Connect with us

Politika

Šta je Reformska agenda i KAKO ĆE SE TROŠITI NOVAC?

Nakon više od godinu dana blokada, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Reformsku agendu, dokument koji je bio uslov za pristupanje fondovima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije. Dokument sa 113 mjera, kojeg su mjesecima blokirali ministri iz SNSD-a Srđan Amidžić i Staša Košarac, je konačno usvojen, te se sada šalje u Brisel, gdje će Evropska komisija odobriti ili vratiti dokument na doradu.

Ako bi se u Briselu usvojila Reformska agenda, Bosna i Hercegovina bi otvorila pristup za više od 900 miliona evra iz ovog plana, ali je ovo tek početak posla za državne vlasti, ali i njihove kolege na nižim nivoima. Bosna i Hercegovina će dobiti sedam posto sredstava, od ukupno 917 miliona KM koje su namijenjene za našu državu, do kraja ove godine ako Brisel prihvati Reformsku agendu.

Svaka dalja uplata vezana je za usvojene mjere odnosno svaka tranša je uslovljena konkretnim potezima vlasti BiH. Svakih šest mjeseci biće sprovedena revizija reformi na kojima se radi.

Šta je Reformska agenda?

Dokument kojeg je Savjet ministara na telefonskoj sjednici usvojilo odnosi se na listu mjera koje će Bosna i Hercegovina u narednom periodu provoditi.

Drugim riječima, riječ je o reformama koje moraju provesti naše vlasti kako bi ostvarile pristup novcu kojeg je Evropska unija odvojila za našu zemlju.

Naravno, ukupna količina tog novca je trebala biti nešto više od milijardu eura, ali je umanjen za 108 miliona evra sredinom juna, kada je probijen rok kojeg je pred vlasti u BiH postavila Evropska komisija.

Sam dokument je bio predmet političkih blokada SNSD-a, a riječ je o dvije tačke koje su za vladajuću strukturu u Republici Srpskoj bile neprihvatljive.

Radi se o mjerama vezanim za poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te popunjavanje najvišeg suda u BiH, kojem fali dvoje sudija koje imenuje Narodna skupština Republike Srpske, te o ukidanju entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć.

Iako finalna verzija ovog dokumenta, kojeg je Savjet ministara usvojila na današnjoj sjednici, nije dostupna, postoje informacije o tome da je bilo promjena u ove dvije tačke kako bi se osigurao pozitivan glas ministara iz Republike Srpske.

Kako se dijeli novac?

U draftu dokumenta iz jula 2024. godine, u koji je Klix.ba imao uvid, može se vidjeti da se novac iz Plana rasta dijeli za razne projekte na državnom, entitetskom i lokalnom nivou.

Tako su, između ostalog, spomenuti projekti izgradnje novih puteva, pista na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, škola širom BiH, izgradnju 5G mreže, te drugih projekata koji će se potpuno ili djelomično finansirati iz ovog fonda.

Ono što je važno spomenuti jeste da je, bilo da je riječ o draftu iz 2024. godine ili dokumentu koji je danas usvojen, u pitanju prijedlog, te da će se o svim projektima individualno izjašnjavati Savjet ministara BiH.

Jednostavnije rečeno, svaki projekat koji bi trebao da dobije finansiranje kroz ovaj program mora biti individualno usaglašen na nivou Savjeta ministara BiH. Prijedloge za projekte dostavljaju niži nivoi vlasti, odnosno opštine i kantoni.

Uz to, finansiranje ovih projekata je striktno vezano uz provođenje mjera koje sadržavaju prvi dio dokumenta.

Drugim riječima, izgradnja puteva ili škola može biti obustavljena ako u Briselu procijene da se BiH ne pridržava usvojenih i odobrenih mjera.

U svakom slučaju, usvajanje ovog dokumenta je pozitivan znak za BiH, ali je tek početak procesa koji zahtijeva široke reforme i pridržavanje dogovorenim mjerama, što nije odlika vlasti u BiH.

(Klix) Foto: BN

Related Topics:

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”

Najavljeno smanjenje akciza na gorivo u Republici Srpskoj izazvalo je burne reakcije u javnosti, a iz opozicionih redova stižu oštre kritike da se radi o simboličnoj mjeri bez stvarnog efekta za građane.

Predsjednik PSS GrO Prijedor, Svetozar Vučkovac, upozorava da najavljeno pojeftinjenje ne donosi konkretno olakšanje, već predstavlja, kako kaže, kozmetički potez vlasti.

„Smanjenje akciza – simbolična mjera bez stvarnog efekta. Povrat od 0,10 KM na cijenu dizela od oko 4 KM znači smanjenje od svega 2,5%, što građani gotovo da i ne osjete.

Istovremeno, cijene goriva u Republici Srpskoj su među najvišim u regionu, dok je, primjera radi, u Srbiji smanjenje išlo i do 1 KM po litru.

Problem je i selektivna primjena mjere, odnosno nisu obuhvaćene sve benzinske pumpe, poput Neškovića, Super Petrola i drugih. To znači da dio građana neće imati nikakvu korist, što dodatno dovodi u pitanje pravičnost ove odluke.

S druge strane, rast cijene goriva za 1,40 KM donosi oko 0,20 KM više prihoda od PDV-a po litru, dok se Vlada odriče samo 0,10 KM.

To znači da Vlada RS u ovim uslovima krize zarađuje na svojim građanima.

U ovom trenutku bilo bi opravdano smanjenje akciza za najmanje 30 feninga, uz ograničavanje marži i formiranje robnih rezervi.

Da su robne rezerve postojale, ova kriza nas ne bi pogodila sada, nego za nekoliko mjeseci, do kada će ova kriza možda i prestati.“

Vučkovac ističe da trenutne mjere ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva, već samo privremeno ublažavaju pritisak, dok se budžetski prihodi, kako tvrdi, i dalje pune na račun građana.

Ovakve poruke dodatno podižu tenzije u javnosti, dok građani svakodnevno osjećaju udar na kućni budžet zbog rekordnih cijena goriva, a pitanje ostaje – da li će vlast reagovati konkretnijim mjerama ili će sve ostati na simboličnim potezima.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆ “Ako Stanivuković bude kandidat za predsjednika SRPSKE DESIĆE SE MAĐARSKI SCENARIJ”

“Draško nikada nije izgubio, treba da bude kandidat za predsjednika”, jedna je od njegovih izjava koja je zazvučala opozicioniranju pred izbore i problemima u funkcioniranju sistema koji posebno muče građane.

O kandidatima za predsjednika RS, mogućem kandidovanju Draška Stanivukovića, odnosima u opoziciji RS, Palama za Euronews govori podpredsjednik pokreta Sigurna Srpska i načelnik Pala Dejan Kojić.

Da li će Draško Stanivuković biti kandidat za predsjednika Republike Srpske? 

Kojić: Pa kao što je javnost upoznata, imali smo sastanke stranaka iz opozicije. Pregovaramo, razgovaramo, ali mi u pokretu Sigurna Srpska smo stava da Draško treba da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske iz više razloga. On do sad, gdje god se kandidovao, pobijedio je, ima tu neku energiju, ima znanje, ima timove kvalitetnih ljudi oko sebe koji radi dobro svoj posao.

U Banjaluci je već drugi put pobijedio što pokazuje da i posle četiri godine mandata i pored dva kandidata opozicije da su građani ukazali povjerenje Drašku Stanivukoviću što znači da je dobro radio svoj posao. Pored dva opoziciona kandidata, 51% glasova je osvojio i imao je 15.000 razlike u odnosu na druge kandidate tako da smatramo da je sa njim sigurna pobjeda opozicije. Sve ostalo je rizik.

Duel, debata ili kako već to zovu, pobudio je pažnju. Što je zapravo bio cilj Stanivukovića i koji je rezultat ove, po mnogima predizborne utakmice? 

Kojić: Gospodin Stanivuković je razmišljao da li da ide u duel zbog toga što sva pravila te debate ili duela, kako ćemo to nazvati, je postavila vlada RS, to je u kabinetu gospodina Minića, samo određeni broj televizijskih kuća i novinara je mogao biti akreditovan. Razmišljao je da li da pristupi duelu i donio je odluku i evo vidjeli ste. Pokazao je jednu stabilnost, jednu odgovornost, čvrstinu ideje, tako da mislim da se pokazalo i u ovom dijelu velika razlika između gospodina Stanivukovića i gospodina Minića.

Mislite li da je Minić zaista SNSD-ov kandidat za predsjedništvo? Da li bi to mogao biti neko treći? Da li možemo govoriti o Igoru Dodiku? 

Kojić: Pa ne znam, ono što se priča to je da od mogućih kandidata to su gospođa Željka Cvijanović, gospodin Karan i gospodin Minić. Ima nekih opcija da bude Igor Dodik, mada ja mislim da neće on biti kandidat, a posle ove emisije, to je iz duela, mislim da neće SNSD kandidovati ni gospodina Minića.

Opozicija je uvijek aktualna tema, vruće pitanje. Trivić i Stanivuković osmjehuju se jedno drugom. Da li nam možete pojasniti kako je došlo do pomirenja između profesorice i studenta? 

Kojić: Pa vjerovatno je gospođa Trivić vidjela da je jedini način da opozicija pobijedi je to da budemo složni.

Da li će doći do jedinstva opozicije?

Kojić: Pa ja sam ubijeđen da hoće, možda gospodin Vukanović neće pristati na to jedinstvo.

Kako komentirate njegove izjave i stavove? 

Kojić: Pa na sastanku opozicije on je kritikovao rad gospodina Stanivukovića. Pokazao je da mu ne vjeruje. I opozicija, i ljudi iz SDS-a također su umjeli iskrenost gospodina Stanivukovića.

Zbog čega? 

Kojić: Ali vidite ovo, gospodin Stanivuković i prije izbora 2024. su pričali isti ti ljudi da će on napraviti koaliciju s SNSD-om. Pa šta se desilo? Nije napravljeno. Gospodin Vukanović sumnja u iskrenost Stanivukovića, ali vidite, mi ono što dogovorimo i ono što potpišemo u sporazumu, ako dođe do dogovora, mi ćemo to sigurno ispoštovati.

Sumnjalo su i u mene na Parlamentu, pričalo su da sam kukavičje jaje, da ću napraviti koaliciju s SNSD-om, pa se nije desilo. Nije se to desilo ni u Banjaluci sa gospodinom Stanivukovićem. Mi iskreno želimo da radimo, da srušimo ovaj režim. Da promijenimo vlast u RS, da donesemo promjene na bolje. Da napravimo, da radimo na izgradnju poštenije, pravednije Republike Srpske.

Razlika, zašto je po vama Stanivuković bolji kandidat za Palatu od Blanuše, čak su se i ti navodi pojavili u mediju? 

Kojić: Pa gospodin Blanuša je izuzetno dobar kandidat. Jedan pošten čovjek, profesor, umjeren čovjek. Međutim, bio je kandidat u novembru, pa su bili ponovljeni izbori na nekim biračkim mjestima i u februaru ponovo izbori i malo je falilo da pobijedi.

Mislite da Stanivukoviću možda ne bi falilo? 

Kojić: Ne bi falilo, sigurno. Gospodin Stanivuković, ako bude kandidat, ja vam garantujem da će biti mađarski scenarij. Da će osvojiti dvije trećine glasova, ako bude, jedini kandidat u opoziciji.

Kako gledate na rad vlade Republike Srpske? Da li pomaže dovoljno lokalnim zajednicama, evo na primjer vašom? 

Kojić: Vlada Republike Srpske pomaže svakoj lokalnoj zajednici, ali to je minimalno. Ja smatram da je istok, gdje se nalazi opština gdje sam ja načelnik, zapostavljena za Vladu RS. To pokazuje ova saobraćana infrastruktura. Svake izbore dođu sa velikim obećanjima. Obećaju puno toga, evo ne znam i koliko puta su obećali put Foča Šćepan Polje, aerodrom u Trebinju, mnogo nekih projekata. Na Palama već tri, četiri izborna ciklusa se obećava gondola, koja nikad nije izgrađena. Dođu, obećaju puno, a posle izbora uradi vrlo malo.

Narod na istoku Republike Srpske nasjedni na tu priču i donese pobjedu SNSD-u. Istok svaki put donese pobjedu SNSD-u. A Vlada predvođena SNSD-om ne zna to da cijeni, ne vraća puno istoku Republike Srpske.

Euronews

Nastavi čitati

Aktuelno