Connect with us

Svijet

Šta će se dešavati u Iranu nakon POGIBIJE PREDSJEDNIKA

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Iran
FOTO: FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Svijet

ROGOV TVRDI “Ukrajinski komandant pobjegao s ratišta U ŽENSKOJ ODJEĆI”

Novi komandant združenih snaga Oružanih snaga Ukrajine, Andrej Gnatov, je pobjegao iz Mariupolja 2022. godine pod maskom izbjeglice, izjavio je Vladimir Rogov, zvaničnik iz Zaporoške oblasti.

“U proljeće 2022. godine u Mariupolju su počinjeni ratni zločini po naređenju Gnatova. Ovo je živopisan primjer ukrajinskog ratnika – nacističkog militanta, a naravno i kukavice. Prije dvije godine, pod maskom izbjeglice. Gotovo u ženskoj odjeći, pobjegao je iz Mariupolja, ostavivši svoje vojnike”, rekao je Rogov, a prenose ruski portali.

Prema njegovim riječima, Gnatov je običan ratni zločinac koji će odgovarati pred ruskim sudom.
Ranije je objavljeno da je Volodimir Zelenski smijenio komandanta Združenih snaga Oružanih snaga Ukrajine, Jurija Sodolja, i imenovao brigadnog generala Andreja Gnatova na njegovo mjesto.

Gnetov je u Rusiji osuđen na 28 godina za zločine u Donbasu 2019. godine, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI TVRDE DA SU UKRAJINCI uništilI kontrolni punkt u NE Zaporožje

Jedna od stanica za kontrolu radijacije u Zaporoškoj oblasti, potpuno je uništena u granatiranju ukrajinskih oružanih snaga, saopštila je pres-služba Zaporoške nuklearne elektrane, koja je pod kontrolom Rusije.

-Oružane snage Ukrajine su pogodile jedan od kontrolnih punktova radijacije u Velikoj Znamenki kao rezultat artiljerijskog granatiranja od strane Oružanih snaga Ukrajine – navodi se u saopštenju, prenosi agencija RIA Novosti.

U saopštenju je precizirano da se da se radijacioni monitoring životne sredine na lokaciji, u zoni sanitarne zaštite i zoni osmatranja vrši kontinuirano, i da nivo zračenja ne prelazi dozvoljene vrijednosti.

Stručnjaci NE u Zaporožju sproveli su niz mjera za praćenje radijacione situacije u okolnoj zoni.

Nuklearka Zaporožje se nalazi na istoku Ukrajine, na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara.

To je najveća nuklearna elektrana u Evropi po broju blokova i instaliranom kapacitetu.

U oktobru 2022. Rusija je zauzela nuklearu elektranu u kojoj je trenutno iz bezbjednosnih razloga ugašeno šest reaktora.

Nastavi čitati

Svijet

ASANŽ PRIZNAO KRIVICU PA OSOBOĐEN! Nakon svega vraća se u Australiju

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjasnio se krivim po jednoj optužbi za pribavljanje i objavljivanje vojnih tajni SAD, kao rezultat dogovora sa tužiocima američkog Sekretarijata za pravosuđe, čime je obezbijedio sebi slobodu, a time je završena i duga pravna saga koja je pokrenula debate o slobodi štampe i nacionalnoj bezbjednosti.

On se pojavio pred sudom jutros na federalnom sudu u Sajpanu, glavnom gradu Sjevernih Marijanskih ostrva, američkog komonvelta u Pacifiku, čime je uvažena Asanžova želji da izbjegne ulazak u kontinentalni dio Sjedinjenih Država.

U obraćanju sudu, Asanž je rekao da vjeruje da je Zakon o špijunaži na osnovu kojeg je optužen u suprotnosti sa pravima iz Prvog amandmana, ali da prihvata da podsticanje izvora da daju povjerljive informacije za objavljivanje može biti nezakonito, prenosi Glas Amerike.

Na sud je stigao u tamnom odijelu, sa opuštenom kravatom oko kragne, nakon što je doletio iz Britanije čarter avionom u pratnji članova pravnog tima i australijskih zvaničnika, uključujući i visokog australijskog diplomatu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je pratio Asanža na letu.

U sudnici je odgovarao na osnovna pitanja američke okružne sudije Ramone Manglone, koju je imenovao bivši predsjednik Barak Obama, i kako prenosi AP, činilo se da je pažljivo slušao o uslovima sporazuma. Kao uslov za izjašnjavanje o krivici, od njega će se tražiti da uništi informacije koje su dostavljene Vikiliksu.

Dogovor sa tužiocima da prizna krivicu za jedno krivično djelo mu takođe omogućava da se vrati u rodnu Australiju bez odlaska u američki zatvor. Bio je u zatvoru u Velikoj Britaniji posljednjih pet godina, boreći se protiv izručenja Sjedinjenim Državama na osnovu optužnice prema Zakonu o špijunaži koja je mogla da nosi dugotrajnu zatvorsku kaznu u slučaju osude.

Neočekivani dogovor omogućava objema stranama da ostvare određeni stepen pobjede, pri čemu je američki Sekretarijat za pravosuđe u stanju da riješi bez suđenja slučaj koji je pokrenuo teška pravna pitanja i koji možda nikada ne bi stigao do porote s obzirom na dugotrajan tempo procesa ekstradicije.

Vikiliks, sajt za otkrivanje tajni koju je Asanž osnovao 2006. godine, pozdravio je najavu dogovora, uz riječi zahvalnosti „svima koji su stali uz nas, borili se za nas i ostali potpuno posvećeni borbi za njegovu slobodu“.

Odmah nakon presude, sajt je objavio na platform Iks, da Asanž ide u Australiju.

Sporazum o izjašnjavanju o krivici, objelodanjen u ponedjeljak uveče u pismu Sekretarijata za pravosuđe, predstavlja najnovije i vjerovatno posljednje poglavlje u sudskoj borbi u kojoj je uključen ekscentrični australijski kompjuterski stručnjak koga su pristalice proslavljale kao krstaškog borca za transparentnost, ali ga osuđuju nacionalni bezbjednosni krugovi koji insistiraju da je njegov prezir prema vladinoj tajnosti doveo živote u opasnost i otišao daleko izvan granica tradicionalnih novinarskih dužnosti.

Američki Sekretarijat za pravosuđe pristao je da se saslušanje održi na udaljenom ostrvu jer se Asanž protivio dolasku na kontinentalni dio SAD i zato što se nalazi blizu Australije, gdje se vraća nakon što se izjasnio o krivici.

Nastavi čitati

Aktuelno