Connect with us

Politika

Svjetski presedan je da su ROBNE REZERVE U STEČAJU

Vlada je ograničala marže na određene proizvode i to je dobro za početak, ali nije dovoljno niti je pravovremeno. Vlada je trebalo mnogo ranije da reaguje, a ne da čeka da se “zapali šuma, pa da se trgne”, poručeno je u emisiji “Izazovi” BN TV.

Ušli smo u krizni period u cijelom svijetu. Već smo osjetili rast cijena goriva, posljedično i drugih cijena. Vlada je konačno donijela odluku o ograničenju marži određenih proizvoda, što je iznuđena mjera i nije dovoljna, rekao je ekonomista  Zoran Pavlović.

“Mogu da kažem da je to iznuđeno, da je velika šteta da nije analizirana situacija još od nove godine kada se znalo da će cijeli svijet imati probleme na Bliskom istoku. Vlada sačekala da se praktično zapali šuma, pa da onda gleda na koji način da se interveniše da se taj požar ugasi”, kaže Pavlović.

Za to vrijeme, premijer daje sramne izjave, ističe poslanik SDS-a Mirjana Orašanin.

“Naš premijer građanima govori da u Republici Srpskoj niko neće biti gladan i to je ponovio nekoliko puta. To je sramna izjava u turbulentnim vremenima”, kaže Orašanin.

Vlada bi mjere trebalo da usmjeri na zaštitu domaće proizvodnje i teret inflacije rasporedi na sve u lancu, objašnjava Orašanin.

“Ako dođe do poskupljenja đubriva, to će uticati na poskupljenje poljorivredne i stočarske proizvodnje, a samim tim lančano na poskupljenje prehrambenih proizvoda. Vlada bi trebalo da uvede mjere kojima će djelovato na transport da domaćim prevoznicima smanji cijene goriva. Na taj način bi se teret inflacije mogao rasporediti na sve učesnike u lancu reprodukcije”.

U kriznim situacijama država ne treba da se bogati, nego mora da pomogne građanima. Vlast u Srpskoj međutim, staje na stranu lobija, ističe poslanik PDP-a Bojan Kresojević.

“Kada s jedne strane imate povećanje za 60 posto cijene mlijeka u tetrapaku na policama, a sa druge strane za 15 posto smanjenje cijene koje naplaćuju mljekari koji na kraju ne mogu da prodaju svoje mlijeko već ga prosipaju, u toj jednačini Vlada je ta kaja štiti uvozni lobi”, kaže Kresojević.

A štetu, dodaje Kresojević, trpe poljoprivrednici:

“Ja bih volio da ministarka poljoprivrede ili bilo ko na toj pozciji ne može dobiti platu dok se ne isplati svaka premija, svaki podsticaj u poljoprivredi”.

Svjetski presedan je da su robne rezerve u Republici Srpskoj otišle u stečaj, zbog čega sada i nema sistemske zaštite. Ali ništa se od ove vlasti i ne može očekivati, jer je navikla da sklapa štetne ugovore po Republiku i građane, ali ne i za sebe. Ekonomista Zoran Pavlović, nabraja samo neke.

“Imamo kupovinu propalog kockarskog hotela u Brčkom za 36 miliona, imamo plaćenih 111 miliona Vijaduktu, toliko smo dužni poljoprivrednciima za sve ono što im nismo isplatili u prethodnoj godini”, kaže Pavlović.

Sve ovo govori da je došlo vrijeme za promjene, za potpuni reset sistema koji će se ponovo izgarditi na zdravim osnovama u kojima će postojati i odgovornost i kazna za svu štetu napravljenu građanima, privredi i cijeloj Republici Srpskoj, istaknuto je u emsiji “Izazovi” BN TV

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno