Connect with us

Svijet

Šta će se dešavati u Iranu nakon POGIBIJE PREDSJEDNIKA

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Iran
FOTO: FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Svijet

ERDOGAN: “Došlo je vijeme da se Turska OSLOBODI TERORIZMA!”

Predsjednik Turske i lider Partije pravde i razvoja (AKP), Redžep Tajip Erdogan, poručio je danas da je došlo vrijeme da se Turska oslobodi terorizma, koji je označen kao “velika pošast”.

On je u svom govoru u parlamentu naglasio da je ključno da se kruniše borba kroz proces “Turske bez terora”, pri čemu svaki član parlamenta i sve političke stranke imaju odgovornost za stvaranje klime mira, piše “Hurijet”.

Erdogan je u svom govoru istakao da Turska želi da ovaj proces prevaziđe politiku i da se ostvari do svog punog potencijala.

On je istakao da se očekuje odgovorno ponašanje svih stranaka i članova parlamenta.

Turski predsjednik je u govoru pozvao na jedinstvo 86 miliona građana Turske, naglašavajući važnost nacionalnih interesa iznad svih drugih pitanja.

Pomenuta je i spremnost države da “ponekad pruži ruke, a ponekad i cijelo tijelo” za dobrobit zemlje.

Konačni cilj, kako je Erdogan naveo, jeste uklanjanje “krvavog bodeža” koji je ugrozio naciju, što će da dovede do stabilne i bezbjedne Turske, jačeg bratstva i jedinstva naroda.

Erdogan je zaključio da je Turska sada bliža nego ikad ostvarenju ovog cilja, uz podršku građana i “uz Božju pomoć”.

Nastavi čitati

Svijet

Smijenjen ukrajinski ministar pravde ZBOG KORUPCIJE!

Ukrajinski parlament glasanjem je smijenio ministra pravde Germana Galuščenka nakon velike istrage o korupciji u energetskom sektoru.

“Vrhovna rada Ukrajine glasala je za smjenu Germana Galuščenka sa pozicije ministra pravde Ukrajine. Odgovarajuću rezoluciju podržala su 323 poslanika”, objavljeno je iz parlamenta na “Telegramu”.

Galuščenko je obavljao funkciju ministra energetike od 2021. do ove godine, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Nastavi čitati

Aktuelno