Connect with us

Svijet

Šta je “PLAN POBJEDE” koji Zelenski nosi u SAD? Predstaviće ga TRAMPU I BAJDENU

Zelenski će predstaviti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim naslednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a plan pobjede ima za cilj da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini

Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, ove nedjelje putuje u Sjedinjene Američke Države kako bi svom najbližem savezniku predstavio “plan pobjede”, u pokušaju da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini.

Ukrajinski lider je izjavio da želi iznijeti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim nasljednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a posjeta uključuje i njegovo obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u utorak.

Zelenski je naglasio da bi, ako Zapad podrži ovaj plan, on imao dalekosežne posljedice po Moskvu, uključujući psihološki efekat koji bi mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat diplomatskim putem.

“Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera, od sada pa do kraja decembra”, rekao je Zelenski novinarima u petak i dodao je da bi ovaj plan trebalo da posluži kao “most” prema drugom ukrajinskom samitu o miru, koji Kijev planira da održi s namjerom da na njega pozove i Rusiju krajem ove godine.

Zelenski je jasno poručio da mir nema alternativu, te da ne dolazi u obzir zamrzavanje rata ili bilo kakve manipulacije koje bi jednostavno odložile rusku agresiju za kasniju fazu. Ipak, dvije strane su još daleko jedna od druge. Zelenski želi da Ukrajina postane članica NATO i Evropske unije, te da Rusija bude protjerana sa teritorije Ukrajine, iako smatra da se ovaj cilj može postići diplomatskim sredstvima.

Putin, s druge strane, tvrdi da bi mirovni pregovori mogli početi samo ako Kijev odustane od istočnih i južnih delova Ukrajine i svog plana za članstvo u NATO.

Posjeta Voldomira Zelenskog dolazi u kritičnom trenutku za Ukrajinu. Eventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do promjene politike Vashingtona prema Ukrajini, koja se uveliko oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku. Tokom jedne TV debate, Tramp je izjavio da bi pokušao okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ukoliko pobijedi. Kamala Haris je tada optužila Trampa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.

Kako se izbori približavaju, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritoriju u visokorizičnom napadu u ruskoj regiji Kursk 6. avgusta, promovišući nova oružja, uključujući “raketu dron” i balističko oružje, te pokrećući značajne napade dronovima.

Jedan od napada izazvao je ogromnu eksploziju u skladištu municije u ruskoj regiji Tver prošle srijede. Rusija je povećala napade dronovima i raketama i naredila povećanje brojčanog stanja svoje vojske, promijenila nuklearnu doktrinu i pojačala ofanzivu na istoku.

Džejk Sallivan, američki savetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je da je Bajden spreman na razgovore sa Zelenskim o “sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu” protiv Rusije.

Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od nekoliko ključnih tačaka i da “sve ove tačke zavise od Bajdenove, ne od Putinove odluke”.

Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, smatra da bi Zelenski mogao tražiti dugoročne garancije pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške nakon Bajdena.

“Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će na neki način biti ključni politički i vojno-politički trenutak”, rekao je.

Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri udare na ciljeve unutar Rusije, potez koji bi, prema Moskvi, učinio NATO članice direktnim učesnicima u ratu i izazvao reakciju.

Ukrajina želi da udari vojne objekte do 300 kilometara unutar Rusije, poput aerodroma na kojima su stacionirani helikopteri i avioni koji ispaljuju navođene bombe. Vašington ne smatra da bi ublažavanje tih ograničenja značajno promijenilo situaciju na frontu. Rusija, koja kontroliše 18 posto ukrajinske teritorije, vodi ofanzivu od prošlog oktobra i u avgustu je zabilježila najbrže napredovanje u posljednjim mjesecima. Ukrajinski upad u Kursk mogao bi da posluži kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvog spoljnog pritiska da se rat zamrzne na trenutnim linijama.

U međuvremenu, Rusija napreduje prema transportnom čvorištu Pokrovsk. Njegovo zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada. Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine, što bi im omogućilo da ojačaju pritisak na informacijskom frontu kako bi podstakli misli o mirovnim pregovorima pod njihovim uslovima.

Ukrajina se nada da će kasnije ove godine unaprijediti plan za mir na drugom međunarodnom samitu I poručuje da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati i Rusiju.

Prvi samit u Švajcarskoj je namjerno izostavio Moskvu u junu, a preskočili su ga Kina i veći dio Globalnog juga. Zelenski tvrdi da je njegova inicijativa za samit jedini održivi format za mir, pa je ovog mjeseca oštro osudio kinesko-brazilski prijedlog kao “destruktivan”, jer predlaže “deeskalaciju situacije” i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva da se Rusija povuče.

Najteža zima od početka rata
Ukrajina se suočava s najtežom zimom u ovom ratu, koji traje već dvije i po godine, nakon što su ruski napadi oštetili veliki dio energetskih kapaciteta. Vlada se takođe suočava s rastućim ekonomskim izazovima i planira prva povećanja poreza, u ratnom periodu, kako bi pokrila manjak od oko 12,2 milijarde dolara za vojsku ove godine.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je u maju ove godine, oko 32 posto Ukrajinaca bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10 posto u maju 2022. godine, rekao je Anton Hrushetski, izvršni direktor kijevske agencije za ispitivanje javnog mnjenja KIIS.

Međutim, većina njih je zamišljala dogovor koji bi samo odgodio oslobađanje teritorija, a ne da ga trajno preda.

Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum su čvrste sigurnosne garancije, poput članstva u NATO. Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i uz konačno adekvatne sigurnosne garancije”, dodao je Hrushetski.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno