. jula prošle godine u banjalučkom Okružnom sudu nepravosnažno osuđen na 30 godina zatvora za teško ubistvo, odnosno za ubistvo počinjeno na svirep ili podmukao način.

Na tu presudu žalili su se i odbrana i tužilaštvo. Vrhovni sud RS odbio je žalbu Okružnog tužilaštva u Banjaluci, a djelimično uvažio žalbu optuženog i njegovog branioca, nakon čega je presuda preinačena i kazna smanjena za 10 godina.

Ariel Bogdanović ubijen je 2. decembra 2022. godine oko 19.35 časova na Bulevaru Srpske vojske, a zločin su zabilježile kamere video-nadzora.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Hronika

DRAMA NA ULICAMA BANJALUKE: U sudaru povrijeđeno više osoba

Teža saobraćajna nesreća dogodila se poslijepodne u centru Banjaluke, u kojoj je više osoba povrijeđeno, potvrđeno je za ATV.

U udesu su učestvovali automobil i motocikl, a na terenu su ekipe policije i Hitne pomoći.

Nezgoda se dogodila na raskrsnici kod Narodnog pozorišta Republike Srpske.

Na video snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se da ljekari Hitne pomoći ukazuju pomoć povrijeđenima.

Iz Policijske uprave Banjaluka za ATV je potvrđeno da se nezgoda dogodila i da ima više povrijeđenih.

-U nezgodi su učestvovali putničko vozilo i motocikl. Nema obustave saobraćaja. Više lica zadobilo je tjelesne povrede i slijedi vršenje uviđaja- rečeno je u banjalučkoj policiji.

Za sada se ne zna koji je stepen njihovih povreda.

Nastavi čitati

Aktuelno