Connect with us

Svijet

Šta će se dešavati u Iranu nakon POGIBIJE PREDSJEDNIKA

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Iran
FOTO: FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Svijet

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

Više od 417 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu i lišeno je najmanje dvije osnovne potrebe kao što su ishrana i sanitacija, pokazao je najnoviji izvještaj UNICEF-a.

Izvještaj “Stanje djece u svetu 2025: Iskorjenjivanje siromaštva djece – naš zajednički imperativ”, objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz više od 130 zemalja.

Procjena višedimenzionalnog siromaštva uključuje šest kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitacija i voda.

Prema izvještaju, 118 miliona djece doživljava tri ili više oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili više.

Najviše stope siromaštva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

Iako je procenat djece pogođene jednom ili više teških uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.

Izvještaj takođe pokazuje da više od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, sa manje od tri dolara dnevno, pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

U zemljama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece – 23 odsto dječje populacije, živi u relativnom siromaštvu, što može da ograniči njihov svakodnevni život.

UNICEF je istakao i pozitivne primjere.

Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siromaštvo za više od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj plati.

U Italiji, relativna stopa monetarnog siromaštva među djecom pala je na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece poboljšan za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, rekao je predsjednik UNICEF-a Italija, Nikola Gracijano.

U izveštaju je istaknuto da će bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje biti najranjivija grupa pogođena siromaštvom i uskraćenošću osnovnih prava.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODOBRIO PLAN za mir između Rusije i Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Nastavi čitati

Svijet

HTJELI NAMAMITI SINA HRVATSKOG MILIONERA, pa pogrešnog čovjeka mučili četiri sata u Beču

Dvojica pripadnika zloglasnog kavačkog klana osuđena su u Beču zbog brutalnog mučenja dvije žrtve, a ključni dokazi protiv njih bile su uznemirujuće poruke iz kriptovanih razgovora.

Crnogorac (39) i njegov saučesnik iz Srbije (50) navodno su članovi “srednjeg menadžmenta” beogradske ćelije klana, kojom je iz Beča upravljao kum pod nadimkom “Dexter”, piše austrijski portal Heute.

Krvavi rat klanova

Suđenje mafijašima održano je juče u Beču uz velike mjere bezbjednosti i najstrože kontrole pristupa. Dvojac, koji su teško naoružani policajci dopratili u sudnicu, osuđen je na šest i sedam godina zatvora zbog teške iznude. Presude još nisu pravosnažne.

Kavački klan, koji potiče iz Crne Gore, vodi otvoreni rat sa suparničkim škaljarskim klanom, takođe iz Kotora. Sukob je eskalirao nakon nestanka pošiljke od 200 kilograma droge u Španiji 2014. godine, a u borbi za prevlast u euvropskoj trgovini narkoticima dosad je širom svijeta u pucnjavama, mučenjima i bombaškim napadima ubijeno najmanje 80 ljudi.

Horor u stanu obloženom folijom

Prema optužnici, muškarci su 2020. godine s drugim saučenicima namamili navodnog sina hrvatskog milionaša i još jednog 64-godišnjeg Hrvata u Beč. Dočekali su ih u stanu koji je bio obložen plastičnom folijom, gdje su ih vezali, mučili i prijetili im smrću.

Državno tužilaštvo opisalo je prizore kao materijal “kakav se inače viđa samo u TV serijama”. Žrtve su zastrašivali “ručnim pilama i pištoljima s prigušivačima”, a situacija je bila, kako je rečeno na sudu, “kao u najgorim noćnim morama”.

Jezive poruke kao ključni dokaz

Mlađi muškarac, za kojeg se pogrešno vjerovalo da je sin milionera, bio je brutalno zlostavljan više od četiri sata.

“Ako uskoro ne kažu gdje je novac, moraćemo početi piliti”, stajalo je u jednoj od presretnutih poruka. Potom je na red došao 64-godišnjak.

“Starac je gotov, ovaj ga je udario, brate, u lice. Cijelo mu je lice puklo, brate… i bio je izrezan nožem”, javljali su optuženici svojim nadređenima. Žrtva je, navodno jecajući, obećala mučiteljima 750.000 evra.

Zakon ćutnje na sudu

Iako brutalno zlostavljane, žrtve su puštene na slobodu, ali ubrzo su bile prisiljene na predaju novca u Hrvatskoj. Stariji muškarac, koji se navodno bavi krijumčarenjem cigareta, uspio je prikupiti svega 10.000 evra.

Na suđenju se dogodio očekivani obrat – ni žrtve ni svjedoci nisu htjeli prepoznati ili teretiti optuženike.

Kako se navodi, takvi iznenadni gubici pamćenja nisu rijetkost u mafijaškom miljeu. Branitelji su, s druge strane, tvrdili da se radi o zamjeni identiteta i osporavali optužbe, a tokom postupka je utvrđeno da optužnica nije bila ispravno podnesena te je morala biti izmijenjena, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno