Politika
ŠTA JE RADIO I ŠTA JE URADIO Savjet ministara BiH?
Počeli su dobro pa se vratili starim navikama iz prethodnih godina. Ovo je u najkraćem opis rada Savjeta ministara BiH u prethodnih godinu i po dana.
A počelo je zaista dobro… Tri mjeseca nakon izbora vladajuća struktura koju čine SNSD, HDZ BiH i “trojka” dogovorila je formiranje izvršne vlasti, što je bio rekordni rok, i pred sebe postavila velike prioritete poput pristupnih pregovora ka Evropskoj uniji (EU), reformske zakone o pravosuđu, izborima…
Ka EU se zaista i krenulo, ali onda ubrzo i stalo, jer paket od 14 zakona još nije “raspakovan” zato što se vladajuća koalicija ne može ili ne želi dogovoriti.
I dalje se blokiraju određene stvari, nekad zbog takve banalnosti koja je ljudskom mozgu nezamisliva (poput priče o helikopteru) pa javnost koja prati šta se sve dešava ne može da se ne zapita da li je sve to smišljeno ili se ministri “ne mogu gledati”.
Početak mandata aktuelnog Savjeta ministara BiH bio je, prema riječima Danijala Hadžovića, novinara i politikologa, optimističan sa jedne strane, ali i previše euforičan sa druge, naročito kada su u pitanju stranke koje čine “trojku”.
“Zbog promijenjene geopolitičke situacije, zbog rata u Ukrajini, za BiH su se otvorila vrata i kandidatskog statusa za Evropsku uniju, početka pregovora, sprovođenja reformi. I dok su stranke ‘trojke’ pa i HDZ vrlo euforično tome pristupili, vidjeli smo da je SNSD bio puno skeptičniji i da se na kraju desilo to da je SNSD paket reformi koje je trebalo sprovesti i reformsku agendu uslovljavao nekim banalnim stvarima, te da su kao i u prethodnim sazivima Savjeta ministara BiH koristili cijelu situaciju da ucjenjuju, da u čitav evropski paket svrstavaju i zahtjeve i politike koje se i ne traže od BiH, poput toga da otvore pitanje državne imovine, da izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH i to je dovelo do toga da je taj evropski put usporen i da nakon vremena vrlo blagog pomaka koji se desio usvajanjem ona tri zakona BiH na tom evropskom putu ne napreduje”, smatra Hadžović.
A ako se po određenom pitanju i postigne dogovor, što se dešavalo mnogo češće nego prethodnih godina, onda se pojavljuje četvrti igrač, koji blokira zakone, rješenja, odluke ili slično. Naravno, riječ je o SDA.
“Takav je slučaj bio i nedavno, kada su preko svojih kantona blokirali usvajanje reformske agende. BiH je, nažalost, ostala bez 80 miliona evra u prvoj tranši, a potencijalno možemo ostati bez milijardu evra i to pokazuje glupost domaće politike. Oni zaista nisu zainteresovani da istinski unaprijede živote bh. građana i poboljšaju ovu zemlju i ovo društvo. Jer da jesu, sve te nacionalne i političke razmirice bi ostavili po strani, a ispunjavali bi uslove koje zahtijeva EU”, kaže Hadžović, koji godinu i po dana rada Savjeta ministara ocjenjuje neuspješnim.
“Od jedan do pet – dao bih im dva minus. Ali, s druge strane, ohrabruje da je nakon godina stagnacije učinjen minimalan pomak, makar načelno se uspjela pokazati neka dobra volja da se ide ka EU. Međutim, kada dođemo u praksu, pojedini politički faktori, prije svih tu mislim na SNSD i njegove koalicione partnere iz Republike Srpske, pokazuju da njima nije iskreno stalo do toga. Mislim da tu treba da postoji veći pritisak od samih građana iz Srpske”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.
Dobro upućeni u rad izvršne vlasti u BiH naglašavaju da sve ide ka tome da se vraćamo u period prethodnog Savjeta ministara, koga su obilježile neviđene blokade.
“Rezultat je to različitih iskušenja i pritisaka, ponajprije onih koji nemaju veze s ovim tijelom, ali utiču na rad Vijeća ministara. Od nametanja izmjena Izbornog zakona, novih sankcija dužnosnicima RS do međusobnih prepucavanja oko svega, pa čak i oko angažiranja letjelica”, kaže Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” u BiH.
Podizanje napetosti, kakve u bliskoj nam prošlosti nije manjkalo, rezultat je, smatra Krešić, činjenice da stižu lokalni izbori.
“Tada ponovno prevladavaju teme koje se svode na srbovanje, bošnjakovanje i hrvatovanje”, rekao je Krešić za “Nezavisne”.
Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da je teško biti gori od prethodnog saziva Savjeta ministara, koji se na kraju pretvorio u borbu između koalicionih partnera što imenovanjima, što institucijama.
“Ovo je sada definitivno drugačije, s tim da se mora uzeti u obzir to da svoja očekivanja zaista moramo prilagoditi realnosti. A ona su takva da čim određena stvar iziskuje široki konsenzus, dakle gdje god imate toliki broj aktera koji imaju mogućnost da ulože veto, jasno je da politike koje izbacujete ne mogu biti optimalne.
Ali ovdje se radi o potrebi za stvaranje povjerenja među političkim akterima, koje se, nažalost, kod nas ne stvara ili se ne koristi ova mogućnost dovoljno i ponovo treba da se vratimo onom razgovoru šta su stvari u vezi s kojima se možemo dogovoriti, jer sve je bolje osim potpune paralize na državnom nivou”, smatra on.
Ističe i da građani nerijetko ne osjete kolika je disfunkcionalnost na državnom nivou jer postoje krize i na nižim nivoima vlasti, od entiteta, kantona, do opština.
Politika
SNAŽNA PORUKA IZ BANJALUKE UOČI GODIŠNJICE “OLUJE”! Stanivuković potvrdio sa Kalabuhovom: “Nastavljamo graditi moćne saveze!”
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ugostio je danas u Gradskoj upravi ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, Njegovu ekselenciju Igora Kalabuhova. Tokom zvaničnog susreta razgovarano je o nastavku i produbljivanju višedecenijskih bratskih odnosa srpskog i ruskog naroda, ali i o aktuelnim političkim izazovima u regionu.
Gradonačelnik je naglasio da su veze između dva naroda kroz istoriju građene na čvrstim temeljima međusobnog poštovanja, iskrenog razumijevanja i bliske saradnje.
„Danas sam imao priliku da u Banjaluci ugostim ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, gospodina Igora Kalabuhova. Posebno smo istakli značaj bratskih veza koje Banja Luka aktivno gradi sa brojnim gradovima u Ruskoj Federaciji. Isto tako, duboko sam uvjeren da će se saradnja Republike Srpske i Ruske Federacije nastaviti uspješno razvijati i u budućnosti“, poručio je Stanivuković.
Jedna od ključnih tema sastanka bila je i analiza trenutne političke situacije, pri čemu je naglašena važnost diplomatske podrške i očuvanja stabilnosti. Stanivuković je dodao da ova posjeta nosi i dodatnu emotivnu i simboličku težinu.
„Razmijenili smo mišljenja o aktuelnoj političkoj situaciji, a ova posjeta ima i poseban značaj jer dolazi uoči obilježavanja godišnjice stradanja i egzodusa srpskog naroda u akciji ‘Oluja’. Nastavljamo da njegujemo i gradimo snažne bratske odnose i u svim vremenima koja su pred nama“, zaključio je gradonačelnik Banje Luke.
Politika
BLAMIRANJE U Čipuljiću! Dodik se “PROSUO” hvaleći Vučića! (VIDEO)
Dok se Republika Srpska suočava sa nagomilanim ekonomskim problemima, rasprodajom resursa i konstantnim padom životnog standarda, Milorad Dodik ne posustaje od uloge statiste Aleksandra Vučića. Najnovija epizoda ove političke predstave odigrala se u selu Čipuljić kod Bugojna, rodnom mjestu Vučićevog oca, gdje je Dodik ponovo poslužio kao kulisa za prikupljanje jeftinih političkih poena.
Dodik, u žarkoj želji da što više podiđe predsjedniku Srbije, ponovo uspio da se javno obruka i iznese potpunu neistinu.
„Zahvaljujući Vučiću, Srbija stoji iza nas. On je prvi predsednik Srbije koji je stupio na ovo tlo. On je naše gore list, nedaleko odavde je rođen, i ima empatiju i solidarnost sa nama”, ushićeno je izjavio Dodik pred okupljenima.
Dodik predstavio Vučića kao “naše gore list”, predsjednik Srbije pojasnio da je rođen u Beogradu 👇 pic.twitter.com/0P5cxxAfhy
— Vijesti.ba (@Vijesti_ba) August 3, 2026
Međutim, umjesto očekivanog odobravanja, uslijedio je hladan tuš i javna ispravka. Vučić ga je kroz smijeh prekinuo i podsjetio na elementarnu činjenicu – da je rođen u Beogradu, a ne u okolici Bugojna, kako je to Dodik u svojoj dodvoričkoj egzaltaciji izmislio.
Politika
OTIMAČINA PREKO MREŽARINE! ERS distributeri zgrnuli 14,5 miliona KM od građana, a i dalje posluju na staklenim nogama!
Svih pet distributivnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS u prvom polugodištu ove godine poslovala su pozitivno i prikazala dobit od 14,5 miliona maraka, otkriva CAPITAL. Iako su građani plaćanjem skuplje mrežarine najzaslužniji za povećanje prihoda distributivnih preduzeća, skuplja mrežarina nije pomogla svih preduzećima da poprave svoj rezultat.
Šestomjesečni finansijski izvještaji pokazuju da su u tri distributivna preduzeća poslovali domaćinski i da su uz povećanje prihoda od mrežarine, istovremeno smanjili rashode i tako znatno povećali dobit, dok se u dva preduzeća povećanje prihoda od mrežarine nije odrazilo na bolji poslovni rezultat.
Od ukupne dobiti od 14,5 miliona, Elektrokrajina i Elektrodistribucija Pale napravile su 13,4 miliona.
Najbolji rezultat imala je Elektrokrajina koja je za prvih šest mjeseci ove godine prikazala dobit od 8,1 milion KM. To je više nego duplo bolji rezultat u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine kada je prikazana dobit od 3,7 miliona.
Direktor Elektrokrajine Saša Popović priznaje da je povećanje mrežarine doprinijelo povećanju prihoda, ali priznaje i da će se dobit od 8,1 miliona sigurno smanjiti do kraja godine.
„Mi smo zadržali isti broj radnika i po tom osnovu nismo smanjili rashode, ali smo napravili uštede na nekim drugim stavkama što je doprinijelo povećanju dobiti na kraju prvog polugodišta. Ipak, neke investicije u koje smo već ušli nisu fakturisane prije izrade šestomjesečnog finansijskog izvještaja, što je uticalo na povećanu dobit“, objašnjava Popović za CAPITAL.
Nakon što ulaganje u te investicije bude proknjiženo, nastavlja on, to će svakako dovesti do smanjenja dobiti na kraju godine.
„Ali te investicije će doprinijeti smanjenju distributivnih gubitaka i efikasnijem poslovanju, što će se svakako odraziti na bolje poslovne rezultate u budućem periodu“, kaže Popović.

Poslije Elektrokrajine, odličan rezultat na kraju prvih šest mejseci ove godine ostvarila je Elektrodistribucija Pale koja je imala dobit od skoro 5,3 miliona KM ili za tri miliona maraka više nego u istom periodu prošle godine.
Direktor ovog preduzeća Aco Stanišić kaže da su povećanje mrežarine i novi tarifni postupak svakako doprinijeli povećanju prihoda, ali ističe da povećanje mrežarine nije automatski dovelo do rasta dobiti.
„Rast dobiti je rezultat smanjenja rashoda po pojedinim stavkama. Smanjili smo broj zaposlenih i angažovanje spoljnih saradnika, kao i troškove pojedinih nabavki, što se direktno odrazilo na rezultat“, kaže za CAPITAL Stanišić.
On ističe da će nastaviti sa smanjenjem rashoda i nastojati da zadrže uspjeh postignut na prvom polugodištu.
Elektro Hercegovina je prikazala šestomjesečnu dobit od 541.000 KM, što je uspjeh u odnosu na isti period prošle godine kada je prikazala minus od 268.000 KM.
I direktor Elektro Hercegovine Ognjen Kuljić priznaje da je povećanje mrežarine doprinijelo boljem poslovnom rezultatu, ali on ističe da se rezultati rada distributivnih preduzeća ne trebaju mjeriti kroz ostvarenu dobit i finansijske rezultate.
„Kod nas je najvažnije da je smanjen prekid snabdijevanja električnom energijom po potrošaču i po vremenu, a ne da se nužno ostvaruje što bolji finansijski rezultat. To su parametri prema kojima se treba vrednovati naš rad i uspjeh“, kaže Kuljić za CAPITAL.
On dodaje da su srezali sve troškove i da je to svakako doprinijelo boljem rezultatu nego u istom periodu prošle godine, ističući da vjeruje da će do kraja godine dodatno popraviti finansijski rezultat.
Elektro Doboj, kao što je prošle sedmice pisao CAPITAL, za prvih šest mjeseci ove godine desetostruko je smanjilo dobit u odnosu na isti period prošle godine. Dobit ovog preduzeće je sa 5,95 miliona na kraju prvog polugodišta prošle pala na svega 467 hiljada KM u prvoj polovini ove godine.
Najlošiji rezultat i dalje pravi Elektro-Bijeljina koja je prvo polugodište 2026. završila u plusu od svega 85.000 KM. To je skoro duplo lošije u odnosu na isti period prošle godine kada je imala dobit od 150.000 KM.
Poslovni rezultat ovog distributivnog preduzeća mogao bi da popravi kredit od deset miliona KM za koji je Vlada RS dala garancije na svojoj posljednjoj sjednici. Elektro-Bijeljina kredit od deset miliona uzima za izmirenje dospjelih obaveza.
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)
-
Politika17 sati agoNAROD GINE NA PUTEVIMA, A MINISTAR BROJI RUPE PO BANJALUCI! Otkrivamo pozadinu licemjernog napada režima!
-
Hronika1 dan agoJEZIVI DETALJI TRAGEDIJE: Tužilaštvo saopštilo okolnosti pogibije dvojice mladića
-
Politika3 dana ago“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.
-
Društvo2 dana agoRTRS TRAŽI DUGOVE IZ 2012. GODINE: Građani nakon 14 godina moraju dokazivati da nisu dužni
-
Društvo3 dana agoVRHUNAC LJETA TEK STIŽE: Meteorolozi upozoravaju na temperature do 40 stepeni
-
Svijet15 sati agoDRAMA NA DUNAVU! Vojska minira rijeku dok državi prijeti POTPUNI MRAK! Očajnička trka s vremenom za spas nuklearne elektrane!
-
Banjaluka2 dana agoPrilikom izgradnje autoputa oštećen cjevovod u Prijakovcima, “Vodovod” na terenu sanira štetu (VIDEO)
