Connect with us

Društvo

Srpskoj potrebne hraniteljske porodice

Potreba za hraniteljskim porodicama u Srpskoj je zaista velika, jer je djeci bez roditeljskog staranja neophodna briga i podrška koju ne mogu dobiti nigdje drugo.

Zbog toga je, kako kažu naši sagovornici iz centara za socijalni rad, potrebno što više govoriti o značaju i promociji ovih porodica.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka za “Nezavisne” ističu da je velika potražnja za većim brojem hraniteljskih porodica.

“Postoje djeca koja su u podršci našeg centra i koja zaslužuju život u boljoj i srećnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, a koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava. Trenutno je u hraniteljske porodice smješteno 65 djece”, kazali su iz Centra.

Kako navode, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca borave u hraniteljskim porodicama do završetka redovnog školovanja ili do navršene 26. godine.

“Naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM + 251 KM naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 KM. Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština”, dodali su oni.

Ističe da se naknada za hranitelje obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini.

“Osim toga, naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa smetnjama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini. Ova naknada se mijenjala vremenom, a povećava se u zavisnosti od povećanja prosječne neto plate”, rekli su iz Centra.

Ista situacija je i u Prijedoru, pa tako iz njihovog centra naglašavaju da je potrebno raditi na promociji hraniteljskih porodica, ulozi hranitelja i njihovom značaju.

“U Prijedoru postoji 30 hraniteljskih porodica koje su prošle obuku za bavljenje hraniteljstvom te je kod njih smješteno 31 lice. Postoji velika potreba za hraniteljima, međutim, ljudi se teško opredijele za bavljenje ovim poslovima, te su najčešće u pitanju srodničke hraniteljske porodice”, naveli su iz Centra za socijalni rad Prijedor.

Kod ovih 30 hraniteljskih porodica, kako kažu, zbrinuto je 18 djece do 18 godina starosti, dok preostali štićenici imaju između 18 i 26 godina.

“Djeca u hraniteljskim porodicama borave dok se ne steknu uslovi za povratak u biološku porodicu. Prilikom zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu djeca žive kod hranitelja koji preuzimaju kompletnu brigu o zdravlju, školovanju, vaspitanju djeteta”, kazali su iz Centra.

Dodaje da za hranitelje koji nisu prošli obuku za bavljenjem hraniteljstvom naknada iznosi 409 KM, a za hraniteljske porodice koje su prošle obuku 660 KM.

S druge strane, u Trebinju postoje samo tri hraniteljske porodice.

“Trenutno je jedna porodica zainteresovana za hraniteljstvo i u toku je njihova procjena podobnosti za sticanje statusa hraniteljske porodice. Smatramo da broj hraniteljskih porodica koje imamo nije dovoljan i zbog toga se kontinuirano promoviše ovaj oblik zbrinjavanja djece bez adekvatnog roditeljskog staranja”, naveli su iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Kako su naveli, trenutno je u tri porodice zbrinuto petoro djece, i to u dvije porodice po dvoje djece, dok je u jednoj porodici jedno dijete.

“Iz dosadašnje prakse Centra, djeca bez roditeljskog staranja ostvaruju pravo na zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu do završetka srednje škole, a do 26. godine života ostvaruju pravo na pomoć za školovanje i osposobljavanje omladine bez roditeljskog staranja. Dosad nismo imali djece koja po napuštanju hraniteljske porodice nemaju riješeno stambeno pitanje. Centar nastoji pomoći kod zaposlenja djeci koja ne nastavljaju školovanje”, rekli su iz ovog centra.

Dodaju da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku, dok se troškovi za izdržavanje korisnika utvrđuje u iznosu od 60 odsto od prosječne cijene usluga u tekućoj godini za korisnika smještenog u ustanovu socijalne zastite, čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, pa tako ukupna naknada za jedno dijete iznosi 663,50 KM.

Društvo

MALVERZACIJE ZBOG POVEĆANJA MINIMALCA! Pojedini poslodavci ne isplaćuju topli obrok radnicima

Nakon što je minimalna plata u Federaciji BiH povećana na 1.000 KM, sve je više slučajeva da su poslodavci prestali s isplatom toplih obroka tamo gdje to nije definisano kolektivnim ugovorom.

Zbog toga je sve više primjedbi na društvenim mrežama, a do ovih informacija je došao i predsjednik Saveza samostalnog sindikata (SSS) BiH Selvedin Šatorović.

Samim time ono što dobiju radnici neće biti nikakvo značajno povećanje plata.

Rukovodilac Porezne uprave FBiH po ovlaštenju Vlade FBiH Admir Omerbašić je pojasnio za „Dnevni avaz“ da oni nemaju podatke o isplati toplih obroka i da to nije kažnjivo.

– Ono što mi možemo uraditi jeste obratiti dodatnu pažnju, pogotovo ako imamo prijavu koji su to porezni obveznici, možemo to provjeriti. Porezni obveznici su dužni samo da šalju mjesečni izvještaj, gdje mi vidimo koja je bruto i neto plata, koliko je poreza plaćeno – kazao je Omerbašić.

Pojašnjava da je topli obrok vid neoporezivog prihoda i da oni mogu tretirati to samo ako je topli obrok isplaćen u iznosu višem od dozvoljenog.

– Ako je neko do sada prikazivao topli obrok, a sada to prikazuje kao minimalac tu stavlja sumnju da je i do sada isplaćivao platu, a prikazivao kao topli obrok koji je neoporeziv što predstavlja potencijalno krivično djelo poreske utaje.

Ako obveznik koji je plaćao 700 platu uz 300 toplog obroka, a isplati sada 1000 + 0 ostavlja se sumnja da je prije tih 300 bila plata što je oporezivo.

PU će vršiti kontrole kako redovne tako i po prijavama koje nam pristižu te nećemo dopustiti zloupotrebu poreznih propisa – poručio je Omerbašić.
Predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović kazao je da ovo otvara priču o iskrenosti poslodavaca kada kažu da su oni spremni isplaćivati i višu plaću od 1.000 KM.
Minuli rad

– To je rasvijetlilo cijelu priču negodovanja o minimalnoj plaći, jer sada radnici mogu shvatiti da, u slučaju da nije donesena odluka o minimalnoj plati, oni nikada ne bi doživjeli da dobiju platu od 1.000 KM. Važno je potcrtati da iznos minimalne plaće od 1.000 predviđa samo osnovnu plaću, tu se ne uvrštavaju minuli rad, noćni rad, rad u otežanim uslovima, a samim tim ni topli obrok i prijevoz – kaže Šatorović za „Avaz“.

Ističe da je topli obrok neoporezovan do 14 KM dnevno i da ne vidi niti jedan razlog zašto se on prestao isplaćivati.
Inspekcijski nadzor

Šatorović je poručio da se radnici trebaju obratiti SSSBiH s informacijama o kojim kompanijama je riječ i da će oni poslati inspekcijske nadzore te tražiti objašnjenje zašto poslodavci koji su ranije isplaćivali topli obrok, to više ne čine.

– Pored svih uredbi koje su išle naruku poslodavcima u smislu subvencija i refundacija novih dopirnosa i mogućnosti da povećaju plaće do 450 KM neoporezovano, kao odgovor imamo ovu priču – rekao je Šatorović.
Namjera Uredbe o minimalnoj plati je bila da ona iznosi 1.000 KM, a da to s doprinosima bude 1.200 ili 1.300 KM, kaže Šatorović.

Nastavi čitati

Društvo

NEKI SU BEZBJEDONOSNO INTERESANTNA LICA! Tramp deportuje stotine Balkanaca iz Amerike!

U Americi se decenijama primjenjuju zakoni za hapšenje i deportaciju prekršilaca imigracionih prava.

Prema podacima Imigracione službe SAD iz januara ove godine, za deportaciju su određeni i državljani zemalja Zapadnog Balkana, bez obzira da li su u pritvoru ili na slobodi:

Bosna i Hercegovina – 185
Tzv. Kosovo – 118
Crna Gora – 68
Severna Makedonija – 341
Hrvatska – 126
Srbija – 50
Slovenija – 16

Iz nekadašnje Jugoslavije ukupno 845 osoba.

Brojke pokazuju da trenutno ima 1.445.549 stranih državljana koji se nalaze na ICE-ovoj listi nepritvorenika i imaju konačne naloge za deportaciju, javlja iza Vašingtona Ivica Puljić za Al Džaziru.

U ovoj zemlji živi oko 51,5 miliona ljudi koji nisu rođeni u SAD. 3/4 njih je u Americi legalno, a 49 odsto su američki državljani/državljani, 5 odsto ima studentsku, radnu ili diplomatsku vizu, dok je 27 odsto bez dokumenata, što čini 13,7 miliona ljudi bez dokumenata koji žive u Sjedinjenim Državama.

Od preuzimanja dužnosti 20. januara, američki predsjednik Donald Tramp intenzivira hapšenja i deportacije migranata bez dozvole boravka, uprkos oštrim kritikama građanskih i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Proglasio je vanredno stanje na granici Sjedinjenih Država i Meksika.

Osim toga, američki Kongres donio je stroži zakon o migracijama pod nazivom „Lakes Riley Act“. Prema tom zakonu, migranti bez važećeg statusa boravka sada mogu da se zadrže u imigracionim centrima ne samo zbog teških krivičnih dela, već i zbog manjih prekršaja, recimo zbog krađe u prodavnici.

U prvoj nedjelji Trampovog drugog mandata uhapšeno je gotovo 2.400 migranata, a američka agencija ICE zadužena za granice otada svakodnevno objavljuje nove podatke o hapšenjima. Navodno su hapšenja usmjerena prvenstveno na migrante s prethodnim krivičnim presudama, piše Dojče vele, a prenosi SerbianTimes .

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje tokom dana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno razvedravanje tokom dana.

Tokom noći i jutra promjenljivo do potpuno oblačno i za nijansu toplije, na istoku vedrije. Slaba prolazna kiša očekuje se na krajnjem jugu, kao i ponegdje u Krajini, gdje može provijati i pokoja pahulja snijega, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Poslije podne razvedravanje, te će na jugu do kraja dana biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno uz sunčane periode.

Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam, a dnevna od četiri do deset, na jugu do 14 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno