Connect with us

Svijet

Šta će se dešavati u Iranu nakon POGIBIJE PREDSJEDNIKA

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Iran
FOTO: FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Svijet

OLUJA POHARALA EVROPU: Čovjek poginuo dok je spasavao komšinicu (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule, a nekoliko je nestalo nakon što je oluja Klaudija poharala dio Evrope. U Francuskoj desetine vatrogasaca tragaju za muškarcem kog je odnijela bujica. U Italiji, ekstremno vrijeme pogodilo je centar i sjever zemlje, gdje su vlasti proglasile vanredno stanje i zatvorile škole.

Zastrašujuće scene snimljene su u departmanu Ardeš u Francuskoj. Uznemiren porastom nivoa rijeke, penzioner je sišao da pomjeri svoj automobil. Međutim, bujice su odnijele vozilo, a vlasnik je takođe upao u vodu. Odmah je pokrenuta velika operacija, u kojoj je učestvovalo 60 vatrogasaca, dron i deset ronilaca. Međutim, tijelo žrtve nije pronađeno, a spasioci vjeruju da su šanse da je još živ izuzetno male.

Problemi su se javili i u departmanu Drom, gdje je ogroman talas blata zahvatio grad od 2.000 stanovnika. U tom mjestu je za dva dana pala dvomjesečna količina kiše.

U regionu Furlanija u Italiji, brdo se srušilo i uništilo tri zgrade. Tone zemlje progutale su 83-godišnju ženu i 32-godišnjeg muškarca. Svjedoci su rekli da je muškarac umro dok je pokušavao da je spase.

Širom područja, nekoliko gradova je poplavljeno nabujalim rijekama. Više od 300 ljudi je evakuisano čamcima ili spaseno helikopterima sa krovova kuća gdje su se sklonili, prenose agencije.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE ZBOG PRODUBLJIVANJA SPORA: Japan uputio upozorenje svojim građanima u Kini

Japan je upozorio svoje građane u Kini da pojačaju mjere bezbjednosti i izbjegavaju mjesta sa mnogo ljudi zbog produbljivanja spora između Pekinga i Tokija oko kineskog regiona Tajvana, prenio je jutros Rojters.

Glavni sekretar kabineta Japana Minoru Kihara rekao je da je upozorenje obnovljeni apel na oprez, jer se raspoloženje prema Japanu pogoršalo u kineskim medijima nakon nedavnih diplomatskih dešavanja.

Kihara je naglasio da je upozorenje građanima zasnovano na procjeni bezbjednosnih, političkih i društvenih okolnosti.

Japanska ambasada u Kini podsetila je građane da budu oprezni u interakcijama sa lokalnim stanovništvom, da ne putuju sami i da izbjegavaju sumnjive osobe ili grupe.

U obavještenju je navedeno da bi građani trebalo odmah da napuste područje ako primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, prenosi Tanjug.

Produbljivanje spora odrazilo se i na kulturnu saradnju, pa je prikazivanje najmanje dva japanska filma obustavljeno u Kini.

Kineski emiter CCTV saopštio je da je riječ o “razumnoj odluci” zbog pogoršanog raspoloženja publike.

Japan je saopštio da ostaje otvoren za dijalog sa Kinom, dok je Peking pozvao svoje građane da obustave putovanja u Japan.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Nastavi čitati

Aktuelno