Građane Republike Srpske su kontroverzni slučajevi “Serdarov” i “Viaduct” ukupno koštali nevjerovatna 352 miliona KM, a tim vrtoglavim iznosom su, da postoje robne rezerve, one mogle biti napunjene sa 16 miliona vreća brašna, čak i da su nabavljene po maloprodajnim cijenama.

Koliko je izgubila Republika Srpska?
U šokantnom slučaju “Viaduct” je, podsjetimo, Republika Srpska izgubila 112 miliona maraka, dok je 240 miliona KM isplaćeno Rašidu Serdarovu, vlasniku kompanije “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

Vreća brašna u maloprodaji trenutno u prosjeku košta 22 marke, dok je, naravno, u veleprodaji znatno jeftinija. Čak i da su robne rezerve “punjene” po maloprodajnim cijenama, moglo se kupiti 16 miliona vreća brašna.

Litar mlijeka u tetrapaku u maloprodaji, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, košta u prosjeku 2,25 KM. Za 352 miliona maraka moglo se kupiti više od 156 miliona litara mlijeka (preciznije: 156.444.444 litara).

Ulje jestivo košta u maloprodaji oko 3,40 KM, što znači da je Republika Srpska “Viaductu” i Serdarovu “dala” 103.529.411 litara ulja.

Kilogram šećera košta 1,61 KM (na vreću je, naravno, jeftiniji, a u veleprodaji dodatno), pa je za 352 miliona moglo biti kupljeno 218.633.540 kg šećera.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u maloprodaji je u januaru kilogram riže koštao 4,06 KM, što znači da se moglo kupiti i 86.699.507 kg ove namirnice, ili, recimo, 53.987.730 kg pasulja po cijeni od 6,52 km/kg.

Krompir je u maloprodaji koštao 1,35 KM, te se za 352 miliona maraka moglo kupiti 260.740.740 kg ovog povrća.

Republika Srpska nema robne rezerve
Ali, ništa od toga Republika Srpska nema u vlastitim robnim rezervama, jer nema ni – robne rezerve. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018. Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija – imaju svoje zalihe.

“Na zalihama imamo robu u vrijednosti oko 40 miliona KM”, rekao je nedavno Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi FBiH.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve
Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, a uštedjeli su i energente. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je nedavno da su se oni na vrijeme pripremili i nabavili dodatne količine nafte i gasa i istakla da su skladišta naftnih derivata u cijelosti popunjena.

Šta imaju Hrvatska i Slovenija?
Kada je u pitanju Hrvatska, državni sekretar u Ministarstvu privrede Vedran Špehar rekao je nedavno da oni u robnim zalihama imaju žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana.

Prema dostupnim podacima, slovenački rezervoari su puni, sadrže 700 miliona litara naftnih derivata, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne dnevne potrošnje.

Šta kaže ministar Puhovac?
Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac izjavio je da se robne rezerve nafte i naftnih derivata Republike Srpske ne mogu staviti u upotrebu na benzinskim pumpama.

“To su rezerve za policiju, vatrogasce i Hitnu pomoć”, rekao je Puhovac.

Aktuelni premijer Republike Srpske Savo Minić je u Vladi od 2022, kada je preuzeo funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Da li je u protekle četiri godine predlagao vraćanje robnih rezervi, prije nekoliko dana nije spominjao, ali je potvrdio – one trebaju Republici Srpskoj.

“Robne rezerve nijedne države nikad nisu bile dovoljne za odgovor na bilo kakvu kriznu situaciju. Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je Minić.

Murisa Marić: Robne rezerve neophodne
Na to Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, poručuje da se stalno priča o tome da niko ne treba da bude gladan, a ne priča se o dostojanstvu čovjeka.

“Sve države koje planiraju bolju budućnost za svoje građane, imaju robne rezerve. Neophodne su nam. One služe za to da se odreaguje i da se cijene spuste kada dođe do rasta. Njihova svrha je da se reaguje na sve krize koje mogu da nastupe usljed poremećaja na tržištu”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Šta poručuju ekonomisti
Ekonomisti poručuju Miniću: Ne, robne rezerve ne služe da niko ne bi bio gladan, jer za to postoji, primjera radi, Crveni krst. Robne rezerve, dodaju ekonomisti, služe da bi se smanjila inflacija i spriječila nestašica. Pitaju ga gdje je bio sve ove godine i zašto se robnih rezervi sjetio sada, kada ih treba koristiti, a ne formirati.

“Robne rezerve se formiraju u vremenima kada je ekonomska situacija dobra, kad imamo viškova, kada je sveopšti ekonomski prosperitet. Tad možemo štedjeti. Potrebna su za to ogromna finansijska sredstva. Nije to samo pitanje kupovine određene količine hrane, nafte i slično, nego treba napraviti ozbiljne skladištne kapacitete, ugovore sa skladištarima itd.”, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Prema njegovim riječima, rezerve se prave u prosperitetnim vremenima, a troše u kriznim situacijama, kao što je ova sadašnja.

“Suština je da se interveniše u vrijeme poremećaja na tržištu – obično kada nastupni nestašica, ili u uslovima kao što su današnji, kada imamo ozbiljan porast cijena određene robe, kao što je situacija sa naftom i naftnim derivatima. Tada država interveniše robom po nižim cijenama i tako prinudi trgovce da spuste svoje cijene. Jer, ako se dozvoli divljanje cijena, stradaju i građani i privreda”, pojašnjava Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.