Connect with us

Svijet

ŠTA SE KRIJE IZA PRESUDE SUDA EU o porukama Ursule fon der Lajen i Pfizera?

Presuda suda Evropske unije uzdrmala je temelje evropske birokratije i otvorila Pandorinu kutiju pitanja o transparentnosti, odgovornosti i odnosima s moćnim farmaceutskim kompanijama.

Sud Evropske unije odlučio je da je Evropska komisija prekršila zakon kada je odbila da objavi tekstualne poruke koje su razmjenjivali predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (Leyen) i izvršni direktor kompanije Pfizer, Albert Bourla.

Prepiska, koja je nastala tokom pandemije COVID-19, odnosi se na dogovore o nabavci vakcina u vrijednosti od više milijardi evra.

Zahtjev za pristup porukama uputio je New York Times, koji je pokrenuo i sudski postupak kada je Komisija tvrdila da „ne posjeduje“ poruke – navodno zato što nisu registrovane kao službeni dokumenti.

Fon der Lajen je još 2021. godine, u intervjuu za New York Times, priznala da je lično komunicirala s Bourlom mjesecima putem SMS poruka i aplikacija, dok su trajali najosjetljiviji pregovori o vakcinama.

Međutim, detalji te prepiske nikada nisu objavljeni, niti su poruke evidentirane kao zvanični dokumenti – što je u suprotnosti sa pravilima EU o čuvanju i dostupnosti javnih informacija.

Šta je odlučio sud EU?
U presudi u predmetu T-36/23, sud u Luksemburgu zaključio je da Evropska komisija nije sprovela adekvatnu pretragu poruka, niti je pružila uvjerljive dokaze da one ne postoje.

Sud je presudio da:

Komisija nije dokazala da je poruke tražila na pravi način.

Sama forma komunikacije (npr. SMS) ne isključuje obavezu čuvanja sadržaja ako je on od javnog interesa.

Postoji pravo javnosti da zna kako su donesene odluke koje su koštale građane milijarde evra.

Koje su posljedice ove odluke?
Pritisak na Komisiju da objavi sadržaj poruka – Sud je dao pravni osnov medijima i javnosti da traže uvid u sve digitalne tragove ove komunikacije.

Otvara se pitanje odgovornosti Ursule fon der Lajen – Ako se dokaže da su poruke skrivene ili namjerno uništene, to bi moglo imati političke i pravne posljedice.

Nova pravila za digitalnu komunikaciju zvaničnika – Presuda bi mogla promijeniti način na koji EU tretira elektronsku komunikaciju, uključujući i poruke poslane preko aplikacija poput WhatsApp-a, Signala ili SMS-a.

Povećanje transparentnosti u nabavkama i ugovorima s farmaceutskim kompanijama – Očekuje se dodatni pritisak civilnog društva da se objave puni ugovori o vakcinama.

Šta slijedi?
Evropska komisija ima pravo žalbe, ali proces bi mogao potrajati mjesecima. U međuvremenu, institucija će biti pod obavezom da dodatno pretraži sve interne komunikacije i, potencijalno, objavi poruke – ako one i dalje postoje.

Ostaje otvoreno pitanje: da li je Komisija pokušala da prikrije prepiske, ili su one zaista izgubljene u pravnoj sivoj zoni digitalne komunikacije?

Milijarde u igri: Koliko su vakcine zaista koštale?
Jedan od najvažnijih aspekata ovog slučaja je novac. Prema dostupnim informacijama, Evropska unija je za nabavku vakcina protiv COVID-19 potrošila milijarde evra. Međutim, detalji o tačnim troškovima i ugovorima između EU i farmaceutskih kompanija, poput Pfizera, nisu u potpunosti transparentni. Presuda u ovom slučaju može otkriti informacije koje bi mogle proširiti sliku o tome koliko su zapravo koštale vakcine i kako su se dogovarali uslovi za distribuciju.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno