Connect with us

Društvo

“ŠTA ĆE MOJ SIN BEZ MENE”? Tijana vodi bitku sa opakom bolešću (FOTO, VIDEO)

Tijana Ferhatović iz Bihaća vodi bitku s opakom malignom bolešću i samohrana je majka osmogodišnjeg dječaka Haruna. Ova žena trpi strahovite bolove i kaže da će umrijeti ako uskoro ne ode na liječenje u Tursku.

Šta će moj sin onda. Ima samo mene – priča Tijana u suzama za TV Krajina, dok mali Harun sjedi pored svoje majke i tješi je.

Tijana sada prima hemoterapije u Bihaću, all kako navodi nema pomaka. Ona kaže da joj jedino može pomoći da ode u Tursku na liječenje, ali nema novca.

– Kada idem na hemoterapije, komšinica nekad ode po njega u školu. On me dočekuje, a ja jedva hodam i kaže mi “nemoj mama pasti” – očajno priča Tijana koja kaže živi od dana do dana.

Tijana i njen sin žive kao podstanari i nemaju pomoć ni od koga. Tijana kaže da se njen bivši suprug ne javlja 5 godina i ne pita kako mu je sin.

Tijana borba sa karcinomom je počela 2020. godine, tada je saznala da ima karcinom debelog crijeva.

– Nakon 7 dana od operacije uslijedila je sepsa i jedva sam preživjela. Nakon nekog vremena opet sam otišla na pregled i onda se ustanovilo imam novi tumor. Nisam mogla da vjerujem nakon svega što sam preživjela. Pala sam na postelju, stomak mi je ogroman bio, kao da sam u 9 mjesecu trudnoće. Jedva sam pristala na novu operaciju, ali sam morala – priča sa suzama u očima Tijana.

Ova hrabra žena kaže da je ova operacija trajala 5 sati i da je tada ginekološki odstranjena masa veličine fudbalske lopte. Nakon operacije uslijedile su hemoterapije.
Tijana priča da je oko godinu dana od operacije sve bilo dobro, a onda su opet uslijedile tegobe i bolovi. Urađen je CT i ljekari su ustanovili da se tumor vratio. Uočene su dvije maligne mase, između debelog i tankog crijeva.

Tijana se žalila i na bolove u ruci, ali tek kada je otišla na pregled u Tursku tamo su ustanovi da je na tom području primarni tumor. Novac za liječenje zračenje u Turskoj tada je uspjela da prikupi posredstvom donacija, ali više novca nema i morala je da se vrati u BiH.

Tijana priča da se vratila u Bihać i u BiH nastavila sa hemoterapijama, ali da nema efekta.

– Tumor i dalje stoji, bolovi su nesnosni. Ovo je pakao. Trebam ponovo u Tursku, ali nemam novca. Jedina primanja koje imam je socijalni dodatak za dijete od 117 KM i od humanitarne organizacije iz Sarajeva 220 KM i isplaćuju ih svaka tri mjeseca – priča ova hrabra žena.

Tijana kaže da nije u dobrim odnosima sa roditeljima. Komšinica joj priskoči u pomoć.

Tijana kaže da je ljekari u BiH ne mogu operisati i da mora u Tursku na dalje liječenje.

– Samo za pretrage joj je potrebno oko 5.500 evra u Tursku. Ako ne odem tamo na liječenje, ja ću da umrem – očajna je Tijana i pita se šta će onda biti s njenim djetetom.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno