Connect with us

Društvo

ŠTA SE ZAISTA DEŠAVALO U DOBOJU ZA VRIJEME POPLAVA? U grad ušlo 10 miliona kubika vode?!

Vodeni talas koji je ušao u Doboj bio je širok 400 metara, a visok između 50 i 80 centimetara te je u grad ušlo 10 miliona kubika vode.

Kazao je ovo u banjalučkom Okružnom sudu svjedok tužilaštva Dragan Pavlić na suđenju bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću i bivšem šefu Odsjeka Civilne zaštite Milku Vidakoviću koje terete za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava u maju 2014. godine poplava u kojima je nastradalo 11 ljudi i pričinjena velika šteta.

Pavlić je u vrijeme poplava bio stručni savjetnik u Gradskoj upravi Doboj i član Štaba za vanredne situacije. On je istakao je da su u noći uoči poplave urađeni nasipi na potoku Liješanj i na magistralnom putu M17 koji je inače brana Doboja od poplava.

– Dan i noć uoči poplava 14. maja uz potok Liješanj urađeno je oko 150 metara nasipa visokog dva metra, a širokog oko pet. Urađeno je i kilometar i po nasipa na magistralnom putu M17 i to od potoka Liješanj do Elektro Doboja. Radilo se cijelu noć. Ta dva nasipa spasila su da voda ne uđe tako brzo tokom noći u grad. Nasip na magistralnom putu držao je do ujutro 15. maja i tek je voda između osam i devet časova počela da ga prelazi-rekao je između ostalog Pavlić.

Prema njegovim riječima na izgradnji nasipa bilo je angažovano više firmi među kojima su bile “Josipović” i “Rijal” te da je koliko on zna Petrović ta preduzeća zvao i mobilisao da rade.

Dodao je da je rijeka Bosna 15. maja oko 7 časova ujutro bila na visini kolovoza magistralnog puta. Pojasnio je da je magistralni put koji prolazi kroz Doboj osim funkcije saobraćajnice projektovan i kao brana od poplava i da su za tu njegovu funkciju nadležne “Vode Republike Srpske”.

Pavlić je kazao da je na poplavu Doboja i visinu vode uticalo i to što se između Žepča i Maglaja Obrušilo klizište u rijeku Bosnu.

– Stvorena je svojevrsna brana koja se punila vodom koje je rasla i zatim je voda počela da prelazi preko toga i to je taj poplavni talas koji je poplavio Doboj-rekao je Pavlić.

On je na pitanje odbrane optuženih rekao da ne zna da li je iko u noći pre poplave iz republičkih organa dolazio u Doboj i pružao informacije o mogućoj poplavi.

Pavlić je još kazao da za njega plan odbrane od poplava grada Doboja, a koji se inače nasljeđuje kao dokument nije bio dobar.

Duško Paravac koji je takođe bio član Štaba za vanredne situacije grada Doboja kazao je da ih je na sjednici štaba tadašnji načelnik CJB Doboj Goran Đurković informisao da je policija intervenisala jer građani ometaju izgradnju nasipa kod Liješanj potoka, naselju Usora. Paravac je rekao i da je po nalogu Petrovića dan i noć uoči poplava. obilazio naselja Kožuh, Bušletić, Osjenčane i da je informisao nadležne da je korito Bosne puno.

Istakao je da ga niko nije obavijestio o mogućim poplavama niti od ministarstva poljoprivrede RS nit bilo kog drugog organa. Paravac je potvrdio da je u vrijeme poplava obavljao i funkciju načelnika Odjeljenja za poljoprivredu grada Doboja.

OPTUŽNICA

Optužnica Petrovića i Vidakovića tereti da su u periodu poplava od 13. do 17. maja 2014. godine Svjesno su kršili odredbe Plana za sprovođenje preventivnih i operativnih mjera spasavanja od poplava i Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama. Terete ih da nisu postupili po propisima o Civilnoj zaštiti, Zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, Pravilniku o uzbunjivanju i postupanju građana u slučaju opasnosti, Planu na sprovođenju preventivnih i operativnih mjera zaštite i spasavanja od poplava u gradu Doboju u 2014. godini i redoslijedu aktivnosti u odbrani od poplava Civilne zaštite Doboj. Time su, dodaje se, usljed propuštanja preduzimanja propisanih mjera i radnji, u kritičnom vremenskom periodu, izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 osoba i imovinska šteta većeg obima. Petrović je u to vrijeme bio i komandant gradskog Štaba za vanredne situacije, dok je Vidaković načelnik gradskog Štaba za vanredne situacije u Doboju.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

ZEMLJOTRES U HERCEGOVINI: Treslo se tlo kod Bileće

Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske jutros u 6.25 časova lociran je zemljotres u pograničnom dijelu sa Crnom Gorom.

Epicentar zemljotresa jačine 2,4 stepena po Rihteru bio je oko osan kilometara sjeveroistočno od Bileće.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni, navodi se u saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

“U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

“Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

“Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

“Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

“Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

“Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

Nastavi čitati

Društvo

DIVLJANJE CIJENA ŽIVOTNIH NAMIRNICA ne može pratiti rast plata

Najnoviji podaci pokazuju da prosječna neto plata u Republici Srpskoj raste, ali mogu li taj rast građani osjetiti u svakodnevnom životu?

Prema zvaničnim brojkama, prosječna neto plata isplaćena u oktobru 2025. godine iznosila je 1.559 KM, što je tek za 0,1% više nego u septembru. Ipak, u odnosu na isti mjesec prošle godine, plata je nominalno porasla 9,8%, a realno 5,1%.

Najplaćeniji su, očekivano, zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata dostigla 1.972 KM. Na drugom kraju skale nalaze se radnici u saobraćaju i skladištenju, koji su u oktobru primili prosječno 1.207 KM.

Zanimljivo je da su sva područja zabilježila godišnji rast plata, a najviše su napredovali sektori poljoprivrede, šumarstva i ribolova – 15,2%, stručnih djelatnosti 14,9% i obrazovanja 14%.

Međutim, rast plata ne dolazi sam. Prati ga i rast cijena. Inflacija u oktobru iznosila je 0,1% na mjesečnom nivou i čak 4,5% na godišnjem nivou. Iako skromna na prvi pogled, ova stopa inflacije snažno se reflektuje kroz pojedine kategorije potrošnje.

-Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u jedanaest, a niže cijene u jednom odjeljku – navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

Najviše su poskupjeli restorani i hoteli, i to za 7,7%, prvenstveno zbog viših cijena smještaja, koje su skočile čak 9,4%. Ne zaostaje ni zdravstvo, sa rastom od 7,5%, pri čemu su medicinske usluge dramatično skuplje, čak 37,9% više nego lani.

Hrana, kao najosjetljivija stavka kućnog budžeta, poskupjela je 6,3%, ali s ekstremnim skokovima u pojedinim grupama: bezalkoholna pića za 34,5%, voće za 9,3%, ulja i masnoće za 9,2%. Putovanja i slobodno vrijeme takođe su skuplji, rekreacija i kultura za 6%, uz posebno izražen rast cijena putnih aranžmana za 19,4%.

Ni troškovi stanovanja nisu pošteđeni, porasle su za 5,8%, najviše zbog skupljih usluga vezanih za toplotnu energiju za 7,6%. Alkohol i duvan poskupjeli su 3,8%, a usluge lične higijene za 9,9%.

Jedini odjeljak koji bilježi pad cijena je odjeća i obuća, i to za 3%, ali uglavnom zahvaljujući sezonskim sniženjima, prenos Srpskainfo.

 

Nastavi čitati

Aktuelno