Connect with us

Društvo

ŠTA SE MOGLO IMATI U ROBNIM REZERVAMA novcem od “Viaducta” i Serdarova

Građane Republike Srpske su kontroverzni slučajevi “Serdarov” i “Viaduct” ukupno koštali nevjerovatna 352 miliona KM, a tim vrtoglavim iznosom su, da postoje robne rezerve, one mogle biti napunjene sa 16 miliona vreća brašna, čak i da su nabavljene po maloprodajnim cijenama.

Koliko je izgubila Republika Srpska?
U šokantnom slučaju “Viaduct” je, podsjetimo, Republika Srpska izgubila 112 miliona maraka, dok je 240 miliona KM isplaćeno Rašidu Serdarovu, vlasniku kompanije “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

Vreća brašna u maloprodaji trenutno u prosjeku košta 22 marke, dok je, naravno, u veleprodaji znatno jeftinija. Čak i da su robne rezerve “punjene” po maloprodajnim cijenama, moglo se kupiti 16 miliona vreća brašna.

Litar mlijeka u tetrapaku u maloprodaji, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, košta u prosjeku 2,25 KM. Za 352 miliona maraka moglo se kupiti više od 156 miliona litara mlijeka (preciznije: 156.444.444 litara).

Ulje jestivo košta u maloprodaji oko 3,40 KM, što znači da je Republika Srpska “Viaductu” i Serdarovu “dala” 103.529.411 litara ulja.

Kilogram šećera košta 1,61 KM (na vreću je, naravno, jeftiniji, a u veleprodaji dodatno), pa je za 352 miliona moglo biti kupljeno 218.633.540 kg šećera.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u maloprodaji je u januaru kilogram riže koštao 4,06 KM, što znači da se moglo kupiti i 86.699.507 kg ove namirnice, ili, recimo, 53.987.730 kg pasulja po cijeni od 6,52 km/kg.

Krompir je u maloprodaji koštao 1,35 KM, te se za 352 miliona maraka moglo kupiti 260.740.740 kg ovog povrća.

Republika Srpska nema robne rezerve
Ali, ništa od toga Republika Srpska nema u vlastitim robnim rezervama, jer nema ni – robne rezerve. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018. Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija – imaju svoje zalihe.

“Na zalihama imamo robu u vrijednosti oko 40 miliona KM”, rekao je nedavno Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi FBiH.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve
Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, a uštedjeli su i energente. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je nedavno da su se oni na vrijeme pripremili i nabavili dodatne količine nafte i gasa i istakla da su skladišta naftnih derivata u cijelosti popunjena.

Šta imaju Hrvatska i Slovenija?
Kada je u pitanju Hrvatska, državni sekretar u Ministarstvu privrede Vedran Špehar rekao je nedavno da oni u robnim zalihama imaju žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana.

Prema dostupnim podacima, slovenački rezervoari su puni, sadrže 700 miliona litara naftnih derivata, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne dnevne potrošnje.

Šta kaže ministar Puhovac?
Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac izjavio je da se robne rezerve nafte i naftnih derivata Republike Srpske ne mogu staviti u upotrebu na benzinskim pumpama.

“To su rezerve za policiju, vatrogasce i Hitnu pomoć”, rekao je Puhovac.

Aktuelni premijer Republike Srpske Savo Minić je u Vladi od 2022, kada je preuzeo funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Da li je u protekle četiri godine predlagao vraćanje robnih rezervi, prije nekoliko dana nije spominjao, ali je potvrdio – one trebaju Republici Srpskoj.

“Robne rezerve nijedne države nikad nisu bile dovoljne za odgovor na bilo kakvu kriznu situaciju. Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je Minić.

Murisa Marić: Robne rezerve neophodne
Na to Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, poručuje da se stalno priča o tome da niko ne treba da bude gladan, a ne priča se o dostojanstvu čovjeka.

“Sve države koje planiraju bolju budućnost za svoje građane, imaju robne rezerve. Neophodne su nam. One služe za to da se odreaguje i da se cijene spuste kada dođe do rasta. Njihova svrha je da se reaguje na sve krize koje mogu da nastupe usljed poremećaja na tržištu”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Šta poručuju ekonomisti
Ekonomisti poručuju Miniću: Ne, robne rezerve ne služe da niko ne bi bio gladan, jer za to postoji, primjera radi, Crveni krst. Robne rezerve, dodaju ekonomisti, služe da bi se smanjila inflacija i spriječila nestašica. Pitaju ga gdje je bio sve ove godine i zašto se robnih rezervi sjetio sada, kada ih treba koristiti, a ne formirati.

“Robne rezerve se formiraju u vremenima kada je ekonomska situacija dobra, kad imamo viškova, kada je sveopšti ekonomski prosperitet. Tad možemo štedjeti. Potrebna su za to ogromna finansijska sredstva. Nije to samo pitanje kupovine određene količine hrane, nafte i slično, nego treba napraviti ozbiljne skladištne kapacitete, ugovore sa skladištarima itd.”, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Prema njegovim riječima, rezerve se prave u prosperitetnim vremenima, a troše u kriznim situacijama, kao što je ova sadašnja.

“Suština je da se interveniše u vrijeme poremećaja na tržištu – obično kada nastupni nestašica, ili u uslovima kao što su današnji, kada imamo ozbiljan porast cijena određene robe, kao što je situacija sa naftom i naftnim derivatima. Tada država interveniše robom po nižim cijenama i tako prinudi trgovce da spuste svoje cijene. Jer, ako se dozvoli divljanje cijena, stradaju i građani i privreda”, pojašnjava Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

VIKEND DONOSI PROMJENJIVO VRIJEME: Oblaci, sunce i mogući lokalni pljuskovi

Danas se u Republici Srpskoj i BiH očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda. Tokom dana ponegdje su mogući kratkotrajni lokalni pljuskovi, naročito u centralnim i istočnim krajevima zemlje.

Jutarnja temperatura kretaće se između 12 i 18 stepeni, dok će najviša dnevna iznositi od 20 do 26 stepeni Celzijusa, a na jugu zemlje i do 30 stepeni. Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

U Prijedoru, Banjaluci i većem dijelu Krajine očekuje se prijatno vrijeme sa sunčanim intervalima i temperaturama oko 25 stepeni, dok će u Posavini i Semberiji biti nešto više oblaka.

Meteorolozi savjetuju građanima da pri planiranju aktivnosti na otvorenom imaju pri ruci kišobran, jer su u pojedinim područjima mogući kratkotrajni pljuskovi tokom poslijepodnevnih časova.

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI STEŽU KAIŠ: MUP ulaže 2,4 miliona KM u novu policijsku stanicu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) odlučilo je izdvojiti 2,4 miliona maraka sa porezom za izgradnju objekta policijske stanice u Šamcu.

Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, MUP od ponuđača traži da je imao uspješnu realizaciju jednog ugovora u izgradnji objekata visokogradnje koji su izvedeni u periodu od januara 2023. godine do dana krajnjeg roka za podnošenje ponuda, a čija je vrijednost jednaka ili veća od dva miliona KM bez PDV-a.

Od ponuđača zahtijevaju i određene sertifikate, a sve, kako kažu, u cilju obezbjeđivanja kvaliteta javne nabavke.

Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije i prijem ponuda je 24. jun ove godine

Od firme koja će graditi ovaj objekat, između ostalog, traže zidanje, malterisanje, armiračke, hidroizolaterske, limarske, bravarske radove kao i keramičarske radove.

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da rok za završetak radova ne može biti duži od 150 dana od dana uvođenja u posao, te da se ugovor ne može zaključiti u roku kraćem od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru svim ponuđačima.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINUTOST U SRPSKOJ: Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta potresle domaću privredu

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta i slabljenju ključnih industrijskih grana u Evropskoj uniji pojačale su zabrinutost i među domaćim privrednicima, jer bi poremećaji u njemačkoj i drugim ključnim ekonomijama, sa kojima je Srpska snažno povezana, mogli dovesti do pada narudžbi, usporavanje proizvodnje i pritisak na tržište rada.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju radnih mjesta i slabljenju industrije u EU izazvale su zabrinutost i u privredi Republike Srpske, zbog snažne povezanosti sa evropskim tržištem.

Evropska komisija upozorava na rizike u automobilskoj industriji, metalurgiji, građevinarstvu i transportu, uz procjene da je u auto-sektoru ugroženo oko 600.000 radnih mjesta.

Iz Privredne komore RS poručuju da poremećaji u evropskim lancima snabdijevanja direktno utiču na domaća izvozno orijentisana preduzeća, posebno u prerađivačkoj i auto-industriji.

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Kao dodatni rizici izdvajaju se rast cijena energenata, inflatorni pritisci i nedostatak kvalifikovane radne snage, što već utiče i na domaću privredu.

Evropska komisija upozorila je u okviru Proljetnog paketa Evropskog semestra da bi energetski pritisci, prelazak na zelene tehnologije i sve izraženiji nedostatak kvalifikovane radne snage mogli dodatno oslabiti konkurentnost evropske privrede. Najizloženiji su automobilska industrija, metalurgija, građevinarstvo i transport, dok su posebno zabrinjavajuće procjene da je zbog tranzicije auto-industrije i sve jače konkurencije iz Kine ugroženo oko 600.000 radnih mjesta u tom sektoru širom Evrope.

Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za “Glas” da privredna društva posluju po principu ponude i potražnje, te da svaki poremećaj u evropskim dobavljačkim lancima neminovno utiče i na domaću privredu.

– Naša preduzeća u velikoj mjeri su oslonjena na velike evropske sisteme, zbog čega promjene na tržištu EU imaju direktan uticaj i na njihovo poslovanje. U narednom periodu očekuju nas dodatni izazovi, posebno od 2027. godine kada finansijski efekti CBAM mehanizma budu u punoj primjeni – rekao je Borojević.

Govoreći o mogućim posljedicama po domaću ekonomiju, naglasio je da bi najvećem pritisku mogla biti izložena izvozno orijentisana preduzeća iz prerađivačke industrije i za dobavljačke lance njemačke privrede u auto-sektoru.

– Rizik nije isti za sva preduzeća. Najugroženija su ona koja zavise od malog broja velikih kupaca iz EU, imaju nižu dodatu vrijednost i ograničene mogućnosti da proizvodnju usmjere prema novim tržištima i partnerima – naveo je Borojević.

Univerzitetski profesor i ekonomista Miloš Grujić ocijenio je da bi eventualno dalje usporavanje evropske privrede moglo dovesti do rasta troškova zaduživanja i dodatnog pritiska na industrijsku proizvodnju i zaposlenost.

– Veće kamatne stope znače skuplje finansiranje za privredu i države, što se već pokazalo kao faktor koji usporava investicije i ekonomski rast. S obzirom na to da su Republika Srpska i BiH snažno povezane sa tržištima Njemačke i Austrije, negativni trendovi u tim zemljama neminovno će se odraziti i na domaću ekonomiju – rekao je Grujić.

Prema njegovim riječima, moguće posljedice ogledale bi se u smanjenju izvoza, manjem broju narudžbi iz inostranstva i slabljenju industrijske aktivnosti.

– Ne možemo se posmatrati izolovano od evropskih ekonomskih kretanja. Ukoliko dođe do značajnijeg usporavanja u EU, realno je očekivati slabiju spoljnotrgovinsku razmjenu i određene pritiske na tržište rada i životni standard stanovništva – istakao je Grujić.

On smatra da bi poseban izazov mogli predstavljati rast cijena energenata i prelivanje inflatornih pritisaka iz Evropske unije, što bi dodatno opteretilo budžete građana.

– U takvim okolnostima važno je očuvati tržišnu stabilnost i spriječiti neopravdano povećanje marži. Iskustva pokazuju da administrativno ograničavanje cijena često proizvodi suprotan efekat, dok efikasna kontrola tržišta i poštovanje propisa daju bolje rezultate – rekao je Grujić.

RADNA SNAGA

Kada je riječ o nedostatku radne snage i kvalifikacija, problemu koji je Evropska komisija označila kao jednim od najvećih prepreka investicijama, Boško Borojević ističe da se sa istim izazovom suočava i privreda Srpske.

– Brojna preduzeća ulažu u automatizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, uz podršku republičkih institucija. Privredna komora kroz edukacije, savjetovanja i informisanje nastoji pomoći privredi da odgovori na nove zahtjeve tržišta i regulatorne promjene koje dolaze iz Evropske unije – rekao je Borojević.

Nastavi čitati

Aktuelno