Connect with us

Svijet

ŠTA KAŽU ANALITIČARI? Kako će predsjednički izbori u Rusiji uticati na rat

Analitičari kažu da će Rusija vjerovatno nastojati da povrati inicijativu u Ukrajini u vojnom pritisku tokom oštrog zimskog perioda, uoči predsjedničkih izbora u martu, na kojima sadašnji prvi čovjek Vladimir Putin traži novi mandat tokom kojeg bi ostao u Kremlju najmanje do 2030. godine.

Nakon što je godinu dana provela ukopana među snažno utvrđenom linijom fronta kako bi potisnula kontraofanzivne napore Kijeva, istraživački centar Instituta za proučavanje rata sugeriše da Rusija sada pokreće napade duž ogromne linije fronta i nastoji da povrati inicijativu.

Međutim, istraživački centar je skeptičan u pogledu uspjeha bilo kakvog zimskog pritiska Moskve. Institut za proučavanje rata napominje da Ukrajina koristi oštrije vremenske prilike da izgradi sopstvena utvrđenja u dijelovima linije fronta, “čuvajući na taj način ljudsku snagu i sredstva za buduće ofanzivne napore”, prenosi Telegraf.

“Teški vremenski uslovi su vjerovatno usporili brzinu ruskog napredovanja duž većeg dijela linije fronta, povećali ruske gubitke i dodatno narušili moral ruskih vojnika”, navodi istraživački centar.

Prema centru, uspostavljanje ukrajinskih taktičkih odbrambenih pozicija će najverovatnije ojačati sposobnosti ukrajinskih snaga da se brane od tekućih i skupih ruskih napada sa manje sopstvenih snaga i/ili uz manje žrtava u odbrani.

“Uspostavljanje ukrajinskih taktičkih odbrambenih pozicija može postati odskočna daska za buduće ukrajinske ofanzivne operacije gdje i kada ukrajinske snage odluče da ponovo pokrenu ofanzivne operacije”, dodaje centar u izvještaju.

Institut za proučavanje rata kaže da je ruskim vojnicima naređeno da pojačaju napade na ukrajinske snage uoči ruskih predsjedničkih izbora kako bi podržali Vladimira Putina.

Putin želi da njegove snage u napadu tokom najizazovnijih zimskih vremenskih uslova impresioniraju ruske glasače, dodaje institut.

“Ruske snage su pod pritiskom da u potpunosti preuzmu i održe inicijativu u prvim mjesecima 2024. prije predstojećih martovskih ruskih predsjedničkih izbora”, dodaje institut.

Analitičari kažu da Putin želi da iskoristi svoju invaziju na Ukrajinu kao središnji dio svoje predizborne kampanje. On je potvrdio da će se kandidovati na izborima u petak na ceremoniji dodjele medalja u Kremlju za vojnike.

Ruske snage napadaju grad Avdijevku u blizini Bahmuta na liniji fronta u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa od početka novembra 2023.

Rat u Ukrajini počeo je u februaru 2022. godine.

Related Topics:

Svijet

ORBAN ZATVORIO GRANICE “Mađarska ne isključuje biološki napad”

Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina.

Mađarska je sugerisala da je “biološki napad” mogući izvor prve pojave slinavke i šapa u zemlji u više od pola vijeka, što je dovelo do zatvaranja granica i masovnog klanja stoke na sjeverozapadu zemlje.
Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina na stočnoj farmi na sjeverozapadu zemlje u blizini granice sa Austrijom i Slovačkom, saopštila je Svetska organizacija za zdravlje životinja, pozivajući se na mađarske vlasti.

Hiljade goveda je moralo da bude usmrćeno dok zemlja pokušava da obuzda širenje zaraze, a Austrija i Slovačka su zatvorile desetine graničnih prelaza nakon što se bolest pojavila u južnom dijelu Slovačke.
“U ovoj fazi možemo reći da ne možemo isključiti da virus nije prirodnog porekla, možda imamo posla sa vještački stvorenim virusom”, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana, Gergelj Guljas, na brifingu za novinare.

Odgovarajući na pitanje, Guljas je rekao da ne može isključiti da je izbijanje virusa rezultat biološkog napada, bez davanja informacija o tome ko bi mogao biti odgovoran.

On je rekao i da se sumnja zasniva na usmenim informacijama dobijenim iz strane laboratorije i da njihovi nalazi još nisu u potpunosti dokazani i dokumentovani. Stočni fond Mađarske iznosio je 861.000 grla na osnovu decembarskog popisa stoke, što znači da se se promijenio u odnosu na godinu dana ranije. To je činilo 1,2 odsto ukupnog stočnog fonda Evropske unije, prema zvaničnoj statistici.

Bolest slinavke i šapa ne predstavlja opasnost za ljude, ali kod kopitara kao što su goveda, svinje, ovce i koze izaziva groznicu i mjehuriće u ustima, a širenje zaraze često dovodi do ograničenja trgovine. Guljas je rekao novinarima da nije otkriveno novo širenje zaraze, a vlasti kontinuirano uzimaju uzorke.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO OPTUŽIO EVROPSKU UNIJU da kuje zavjeru protiv mira u Ukrajini

Kontinuirano nastojanje EU da produži sukob u Ukrajini je apsurd, posebno imajući u vidu ozbiljne napore koje čine SAD i drugi da uspostave mir, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Apsurd situacije je u tome što gotovo cijela međunarodna zajednica želi mir u Evropi, dok Brisel i evropski političari podržavaju rat. Američki predsjednik /Donald Tramp/ ulaže znatne napore da vrati mir u Evropu. Afričke zemlje, koje moraju da se izbore sa negativnim uticajem rata u Ukrajini, takođe podržavaju mir u Evropi.

U međuvremenu, Brisel i evropski lideri koji se zalažu za rat kuju zavjeru protiv mira”, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kairu sa egipatskim kolegom Badrom Abdelatijem.
Prema njegovim riječima, ista je situacija i kada se radi o pitanju ilegalnih migracija.

“Mađarska je kapija u Evropu, nalazi se na najprometnijoj ruti kopnene migracije, zbog čega smo se u posljednjoj deceniji suočavali sa ogromnim pritiskom na našim granicama. Neodgovorna migraciona politika Brisela povećava ovaj pritisak, dok odgovorna migraciona politika Egipta pomaže da se smanji”, istakao je Sijarto.

On je naveo da je sigurno reći da se svijet okrenuo naglavačke.
Linker
“Dok Mađarska i Egipat zajedno rade na miru u Evropi i suzbijanju migracija u Evropu, Brisel nastavlja da pravi strateške greške, nastojeći da produži rat i napuni Evropu migrantima”, istakao je Sijarto.

On je upozorio lidere EU da ne ometaju razgovore o rješavanju sukoba u Ukrajini i da ne podržavaju migracije i pozvao ih da poštuju ulogu Egipta u održavanju evropske bezbjednosti.

Nastavi čitati

Svijet

KINA OBJAVILA RATNI VIDEO MAO CEDONGA: Mi smo Kinezi, nećemo se povući

U trenutku kad su drakonske carine između Kine i SAD-a stupile na snagu i prijete urušavanjem najveće bilateralne trgovinske razmjene na svijetu, Peking zaoštrava retoriku i to referencama na rat.

Portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama video Mao Cedonga, bivšeg vođe Komunističke partije, iz vremena Korejskog rata. U snimci Mao poručuje: “Bez obzira koliko dugo ovaj rat potraje, mi nikada nećemo popustiti.”

Mao Ning je uz video poručila: “Mi smo Kinezi. Nećemo se povući.”

Objava dolazi samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove kineske carine od 84 posto na američku robu, kao i američke carine od 125 posto na kineski izvoz. Obje mjere već su uzrokovale potrese na tržištima, a analitičari upozoravaju da bi razmjena između dviju supersila mogla biti de facto zaustavljena.

Nema ni traga pregovorima

Uprkos sve jačoj retorici i eskalaciji ekonomskog sukoba, nema nikakvih službenih naznaka o mogućim pregovorima između Pekinga i Vašingtona. Diplomatski kanali zasad šute.

“Ako se kineski izvoz ne može plasirati u SAD, morat će preplaviti druga tržišta – a to stvara golemu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vodstvo”, rekao je ranije David Reni iz The Economista, upozorivši da bi države Evrope, Latinske Amerike i Globalnog juga uskoro mogle biti sljedeće na udaru posljedica trgovinskog rata.

Kineske vlasti, sudeći prema posljednjim porukama, poručuju da su spremne izdržati.

Ko je bio Mao?

Mao Cedong (1893.–1976.) bio je osnivač i dugogodišnji vođa Narodne Republike Kine te predsjednik Komunističke partije Kine. Uspostavio je totalitarni režim i pokrenuo radikalne kampanje poput “Velikog skoka naprijed” i “Kulturne revolucije”, koje su rezultirale smrću miliona ljudi, ali ga kineske vlasti i dalje glorificiraju kao simbol otpora i nacionalnog ponosa.

Nastavi čitati

Aktuelno