Društvo
Šta nismo naučili od poplava: Tito je za dvije godine ukrotio Savu, a danas nije dovoljno ni 20 godina

Poplave na sjeverozapadu zemlje odnijele su jedan život. U Novom Gradu je u klizištu pronađeno tijelo nepoznatog muškarca. U međuvremenu, situacija sa poplavama se stabilizuje Kao i mnogo puta do sada obilne padavine iznenadile su nadležne. Podsjetimo na tekst BUKE iz 2019-godine
Sa svakom jačom i obilnijom kišom raste strah građana od novih poplava. Sasvim opravdano, jer od katastrofalnim poplava iz maja 2014. godine do danas, malo toga se uradilo kako bi se spriječile buduće katastrofe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Realizovane aktivnosti kojima se hvale nadležne institucije uglavnom su bile usmjerene na saniranje nastale štete, obnova nasipa i vodoprivrednih objekata radila se sporadično, izgradnje novih praktično i nema, a prevencijom se niko nije bavio ni prije poplava, a ni nakon njih.
Nije realizovan ni “Akcioni plan za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH”, koji su se obavezale realizovati sve vlasti u BiH do kraja 2017. godine. Na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj u martu prošle godine, rok za njegovu realizaciju produžen je do 2021. godine. Tako se kod nas riješavaju problem.
Prisjetimo se i Anketni odbor koji je NSRS oformila s ciljem da se utvrdi odgovornost rada institucija nadležnih za djelovanje prije i tokom poplava, 2014. godine. Naravno, nije utvrđena ničija odgovornost.
Ovo nikada prije nije bilo“
Često se poplave iz maja 2014. godine karakterišu kao nezapamćene, najveće i “nikad viđene”. Međutim, to nije posve tačno, jer je područje BiH odvajkada podložno poplavama, o čemu svjedoče i podaci objedinjeni u knjizi, tačnije zborniku radova, “Poplava, zemljotres, smog”. Kako je navedeno, od početka hidroloških mjerenja u Bosni i Hercegovini, 80-ih godina XIX vijeka, pa do 1976. godine, do kada su u knjizi obrađene velike poplave, ovakve pojave zabilježene su u više navrata.
Prva velika poplava registrovana je u novembru 1896. godine. Tada su zabilježeni i nikada kasnije dostignuti maksimalni vodostaji na rijeci Drini.
U julu 1915. godine zabilježeni su (a nisu do 1941. godine dostignuti) maksimalni vodostaji na nekim mjernim mjestima na rijeci Bosni i njenim pritokama (Željeznica, Fojnica i Krivaja) i tada su velike štete pretrpjeli Visoko, Olovo, Zavidovići, Maglaj i Doboj.
Prva poplava u međuratnom periodu koja se posebno izdvaja, kako po broju mjernih mjesta na kojima su postignuti maksimalni vodostaji, tako i po veličini zahvaćenog prostora i štetama koje su poplave ostavile iza sebe jeste poplava iz novembra 1925. godine. U tom periodu, zbog velikih padavina, većina bosanskohercegovačkih rijeka je nadošla i na nekoliko desetina vodomjernih stanica zabilježeni su do tada maksimalni vodostaji. Na čak 29 vodomjernih stanica rekordi postavljeni u novembru 1925. godine nisu dostignuti ni premašeni do početka Drugog svjetskog rata, a na mnogim mjestima nisu premašeni ni do danas.
Sljedeća velika poplava zadesila je BiH u aprilu 1932. godine, kada je posebno teško bilo pogođeno područje uz rijeku Savu.
Dvije godine u novembra 1934. godine, uslijedila je još jedna velika poplava. Ovaj put na rijeci Neretvi i nekim njenim pritokama zabilježeni su istorijski maksimumi. Slične su poplave ovo područje pogodile i tokom 1937. i 1940. godine, a velike štete u isto vrijeme pretrpjeli su i drugi krajevi u Bosni i Hercegovini, posebno uz rijeku Savu. Velike poplave zadesile su Doboj i ostala opšinska središta Dobojskog sreza u noći između 12. i 13. maja 1965. i prouzrokovale veliku materijalnu štetu, a zbog dobro organizirane službe spašavanja ljudskih žrtava nije bilo. Osim grada Doboja, u ovoj poplavi velike štete pretrpjele su sljedeće opšine u Dobojskom srezu: Modriča, Teslić, Odžak, Maglaj, Bosanski Šamac i Zavidovići.
Deset godina kasnije 1975., dogodile su se, između ostalih, poplave u Tuzli, koje su odnijele dva, a u Tešnju 1976. devet ljudskih života.
Zaključak je jasan, ljudi ovdje oduvijek žive sa polavama i poplave su bile i ostale istinski rizik. Međutim, svi ti rizici ne moraju nužno dovesti do katastrofa, ukoliko se poduzmu konkretne mjere.
Nažalost, nadležne sužbe i vlasti nikako da nauče lekciju.
Opravdanje je uvijek nedostatak novca, pa radije djeluju kratkoročno nego dugoročno – kada dođe do poplava, iz fondova se izdvoje određena sredstva, političari obuke čizme, posjete ugrožena područja, pošalju emotivne poruke, daju obećanja i kao krunu svega osnuju fond solidarnosti.
A dok se na ovom polju nešto ne promijeni, ne piše nam se dobro i svaki strah stanovništva je opravdan.
Prijedor24
Društvo
MALENE RUKE ODRŽAVAJU DOMAĆINSTVO kod Bosanskog Petrovca

Milošu Jeličiću, petnaestogodišnjaku okruglih obraza i crne kose, u kraju poznatom kao mladić koji je djetinjstvo posvetio poljoprivredi, mašine koje je dobio prošle godine bile su podstrek da još više, bolje i jače svojim radom pomogne porodici.
Ovaj mladić, koji je lani svojom životnim pričom osvojio mnoga srca, zajedno sa tetkom, koji mu je uzor, za godinu je uzorao desetine hektara zemljišta i izbalirao na stotine bala sijena.
Dani ovog uzornog i vrijednog osnovca su u potpunosti ispunjeni. Dok mnogi njegovi vršnjaci maštaju o karijerama daleko od sela, neki čak i van države, Miloš razmišlja o tome kako dovoljno da zaradi sa traktorom, u koji sjeda odmah poslije povratka iz škole i obrađuje njive i balira sijeno u ovom malom krajiškom gradu. Ovaj učenik žuljevitih ruku smatra da se u selu može dobro živeti.
– Prošle godine sam u vidu donacije dobio frezu i balirku. Zahvaljujući tome sam uradio posla i posla, te zaradio dovoljno novca za sebe i porodicu. Komšije često zovu da pripremim zemljište za sjetvu. Tetak uglavnom ide sa mnom, jer se plaši da se ne bih povrijedio, pošto me još smatraju mladim i neiskusnim, iako se ja tako ne osjećam – priča Miloš, dodajući da je dosta posla imao i za balirku, koju je dobio od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Miloš, kojem ništa ne pada teško, kaže da bi dan i noć mogao biti na njivi.
– Najviše posla imam sad u proljeće, mada odmora nema ni tokom ljeta i jeseni – kaže ovaj petnaestogodišnjak.
Iako mlad i savremen Miloša od njegove generacije izdvajaju osobine koje malo ko od njegovih vršnjaka i dalje posjeduje, a to su strpljenje i sposobnost da živi u trenutku.
– Kao što je zrnu pšenice potrebno da proklija i poraste, da bismo na kraju vidjeli neki proizvod, tako i u poljoprivredi morate biti strpljivi i polako raditi da biste na kraju imali neki rezultat – istakao je Miloš, koji je uz oca sve naučio.
Nakon očeve smrti, prije sedam godina, odlučio je da se, kako veli, isključivo posveti imanju i porodici.
– Dok sam živ, neću dozvoliti da se ovo domaćinstvo, koje mojoj porodici mnogo znači, ugasi. Tata me je naučio da kosim i kupim sijeno. Sa njim sam u njivu prvi put ušao sa šest godina, a u traktor dvije godine ranije – kaže Miloš, dodajući da je nakon tatine smrti, kada je imao samo osam godina, preuzeo brigu o majci i sestrama.
Miloš, koji je ove godine maturant, kaže da će se upisati na smjer šumarski tehničar, a pomalo strahuje da zbog školskih obaveza neće imati vremena za da radi na njivi, koliko je do sada imao.
– Zbog neke druge škole ne ide mi se od kuće, a za šumarskog tehničara sam čuo da nije teška, jer ne smijem baš mnogo zapostaviti posao na njivi od kojeg gotovo svi živimo – kazao je Miloš.
Majka Snježana Jeličić za svog sina ima samo riječi hvale. On joj je najveća podrška i oslonac, neko na koga u svako doba dana može računati.
– Najdraže mi je to što, pored svih obaveza kod kuće, stiže i u školu, gdje, takođe, postiže dobre rezultate. Njemu ništa nije teško i spreman je da u pet ustane da bi komšiji, primjera radi, isfrezao zemljište – priča ponosna majka Snježana.
Miloš bi mogao, ističe ona, kao i sva druga djeca, vrijeme da provodi sa vršnjacima i na društvenim mrežama.
– Njegovi vršnjaci imaju drugačije snove, većinom o lagodnom životu u inostranstvu i neuporedivo lakšem poslu od obrade zemljišta. Da on nije takav kakav jeste, ne znam kako bih mogla stići i u štalu, na njivu i u kuću. Nas dvoje se, kada on nigdje ne radi, podijelimo oko obaveza. Dok ja pozavršavam obaveze po kući, on je kod stoke, a kasnije idemo zajedno u njivu – kazala je Snježana.
UTOVARIVAČ
Iako sada ima sve što mu je potrebno da bi obavljao poslove koje voli, Milošu Jeličiću bi dobrodošla i jedna sadilica za krompir ili utovarivač gnojiva.
– Svaku marku viška ostavljam sa strane da kupimo nešto od to dvoje, jer bi sve brže išlo. Ovako treba nam mnogo više vremena i snage – kaže Miloš.
Glas Srpske
Društvo
NEMANJA IDE PUT OSTROGA ZA MALENU TARU! “Krećem sa čvrstom vjerom u Boga”

Nemanja Sirar posljednjih deset mjeseci spremao se fizički, psihički i duhovno za sve što ga čeka danas. On je riješio da pješačenjem do Ostroga pomogne u prikupljanju sredstava za liječenje Tare Stojčev, a njegov put počinje danas.
Na naš veliki praznik Vaskrs krećem put manastira Ostrog, kako bih prikupio sredstva za dalje liječenje djevojčice Tare Stojančev. Put koji će trajati 20 dana neće biti lak, ali krećem sa čvrstom vjerom u Boga, ističe Nemanja.
Ovaj mladić će na svom putu proći kroz sljedeća mjesta: Čestereg, Zrenjanin, Borču, Beograd, Obrenovac, Ub, Valjevo, Kosjerić, Užice, Zlatibor, Novu Varoš, Prijepolje, Pljevlju, Ðurđevića Taru, Žabljak, Šavnik, Nikšić i Ostrog.
– Udaljenost od mjesta do mesta je tolika da ću dnevno hodati oko šest – sedam sati, osim dijela puta od Zrenjanina do Borče gdje će mi trebati otprilike 12 – 13 sati hoda – objašnjava Nemanja.
On je pozvao sve ljude dobre volje da se danas u 11 časova okupe ispred crkve u Česteregu, odakle će krenuti na put dugačak 600 kilometara.
– Vaša podrška tokom narednih 20 dana će biti od ključnog značaja. Ovim putem još jednom pozivam sve ljude da se uključe u akciju slanjem poruke sa brojem 876 na 3030 ili dijeljenjem na društvenim mrežama – navodi Nemanja i dodaje da je Čestereg u više navrata pokazao ljudskost, solidarnost, ljubav i brigu za one kojima je to potrebno.
Nemanja Sirar ima 25 godina i rekreativno trči polumaratone, maratone i ultramaratone. Prije tri godine je pretrčao 230 kilometara, do manastira Tumane, za dječaka Ognjena Žužića.
Oni koji su pratili njegov humanitarni podvig uplaćivali su sredstva preko računa i slali SMS poruke, te na taj način simbolično otkupljivali pretrčane kilometre, što će moći da učine i ovog puta, kada se zaputi ka Ostrogu, prenosi Telegraf.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Prije podne sunčano, popodne mogući pljuskovi

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ prije podne biće pretežno sunčano, a u drugom dijelu dana očekuje se razvoj oblačnosti koji će usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 12, u planinskim predjelima od četiri stepena Celzijusova, a maksimalna dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih, prognoza je Republičkog hidrometeorloškog zavoda.
Duvaće vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera, najavljeno je iz Federalnog hidrometeorloškog zavoda.
-
Hronika2 dana ago
TRAGEDIJA: Poginuo narodni poslanik Srđan Todorović, njegova supruga i dijete
-
Svijet3 dana ago
RUSIJA PORUČILA NJEMAČKOJ “Pošaljete li Taurus, u ratu ste”
-
Banjaluka3 dana ago
LOŠE PREDSKAZANJE! Banjaluku okupala kiša na VELIKI PETAK, evo šta to znači!
-
Politika3 dana ago
DODIKOVO RJEŠENJE ZA “VIJADUKT”: “Imate 300 miliona KM na zajedničkim računima koji pripadaju Srpskoj”
-
Hronika2 dana ago
Stravični prizori sa mjesta saobraćajne nesreće na auto-putu 9. januar u kojoj su POGINULE 3 OSOBE (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome
-
Politika3 dana ago
OTVOREN STRAH OD STANIVUKOVIĆEVE KANDIDATURE: Predsjednik tek nakon 35? Novi prijedlog zapalio političku scenu!
-
Politika2 dana ago
SAVIĆ-BANJAC O SPS-u: Pucaju od titula, ali kredibilitet im je upitan!