Connect with us

Svijet

Šta će se dešavati u Iranu nakon POGIBIJE PREDSJEDNIKA

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Iran
FOTO: FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Svijet

ZAPRIJETIO TUŽBOM OD MILIJARDU DOLARA! Bi-Bi-Si se izvinio Trampu zbog montaže

Britanski javni servis Bi-Bi-Si se danas izvinio američkom predsjedniku Donaldu Trampu zbog dokumentarne emisije „Panorama”. U kojoj su spojili dijelove njegovog govora prije napada na Kapitol 2021. godine, ali je odbacio njegov zahtjev za odštetom.

Tramp je u ponedjeljak izjavio da ima obavezu da tuži britanski Bi-Bi-Si zbog pogrešnog predstavljanja njegovih komentara u dokumentarnoj emisiji „Panorama”.

On je takođe zapretio da će tužiti Bi-Bi-Si za milijardu dolara odštete ukoliko ne povuče sporni dokumentarni program, odmah se ne izvini i ponudi prikladnu nadoknadu do petka 14. novembra u 22 sata po britanskom vremenu.

Kako su naveli iz Bi-Bi-Si-a, zbog montaže emisije dobijen je pogrešan utisak da je Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju, a takođe su dodali da više neće prikazivati taj program.

Tramp je rekao da je montaža emisije „Panorama” Bi-Bi-Si učinila da njegov „prelep i veoma smirujući govor zvuči radikalno”, ocjenjujući da je to „nevjerovatno i veoma nepošteno”.

U svjetlu nasilja koje je izbilo na Kapitol Hilu u januaru 2021. godine Tramp se suočio sa optužbama za pokušaj promjene rezultata izbora 2020. godine, ali su ti pokušaji obustavljeni nakon što je na predsjedničkim izborima 2024. godine pobijedila Kamala Haris.

Jedna od posljedica skandala sa emisijom „Panorama” je bila i ostavka generalnog direktora Bi-Bi-Si-a Tima Dejvija i direktorke informativnog programa Debore Tarnes. „Predsjednik Bi-Bi-Si-a Samir Šah lično je uputio pismo Bijeloj kući u kojem je predsjedniku SAD Trampu jasno stavio do znanja da on i korporacija veoma žale zbog montaže govora od 6. januara 2021. godine, koji je prikazan u programu”, naveo je portparol javnog servisa.

Kako se dodaje, iako Bi-Bi-Si iskreno žali zbog načina na koji je video klip montiran, ne slaže se sa tim da postoji bilo kakva osnova za tvrdnje o kleveti.

Ranije danas, Dejli Telegraf je prenio da je Bi-Bi-Si i prije dvije godine obmanuo gledaoce drugom montažom istog Trampovog govora iz 2021. godine.

Reagujući na pisanje Telegrafa, portparol Bi-Bi-Si-a je odgovorio da se ta korporacija pridržava najviših standarda uređivanja programa, kao i da će ispitati ove navode, prenosi Tanjug.

Portparol Trampovog pravnog tima je ovim povodom izjavio da je sada jasno da u Bi-Bi-Si-u postoji obrazac klevetanja predsjednika SAD.

Nastavi čitati

Svijet

SMRTONOSNA VEČERA! Majka i djeca preminuli nakon obroka u istanbulskom hotelu

Majka i dvoje djece su umrli, a ocu se u bolnici bore za život, nakon što su večerali u jednom hotelu u Istanbulu.

Istraga o smrti je u toku, ali se sumnja da su preminuli usljed trovanja hranom. Oni su u srijedu uveče u hotelu jeli punjene dagnje i pečeni krompir.

Četvoročlana porodica iz Hamburga otputovala je u nedjelju u Istanbul. U srijedu su svo četvoro primljeni u bolnicu sa simptomima koji ukazuju na trovanje. Nakon što im je ukazana pomoć, svi su pušteni na kućno liječenje.

U hotelu, majka i kćerka su pronađene bez svijesti, pa je odmah cijela porodica vraćena u bolnicu.

Hotel u kojem je porodica večerala je zatvoren i istraga o mogućem trovanju je u toku.

Simptomi trovanja hranom obično se javljaju nekoliko sati nakon obroka i uključuju: mučninu, povraćanje, dijareju, bol u stomaku, temperaturu i slabost. Moguće su i glavobolja i znaci dehidracije.

Ljekaru se treba javiti ako simptomi traju duže od 2-3 dana, ako je prisutna visoka temperatura, krv u stolici, jaka dehidracija ili ako su simptomi kod djece, trudnica, starijih ili osoba sa slabijim imunitetom, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA ZAPRIJETILA ZELENSKOM: “Ne možemo primati vaše vojnike dok je rat!”

Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je predsedniku Volodimiru Zelenskom rekao da bi trebalo smanjiti broj mladih Ukrajinaca koji dolaze u Nemačku.

Nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim liderom, Merc je rekao da mladi Ukrajinci treba da ostanu da “služe u svojoj zemlji”.

“Tamo su potrebni”, dodao je kancelar.

Blizu 1,3 miliona ukrajinskih izbeglica zabeleženo je u Nemačkoj od oktobra 2025. godine nakon što su pobegli od potpune invazije Rusije. Ovo predstavlja najveći broj među svim zemljama EU.

Komentarišući telefonski razgovor, Zelenski je rekao da je obavestio Merca o situaciji na frontu i zahvalio Nemačkoj na vojnoj i političkoj podršci, ne pominjući pitanje ukrajinskih izbeglica.

Muškarci vojnog uzrasta suočavaju se sa strogim ograničenjima putovanja prema vanrednom stanju, uvedenom kada je Rusija pokrenula rat 2022. godine.

Nemačka je saopštila da su mladi Ukrajinci počeli da pristižu u velikom broju nakon što je Kijev ublažio pravila putovanja za one između 18 i 22 godine u avgustu.

Kao rezultat toga, broj ukrajinskih muškaraca u ovoj starosnoj grupi koji se registruju u Nemačkoj porastao je sa 100 nedeljno na skoro 1.000, prema podacima nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada se Kijev bori sa kontinuiranim nedostatkom radne snage na frontu, dok Rusija održava ofanzivne operacije na istoku i jugu Ukrajine.

Oko 490.000 Ukrajinaca radnog doba koji borave u Nemačkoj primaju naknadu za nezaposlenost, što je kritika krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD).

AfD, vodeća nemačka opoziciona stranka, koja je dosledno kritikovala vojnu i ekonomsku podršku Berlina Kijevu, predložila je da se naknada za nezaposlenost za Ukrajince zameni nižim isplatama za tražioce azila.

Suočena sa političkim pritiskom, vladajuća nemačka koalicija priprema zakon kojim bi se smanjile naknade za Ukrajince koji su stigli posle 1. aprila, sa ciljem da se podstaknu da traže zaposlenje.

Nastavi čitati

Aktuelno