Connect with us

Svijet

ŠTA SE DEŠAVA? “TUŽNI MJESECI” Pred njemačkom autoindustrijom

Automobilska industrija je jedan od stubova njemačke privrede i jedan od simbola njene snage. Sada se, međutim, automobili Made in Germany suočavaju sa žestokom konkurencijom iz Kine, kaskaju za novom tehnologijom i slabije se traže.

Na prvi pogled, sve je sjajno. Premijum brendovi BMW i Mercedes prijavljuju značajan rast proizvodnje, profit je izdašan, novi modeli su u najavi, a probleme sa nabavkom čipova više ne pominju.

Par dana pred otvaranje minhenskog sajma automobila i saobraćaja IAA Mobility 5. septembra u Minhenu, pogled ispod haube ipak otkriva probleme.

Naime, odnos proizvođača i dobavljača je sve napetiji, jer dok prvi odlično zarađuju, drugi, posebno firme srednje veličine, često jedva drže nos iznad površine držeći se za sve skuplje kreditne linije.

Još gore, njemačke fabrike sada plove uz vjetar na najvažnijem tržištu, kineskom, koje se snažno pomjera ka električnim automobilima. Tako je Folskvagen, koji je u Kini decenijama dominirao, zbog slabe prodaje e-automobila nedavno tamo izgubio vodeće mjesto.

“Njemački proizvođači automobila su poslovanje u drugim djelovima svijeta tradicionalno finansirali iz prodaje benzinskih motora u Kini,” rekao je Filip Kupferšmit (Philipp Kupferschmidt) iz konsultantske kuće Accenture.

U Kini su kupci razvili sliku da njemačkim automobilima fale softverska i tehnološka rješenja, dodao je uz primjedbu da “čekanje nije opcija” čak ni ako se “razorni rat cijenom e-automobila u narednih nekoliko godina primiri.”

“Njemački proizvođači automobila neće moći sami i nemaju opciju osim da prave partnerstva i nadoknade manjak kompetencije i brzo povuku neophodne korake”, kaže Kupferšmit. “Nije pametno da na tržištu u fazi rasta ne budu sa dobrim proizvodima.”

Folksvagen je upravo povukao jedan takav korak i sa kineskim proizvođačem e-automobila Xpeng razvija zajedničke modele bazirane na kineskoj tehnologiji. Audi, dio grupacije, isto se spotiče u Kini i traži dublje veze sa lokalnim partnerima.

Mercedes je krajem prošle godine morao značajno da obori cijenu premijum modela iz električnog segmenta, mada je prodaja u gornjem segmentu bolja nego u masovnom.

Dakle, ni luksuzni njemački brendovi u Kini više nisu neprikosnoveni.

Problemi nisu ograničeni na kinesko tržište. Naime, Kinezi sve snažnije pritiskaju i u Evropi, a to će biti lako uočljivo i na IAA, bukvalno u prednjem dvorištu njemačkih brendova.

Ovogodišnji sajam biće “IAA kineskih proizvođača” i “prekretnica kineskog interesa za evropsko tržište električnih automobila,” rekao je Ferdinand Dudenhefer (Dudenhöffer) iz Centra za istraživanje tržišta automobila.

Dudenhefer, dakle, procjenjuje da će IAA otvoriti borbu kineskih firmi za dio evropskog kolača. Najveći kineski proizvođač, BYD, ove godine će globalno prodati oko 2,5 miliona vozila.

Kupferšmit, pak, ne računa na bilo kakvu dramu iza prve krivine.

“Njemački električni automobil u prosjeku košta 20.000 eura manje od njemačkog,” rekao je. “Međutim, Kinezi će u Njemačkoj postaviti veću cijenu nego u Kini i razlika više neće biti ogromna.”

Njemačka automobilska industrija prije svega treba da promisli o proizvodima sa kojima će opstati.

“Sljedeći izvozni hit njemačke autoindustrije mora biti softverski kompetentan, umjesto da se tradicionalno poziva na mikronsku preciznost spojeva,” rekao je Kupferšmit.

“Vrijeme je da se prebacimo sa prerade metala i oslonimo sa na softver i obradu podataka,” nastavio je analitičar. “To zahtijeva kulturni zaokret i promjenu u kompetencijama i vještinama, moramo obučavati i edukovati, a za to imamo uslove.”

Izglede njemačke autoindustrije muti i stanje matičnog i evropskog tržišta, ne najmanje zbog uporne inflacije i poskupjelih kredita.

Knjige su dobro popunjene narudžbama još iz vremena pandemijskih zastoja, ali ne i u električnom segmentu. Na primjer, zbog toga je pogon VW u Emdenu nedavno smanjio proizvodnju.

Fabrike su računale na snažan rast prodaje još ove godine, ali to je izostalo. Kada još isteknu ili se smanje sve subvencije za kupovinu e-automobila, industriju će dočekati “tužni mjeseci,” kaže Dudenhefer, a prenosi CdM.

Related Topics:

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno