Doseljenici ili imigranti u Njemačkoj u prosjeku zarađuju znatno manje od Nijemaca, a isto važi za još osam zemalja, pokazuje međunarodna studija koju je za stručni časopis Nature realizovao Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).

Te zemlje su Kanada, Danska, Francuska, Holandija, Norveška, Španija, Švedska i SAD. U većini tih zemalja jaz između plata se u drugoj generaciji imigranata smanjuje brže nego u Njemačkoj, prenosi dpa.

U Nemačkoj prva generacija useljenika zarađuje 19,6 odsto manje od Nijemaca. Glavni razlog nije neujednačenost plata za istu vrstu posla, nego ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama u pojedinim sektorima, profesijama i preduzećima.

To je ključni faktor kod tri četvrtine razlika u zaradi.

Studija se bazira na analizi uzorka od 13,5 miliona imigranata i domaćih zaposlenih u devet zemalja.

“Integracija se ne tiče samo iste plate za isti posao. Radi se prije svega o uklanjanju strukturnih prepreka za prolaz ka dobro plaćenim oblasti rada”, izjavio je jedan od autora studije, Malte Rajhelt.

On je rekao da su za uklanjenje tih barijera važni podsticaji učenju jezika, nostrifikacija stranih diploma, izgradnja profesionalnih mreža i bolje informisanje.

U Njemačkoj se i druga generacija useljenika suočava sa jazom u zaradi od prosječnih 7,7 odsto. Ta je razlika, doduše, manja od one koju su doživjeli njihovi roditelji, ali posebno pogađa ljude iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Kakvo je stanje u drugim državama?

Značajnih razlika ima u međunarodnom poređenju: najveća razlika u plati prve generacije useljenika je u Španiji, 29,3 odsto i Kanadi, 27,5 odsto. Slijede Norveška sa 20,3 odsto, Njemačka sa 19,6 odsto, Francuska sa 18 i Holandija sa 15,4 odsto.

Razlika je znatno manja u SAD, sa 10,6 odsto, Danskoj sa 9,2 i Švedskoj sa 7 odsto. Prosjek razlike u drugoj useljeničkoj generaciji je 5,7 odsto.

Njemačka je, dakle, i tu iznad prosjeka, ali tu je najveća razlika u Norveškoj, 8,7 odsto, a najmanja u Kanadi, 1,9 odsto, prenosi B92.

Američki Kongres usvojio je u četvrtak istorijski zakon, prvi na saveznom nivou koji uređuje stabilne kriptovalute (stablecoine), čime je kriptoindustriji dat snažan zamah i otvoren put ka širem uključivanju ove tehnologije u svakodnevne finansijske tokove.

Normativni akt, koji su podržali republikanci i čije je donošenje snažno zagovarao predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump), uvodi nadzor nad stablecoin tokenima vezanim za američki dolar, bilo na saveznom ili na nivou saveznih država. Ovi tokeni dostupni su za upotrebu 24 sata dnevno i mogu se brzo prenositi među različitim digitalnim platformama, izvještava Bloomberg.

Zagovornici zakona smatraju da će on omogućiti brže i povoljnije obavljanje transakcija, kao i dodatno osnažiti legitimnost tržišta čija je trenutna vrijednost 265 milijardi dolara, a koje, prema procjenama analitičara banke Citigroup, može narasti do 3.700 milijardi dolara do 2030. godine.

Predstavnički dom izglasao je zakon pod nazivom GENIUS (akronim za „Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoin“) uz široku podršku – 308 glasova za, naspram 122 protiv, pri čemu su mu značajan doprinos dali i članovi Demokratske stranke. Budući da ga je prethodno već usvojio Senat, zakon sada čeka predsjednički potpis.

Ovo je prekretnica u američkoj regulativi prema kriptovalutama i predstavlja jasan odmak od strožeg pristupa koji je zastupala administracija Džoa Bajdena, a koja je kripto sektor pokušavala da podvede pod pravila slična onima što važe na Volstritu.

Tramp, koji je više puta isticao želju da SAD postanu „svjetska prestonica kripta“, odigrao je ključnu ulogu u usvajanju zakona, posebno nakon što su pojedini republikanski kongresmeni izrazili protivljenje proceduri usvajanja druga dva kripto-zakona. Ličnim angažmanom, Tramp ih je uvjerio da podrže GENIUS, nakon čega je uslijedilo iscrpno proceduralno glasanje.

Zakonom se omogućava korisnicima da u svakom trenutku zamijene svoje digitalne tokene za konvencionalni novac bez prepreka. Stabilne kriptovalute se sve više prepoznaju kao nova infrastruktura za globalne novčane transfere, jer omogućavaju trenutno slanje sredstava bez visokih bankarskih troškova i bez uobičajenih administrativnih barijera.

Fokus zakona je upravo na regulaciji stablecoina – digitalnih valuta čija je vrijednost direktno vezana za američki dolar. Stabilnost ovog sistema zasniva se na obavezi izdavaoca da za svaki emitovani dolar stablecoina u rezervi ima stvarni dolar. Dakle, ukoliko korisnik kupi jedan stablecoin u vrijednosti dolara, izdavalac mora imati isti iznos u novčanoj rezervi, prenosi Bankar.

Predsjednica Evropske komisije pozdravila je sporazum o uvođenju 18. paketa sankcija Rusiji i istakla da se njime udara u “srce ruske ratne mašinerije”.

Ona je to napisala na svom nalogu na mreži Iks, a nakon što su ambasadori EU odobrili 18. paket sankcija.

“Udaramo u srce ruske ratne mašinerije. Ciljajući njen bankarski, energetski i vojno-industrijski sektor, uključujući i novo dinamično ograničenje cijena nafte. Pritisak je na snazi. Ostaće na snazi dok Putin ne okonča ovaj rat. Hvala vam na ovom prvom uspjehu”, napisala je ona, prenosi Tanjug.

Paket sankcija Rusiji, 18. po redu, koji su danas odobrili ambasadori Evropske unije predviđa, između ostalog, da će još oko 20 ruskih banaka biti isključeno iz međunarodnog platnog sistema Svift (SWIFT), ograničenje cijene nafte, ali i da će se Rusija suočiti sa potpunom zabranom transakcija, kao i ograničenjima nametnutim ruskoj nafti prerađenoj u trećim zemljama.

Paket bi trebao da bude usvojen u toku popodneva na sastanku ministara EU u Briselu, a prije nego što mjere budu formalno usvojene, moguće su izmjene.