Connect with us

Društvo

ŠTA SE MOGLO IMATI U ROBNIM REZERVAMA novcem od “Viaducta” i Serdarova

Građane Republike Srpske su kontroverzni slučajevi “Serdarov” i “Viaduct” ukupno koštali nevjerovatna 352 miliona KM, a tim vrtoglavim iznosom su, da postoje robne rezerve, one mogle biti napunjene sa 16 miliona vreća brašna, čak i da su nabavljene po maloprodajnim cijenama.

Koliko je izgubila Republika Srpska?
U šokantnom slučaju “Viaduct” je, podsjetimo, Republika Srpska izgubila 112 miliona maraka, dok je 240 miliona KM isplaćeno Rašidu Serdarovu, vlasniku kompanije “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

Vreća brašna u maloprodaji trenutno u prosjeku košta 22 marke, dok je, naravno, u veleprodaji znatno jeftinija. Čak i da su robne rezerve “punjene” po maloprodajnim cijenama, moglo se kupiti 16 miliona vreća brašna.

Litar mlijeka u tetrapaku u maloprodaji, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, košta u prosjeku 2,25 KM. Za 352 miliona maraka moglo se kupiti više od 156 miliona litara mlijeka (preciznije: 156.444.444 litara).

Ulje jestivo košta u maloprodaji oko 3,40 KM, što znači da je Republika Srpska “Viaductu” i Serdarovu “dala” 103.529.411 litara ulja.

Kilogram šećera košta 1,61 KM (na vreću je, naravno, jeftiniji, a u veleprodaji dodatno), pa je za 352 miliona moglo biti kupljeno 218.633.540 kg šećera.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u maloprodaji je u januaru kilogram riže koštao 4,06 KM, što znači da se moglo kupiti i 86.699.507 kg ove namirnice, ili, recimo, 53.987.730 kg pasulja po cijeni od 6,52 km/kg.

Krompir je u maloprodaji koštao 1,35 KM, te se za 352 miliona maraka moglo kupiti 260.740.740 kg ovog povrća.

Republika Srpska nema robne rezerve
Ali, ništa od toga Republika Srpska nema u vlastitim robnim rezervama, jer nema ni – robne rezerve. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018. Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija – imaju svoje zalihe.

“Na zalihama imamo robu u vrijednosti oko 40 miliona KM”, rekao je nedavno Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi FBiH.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve
Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, a uštedjeli su i energente. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je nedavno da su se oni na vrijeme pripremili i nabavili dodatne količine nafte i gasa i istakla da su skladišta naftnih derivata u cijelosti popunjena.

Šta imaju Hrvatska i Slovenija?
Kada je u pitanju Hrvatska, državni sekretar u Ministarstvu privrede Vedran Špehar rekao je nedavno da oni u robnim zalihama imaju žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana.

Prema dostupnim podacima, slovenački rezervoari su puni, sadrže 700 miliona litara naftnih derivata, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne dnevne potrošnje.

Šta kaže ministar Puhovac?
Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac izjavio je da se robne rezerve nafte i naftnih derivata Republike Srpske ne mogu staviti u upotrebu na benzinskim pumpama.

“To su rezerve za policiju, vatrogasce i Hitnu pomoć”, rekao je Puhovac.

Aktuelni premijer Republike Srpske Savo Minić je u Vladi od 2022, kada je preuzeo funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Da li je u protekle četiri godine predlagao vraćanje robnih rezervi, prije nekoliko dana nije spominjao, ali je potvrdio – one trebaju Republici Srpskoj.

“Robne rezerve nijedne države nikad nisu bile dovoljne za odgovor na bilo kakvu kriznu situaciju. Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je Minić.

Murisa Marić: Robne rezerve neophodne
Na to Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, poručuje da se stalno priča o tome da niko ne treba da bude gladan, a ne priča se o dostojanstvu čovjeka.

“Sve države koje planiraju bolju budućnost za svoje građane, imaju robne rezerve. Neophodne su nam. One služe za to da se odreaguje i da se cijene spuste kada dođe do rasta. Njihova svrha je da se reaguje na sve krize koje mogu da nastupe usljed poremećaja na tržištu”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Šta poručuju ekonomisti
Ekonomisti poručuju Miniću: Ne, robne rezerve ne služe da niko ne bi bio gladan, jer za to postoji, primjera radi, Crveni krst. Robne rezerve, dodaju ekonomisti, služe da bi se smanjila inflacija i spriječila nestašica. Pitaju ga gdje je bio sve ove godine i zašto se robnih rezervi sjetio sada, kada ih treba koristiti, a ne formirati.

“Robne rezerve se formiraju u vremenima kada je ekonomska situacija dobra, kad imamo viškova, kada je sveopšti ekonomski prosperitet. Tad možemo štedjeti. Potrebna su za to ogromna finansijska sredstva. Nije to samo pitanje kupovine određene količine hrane, nafte i slično, nego treba napraviti ozbiljne skladištne kapacitete, ugovore sa skladištarima itd.”, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Prema njegovim riječima, rezerve se prave u prosperitetnim vremenima, a troše u kriznim situacijama, kao što je ova sadašnja.

“Suština je da se interveniše u vrijeme poremećaja na tržištu – obično kada nastupni nestašica, ili u uslovima kao što su današnji, kada imamo ozbiljan porast cijena određene robe, kao što je situacija sa naftom i naftnim derivatima. Tada država interveniše robom po nižim cijenama i tako prinudi trgovce da spuste svoje cijene. Jer, ako se dozvoli divljanje cijena, stradaju i građani i privreda”, pojašnjava Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno