Connect with us

Svijet

Šta je “PLAN POBJEDE” koji Zelenski nosi u SAD? Predstaviće ga TRAMPU I BAJDENU

Zelenski će predstaviti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim naslednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a plan pobjede ima za cilj da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini

Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, ove nedjelje putuje u Sjedinjene Američke Države kako bi svom najbližem savezniku predstavio “plan pobjede”, u pokušaju da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini.

Ukrajinski lider je izjavio da želi iznijeti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim nasljednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a posjeta uključuje i njegovo obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u utorak.

Zelenski je naglasio da bi, ako Zapad podrži ovaj plan, on imao dalekosežne posljedice po Moskvu, uključujući psihološki efekat koji bi mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat diplomatskim putem.

“Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera, od sada pa do kraja decembra”, rekao je Zelenski novinarima u petak i dodao je da bi ovaj plan trebalo da posluži kao “most” prema drugom ukrajinskom samitu o miru, koji Kijev planira da održi s namjerom da na njega pozove i Rusiju krajem ove godine.

Zelenski je jasno poručio da mir nema alternativu, te da ne dolazi u obzir zamrzavanje rata ili bilo kakve manipulacije koje bi jednostavno odložile rusku agresiju za kasniju fazu. Ipak, dvije strane su još daleko jedna od druge. Zelenski želi da Ukrajina postane članica NATO i Evropske unije, te da Rusija bude protjerana sa teritorije Ukrajine, iako smatra da se ovaj cilj može postići diplomatskim sredstvima.

Putin, s druge strane, tvrdi da bi mirovni pregovori mogli početi samo ako Kijev odustane od istočnih i južnih delova Ukrajine i svog plana za članstvo u NATO.

Posjeta Voldomira Zelenskog dolazi u kritičnom trenutku za Ukrajinu. Eventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do promjene politike Vashingtona prema Ukrajini, koja se uveliko oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku. Tokom jedne TV debate, Tramp je izjavio da bi pokušao okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ukoliko pobijedi. Kamala Haris je tada optužila Trampa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.

Kako se izbori približavaju, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritoriju u visokorizičnom napadu u ruskoj regiji Kursk 6. avgusta, promovišući nova oružja, uključujući “raketu dron” i balističko oružje, te pokrećući značajne napade dronovima.

Jedan od napada izazvao je ogromnu eksploziju u skladištu municije u ruskoj regiji Tver prošle srijede. Rusija je povećala napade dronovima i raketama i naredila povećanje brojčanog stanja svoje vojske, promijenila nuklearnu doktrinu i pojačala ofanzivu na istoku.

Džejk Sallivan, američki savetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je da je Bajden spreman na razgovore sa Zelenskim o “sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu” protiv Rusije.

Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od nekoliko ključnih tačaka i da “sve ove tačke zavise od Bajdenove, ne od Putinove odluke”.

Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, smatra da bi Zelenski mogao tražiti dugoročne garancije pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške nakon Bajdena.

“Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će na neki način biti ključni politički i vojno-politički trenutak”, rekao je.

Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri udare na ciljeve unutar Rusije, potez koji bi, prema Moskvi, učinio NATO članice direktnim učesnicima u ratu i izazvao reakciju.

Ukrajina želi da udari vojne objekte do 300 kilometara unutar Rusije, poput aerodroma na kojima su stacionirani helikopteri i avioni koji ispaljuju navođene bombe. Vašington ne smatra da bi ublažavanje tih ograničenja značajno promijenilo situaciju na frontu. Rusija, koja kontroliše 18 posto ukrajinske teritorije, vodi ofanzivu od prošlog oktobra i u avgustu je zabilježila najbrže napredovanje u posljednjim mjesecima. Ukrajinski upad u Kursk mogao bi da posluži kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvog spoljnog pritiska da se rat zamrzne na trenutnim linijama.

U međuvremenu, Rusija napreduje prema transportnom čvorištu Pokrovsk. Njegovo zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada. Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine, što bi im omogućilo da ojačaju pritisak na informacijskom frontu kako bi podstakli misli o mirovnim pregovorima pod njihovim uslovima.

Ukrajina se nada da će kasnije ove godine unaprijediti plan za mir na drugom međunarodnom samitu I poručuje da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati i Rusiju.

Prvi samit u Švajcarskoj je namjerno izostavio Moskvu u junu, a preskočili su ga Kina i veći dio Globalnog juga. Zelenski tvrdi da je njegova inicijativa za samit jedini održivi format za mir, pa je ovog mjeseca oštro osudio kinesko-brazilski prijedlog kao “destruktivan”, jer predlaže “deeskalaciju situacije” i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva da se Rusija povuče.

Najteža zima od početka rata
Ukrajina se suočava s najtežom zimom u ovom ratu, koji traje već dvije i po godine, nakon što su ruski napadi oštetili veliki dio energetskih kapaciteta. Vlada se takođe suočava s rastućim ekonomskim izazovima i planira prva povećanja poreza, u ratnom periodu, kako bi pokrila manjak od oko 12,2 milijarde dolara za vojsku ove godine.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je u maju ove godine, oko 32 posto Ukrajinaca bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10 posto u maju 2022. godine, rekao je Anton Hrushetski, izvršni direktor kijevske agencije za ispitivanje javnog mnjenja KIIS.

Međutim, većina njih je zamišljala dogovor koji bi samo odgodio oslobađanje teritorija, a ne da ga trajno preda.

Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum su čvrste sigurnosne garancije, poput članstva u NATO. Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i uz konačno adekvatne sigurnosne garancije”, dodao je Hrushetski.

Related Topics:

Svijet

BLOKIRAN POKUŠAJ OPOZIVA HEGSETA: Republikanci još drže pod kontrolom Predstavnički dom Kongresa SAD

Predstavnički dom Kongresa SAD blokirao je napore za opoziv američkog ministra odbrane Pitera Hegseta, piše britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.

Predstavnici Republikanske stranke, koji još pod kontrolom drže Predstavnički dom do dolaska nove većine na čelu sa Demokratskom strankom, blokirali su zahtjev za opoziv Hegseta.

Ministar odbrane kritikovao je pokušaje opoziva kao “farsu” i smatra da pozivi za njegovu ostavku predstavljaju napad onih koji žele da nanesu štetu Americi na državu i vojsku.

“To je upravo ono što se dešava. Nisam u pitanju ja, već su to političari iz Vašingtona koji napadaju američku vojsku”, naglasio je Hegset.

Poslanik Republikanske stranke Tomas Mejsi iz Kentakija, koji je istaknuti kritičar američkog predsjednika Donalda Trampa, početkom sedmice je podnio zahtjev za opoziv Hegseta navodeći da je zloupotrijebio položaj i prekršio Ustav SAD naredbom da se napadne Iran bez odobrenja Kongresa.

On je jedini predstavnik Republikanske stranke koji je glasao za nastavak procesa opoziva uz većinu demokrata.

Nastavi čitati

Svijet

CIJELI RIM PREKRIVEN IZMETOM, LJUDI OČAJNI: Na ulicu ne smiju bez kišobrana, a automobili su uništeni (Video)

Stotine ptica svake večeri zauzimaju drveće i antene, a ujutru su trotoari i parkirana vozila prekriveni izmetom. Gradske vlasti pokušavaju da ih otjeraju zvučnicima i svjetlosnim snopovima, ali se čvorci uporno vraćaju.

Stanovnici rimske četvrti Prati Fiscali već nedjeljama suočavaju se sa neobičnim problemom. Svakog kasnog popodneva stotine čvoraka okupljaju se na drveću i antenama na raskrsnici trga Pjalele Džonio, avenije Džonio i avenije Pantelerija, gdje provode noć.

Njihovo masovno prisustvo ozbiljno otežava svakodnevni život stanovnika, a gradske službe pokrenule su mjere kojima pokušavaju da ih otjeraju.

Ptice svakodnevno stižu u velikom broju, a posljedice su najvidljivije ujutru, kada su trotoari, kolovozi i parking mjesta prekriveni ptičjim izmetom.

Stanovnici su zbog toga morali da promijene svoje navike. Već oko 17 časova počinje premještanje automobila na udaljenija parking mjesta ili na suprotnu stranu ulice, kako bi izbjegli da im vozila tokom noći budu potpuno prekrivena izmetom.

Problemi ne pogađaju samo vozače. Odlazak do prodavnice za neke je postao neprijatna avantura, jer pješaci pokušavaju da pronađu zaobilazne puteve ili hodaju sa otvorenim kišobranima kako bi se zaštitili od ptica.

Osim neprijatnog mirisa i glasnog večernjeg cvrkutanja, stanovnici upozoravaju i na opasnost od klizanja na zaprljanim putevima i trotoarima.

Dodatne troškove imaju i vlasnici automobila koji ih odvoze u praonice, gdje im, prema riječima stanovnika, zbog pojačanog prljanja naplaćuju više cijene. Rimske gradske vlasti pokrenule su mjere za udaljavanje ptica, bez njihovog hvatanja ili ubijanja.

Postavljeni su zvučnici koji reprodukuju glasanje kojim čvorci upozoravaju na opasnost, a prema krošnjama se usmjeravaju i svjetlosni snopovi kako bi se ptice podstakle da napuste to područje.

Prema navodima opštinskih vlasti, mjere daju rezultate, ali je potrebno vrijeme da bi se postigao željeni efekat. Stanovnici, međutim, tvrde da se ptice, nakon što odlete, ponovo vraćaju na ista mjesta.

U međuvremenu je komunalno preduzeće “Ama” organizovalo vanredno pranje ulica i trotoara. Čišćenje se nastavlja, ali stanovnici Prati Fiškalija i dalje čekaju trajno rješenje problema koji im već nedjeljama remeti svakodnevni život.

Nastavi čitati

Svijet

ODBOR KONGRESA SAD OBJAVIO KONAČNI IZVJEŠTAJ O EPSTINU: Njegovi zločini mogli su biti spriječeni

Nadzorni odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa, kojim upravljaju republikanci, objavio je konačni izvještaj o slučaju Džefrija Epstina, zaključivši da su zločini koje je ovaj finansijer počinio nakon 2005. godine mogli biti spriječeni da su nadležne institucije pravovremeno reagovale.

Dokument je nastao nakon 15 mjeseci istrage, tokom koje su analizirani finansijski dokumenti, vladini dosjei, svjedočenja i razgovori s osobama povezanim sa slučajem.

Istražioci su posebnu pažnju posvetili propustima u postupanju prema Epstinu i njegovoj dugogodišnjoj saradnici Ghislaine Maxwell, kao i okolnostima koje su im omogućile da godinama izbjegavaju ozbiljnije pravosudne posljedice.

Epstin je preminuo 2019. godine u pritvoru u Njujorku, gdje je čekao suđenje zbog optužbi za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja.

Sporazum koji je omogućio nastavak zločina
Jedan od najvažnijih zaključaka izvještaja odnosi se na postupanje američkog tužilaštva na Floridi 2007. godine.

Umjesto da provede sveobuhvatnu istragu o Epstinovim aktivnostima, uključujući navode o zločinima počinjenim u drugim saveznim državama, Kancelarija američkog tužioca za Južni okrug Floride pristala je na sporazum koji je Epstinu omogućio da izbjegne federalno krivično gonjenje.

Kongresmeni smatraju da su pojedine odluke bile posljedica pogrešnih procjena, dok se za druge postavlja pitanje Epstinovog uticaja na ljude i institucije uključene u slučaj.

– Dok su neki od ovih propusta uključivali loše procjene tužilaštva, drugi su, čini se, bili posljedica Epstinovog široko rasprostranjenog uticaja – navodi se u dokumentu.

Predsjedavajući Nadzornog odbora, republikanac Džejms Komer, poručio je da je riječ o ozbiljnom neuspjehu američkog pravosudnog sistema.

– Epstin je djelovao nekažnjeno, zahvaljujući moćnim vezama i pravosudnom sistemu koji je iznova iznevjeravao njegove žrtve – izjavio je Komer.

Zatražio je da Ministarstvo pravde ponovo ispita ključne svjedoke, detaljnije istraži Epstinove saradnike i omogući žrtvama pristup relevantnoj dokumentaciji.

Smrt u zatvoru i propusti službi
U izvještaju se razmatraju i okolnosti Epstinove smrti u njujorškom pritvoru 2019. godine.

Odbor je utvrdio niz ozbiljnih organizacionih i bezbjednosnih propusta, uključujući nedostatak zatvorskog osoblja, preopterećenost čuvara, nepravilno vođenje evidencija i nedovoljno provođenje bezbjednosnih procedura.

Istovremeno, istražioci navode da prikupljeni dokazi nisu omogućili konačno razjašnjenje svih pitanja koja su se pojavila nakon njegove smrti, posebno zbog nedostataka u snimcima nadzornih kamera.

Odbor je kritikovao i Ministarstvo pravde zbog načina na koji je postupalo s osjetljivim dokumentima.

Nastavi čitati

Aktuelno