Zelenski će predstaviti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim naslednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a plan pobjede ima za cilj da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini

Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, ove nedjelje putuje u Sjedinjene Američke Države kako bi svom najbližem savezniku predstavio “plan pobjede”, u pokušaju da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini.

Ukrajinski lider je izjavio da želi iznijeti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim nasljednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a posjeta uključuje i njegovo obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u utorak.

Zelenski je naglasio da bi, ako Zapad podrži ovaj plan, on imao dalekosežne posljedice po Moskvu, uključujući psihološki efekat koji bi mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat diplomatskim putem.

“Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera, od sada pa do kraja decembra”, rekao je Zelenski novinarima u petak i dodao je da bi ovaj plan trebalo da posluži kao “most” prema drugom ukrajinskom samitu o miru, koji Kijev planira da održi s namjerom da na njega pozove i Rusiju krajem ove godine.

Zelenski je jasno poručio da mir nema alternativu, te da ne dolazi u obzir zamrzavanje rata ili bilo kakve manipulacije koje bi jednostavno odložile rusku agresiju za kasniju fazu. Ipak, dvije strane su još daleko jedna od druge. Zelenski želi da Ukrajina postane članica NATO i Evropske unije, te da Rusija bude protjerana sa teritorije Ukrajine, iako smatra da se ovaj cilj može postići diplomatskim sredstvima.

Putin, s druge strane, tvrdi da bi mirovni pregovori mogli početi samo ako Kijev odustane od istočnih i južnih delova Ukrajine i svog plana za članstvo u NATO.

Posjeta Voldomira Zelenskog dolazi u kritičnom trenutku za Ukrajinu. Eventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do promjene politike Vashingtona prema Ukrajini, koja se uveliko oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku. Tokom jedne TV debate, Tramp je izjavio da bi pokušao okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ukoliko pobijedi. Kamala Haris je tada optužila Trampa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.

Kako se izbori približavaju, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritoriju u visokorizičnom napadu u ruskoj regiji Kursk 6. avgusta, promovišući nova oružja, uključujući “raketu dron” i balističko oružje, te pokrećući značajne napade dronovima.

Jedan od napada izazvao je ogromnu eksploziju u skladištu municije u ruskoj regiji Tver prošle srijede. Rusija je povećala napade dronovima i raketama i naredila povećanje brojčanog stanja svoje vojske, promijenila nuklearnu doktrinu i pojačala ofanzivu na istoku.

Džejk Sallivan, američki savetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je da je Bajden spreman na razgovore sa Zelenskim o “sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu” protiv Rusije.

Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od nekoliko ključnih tačaka i da “sve ove tačke zavise od Bajdenove, ne od Putinove odluke”.

Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, smatra da bi Zelenski mogao tražiti dugoročne garancije pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške nakon Bajdena.

“Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će na neki način biti ključni politički i vojno-politički trenutak”, rekao je.

Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri udare na ciljeve unutar Rusije, potez koji bi, prema Moskvi, učinio NATO članice direktnim učesnicima u ratu i izazvao reakciju.

Ukrajina želi da udari vojne objekte do 300 kilometara unutar Rusije, poput aerodroma na kojima su stacionirani helikopteri i avioni koji ispaljuju navođene bombe. Vašington ne smatra da bi ublažavanje tih ograničenja značajno promijenilo situaciju na frontu. Rusija, koja kontroliše 18 posto ukrajinske teritorije, vodi ofanzivu od prošlog oktobra i u avgustu je zabilježila najbrže napredovanje u posljednjim mjesecima. Ukrajinski upad u Kursk mogao bi da posluži kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvog spoljnog pritiska da se rat zamrzne na trenutnim linijama.

U međuvremenu, Rusija napreduje prema transportnom čvorištu Pokrovsk. Njegovo zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada. Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine, što bi im omogućilo da ojačaju pritisak na informacijskom frontu kako bi podstakli misli o mirovnim pregovorima pod njihovim uslovima.

Ukrajina se nada da će kasnije ove godine unaprijediti plan za mir na drugom međunarodnom samitu I poručuje da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati i Rusiju.

Prvi samit u Švajcarskoj je namjerno izostavio Moskvu u junu, a preskočili su ga Kina i veći dio Globalnog juga. Zelenski tvrdi da je njegova inicijativa za samit jedini održivi format za mir, pa je ovog mjeseca oštro osudio kinesko-brazilski prijedlog kao “destruktivan”, jer predlaže “deeskalaciju situacije” i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva da se Rusija povuče.

Najteža zima od početka rata
Ukrajina se suočava s najtežom zimom u ovom ratu, koji traje već dvije i po godine, nakon što su ruski napadi oštetili veliki dio energetskih kapaciteta. Vlada se takođe suočava s rastućim ekonomskim izazovima i planira prva povećanja poreza, u ratnom periodu, kako bi pokrila manjak od oko 12,2 milijarde dolara za vojsku ove godine.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je u maju ove godine, oko 32 posto Ukrajinaca bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10 posto u maju 2022. godine, rekao je Anton Hrushetski, izvršni direktor kijevske agencije za ispitivanje javnog mnjenja KIIS.

Međutim, većina njih je zamišljala dogovor koji bi samo odgodio oslobađanje teritorija, a ne da ga trajno preda.

Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum su čvrste sigurnosne garancije, poput članstva u NATO. Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i uz konačno adekvatne sigurnosne garancije”, dodao je Hrushetski.