Connect with us

Društvo

ŠTA SE ZAISTA DEŠAVALO U DOBOJU ZA VRIJEME POPLAVA? U grad ušlo 10 miliona kubika vode?!

Vodeni talas koji je ušao u Doboj bio je širok 400 metara, a visok između 50 i 80 centimetara te je u grad ušlo 10 miliona kubika vode.

Kazao je ovo u banjalučkom Okružnom sudu svjedok tužilaštva Dragan Pavlić na suđenju bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću i bivšem šefu Odsjeka Civilne zaštite Milku Vidakoviću koje terete za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava u maju 2014. godine poplava u kojima je nastradalo 11 ljudi i pričinjena velika šteta.

Pavlić je u vrijeme poplava bio stručni savjetnik u Gradskoj upravi Doboj i član Štaba za vanredne situacije. On je istakao je da su u noći uoči poplave urađeni nasipi na potoku Liješanj i na magistralnom putu M17 koji je inače brana Doboja od poplava.

– Dan i noć uoči poplava 14. maja uz potok Liješanj urađeno je oko 150 metara nasipa visokog dva metra, a širokog oko pet. Urađeno je i kilometar i po nasipa na magistralnom putu M17 i to od potoka Liješanj do Elektro Doboja. Radilo se cijelu noć. Ta dva nasipa spasila su da voda ne uđe tako brzo tokom noći u grad. Nasip na magistralnom putu držao je do ujutro 15. maja i tek je voda između osam i devet časova počela da ga prelazi-rekao je između ostalog Pavlić.

Prema njegovim riječima na izgradnji nasipa bilo je angažovano više firmi među kojima su bile “Josipović” i “Rijal” te da je koliko on zna Petrović ta preduzeća zvao i mobilisao da rade.

Dodao je da je rijeka Bosna 15. maja oko 7 časova ujutro bila na visini kolovoza magistralnog puta. Pojasnio je da je magistralni put koji prolazi kroz Doboj osim funkcije saobraćajnice projektovan i kao brana od poplava i da su za tu njegovu funkciju nadležne “Vode Republike Srpske”.

Pavlić je kazao da je na poplavu Doboja i visinu vode uticalo i to što se između Žepča i Maglaja Obrušilo klizište u rijeku Bosnu.

– Stvorena je svojevrsna brana koja se punila vodom koje je rasla i zatim je voda počela da prelazi preko toga i to je taj poplavni talas koji je poplavio Doboj-rekao je Pavlić.

On je na pitanje odbrane optuženih rekao da ne zna da li je iko u noći pre poplave iz republičkih organa dolazio u Doboj i pružao informacije o mogućoj poplavi.

Pavlić je još kazao da za njega plan odbrane od poplava grada Doboja, a koji se inače nasljeđuje kao dokument nije bio dobar.

Duško Paravac koji je takođe bio član Štaba za vanredne situacije grada Doboja kazao je da ih je na sjednici štaba tadašnji načelnik CJB Doboj Goran Đurković informisao da je policija intervenisala jer građani ometaju izgradnju nasipa kod Liješanj potoka, naselju Usora. Paravac je rekao i da je po nalogu Petrovića dan i noć uoči poplava. obilazio naselja Kožuh, Bušletić, Osjenčane i da je informisao nadležne da je korito Bosne puno.

Istakao je da ga niko nije obavijestio o mogućim poplavama niti od ministarstva poljoprivrede RS nit bilo kog drugog organa. Paravac je potvrdio da je u vrijeme poplava obavljao i funkciju načelnika Odjeljenja za poljoprivredu grada Doboja.

OPTUŽNICA

Optužnica Petrovića i Vidakovića tereti da su u periodu poplava od 13. do 17. maja 2014. godine Svjesno su kršili odredbe Plana za sprovođenje preventivnih i operativnih mjera spasavanja od poplava i Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama. Terete ih da nisu postupili po propisima o Civilnoj zaštiti, Zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, Pravilniku o uzbunjivanju i postupanju građana u slučaju opasnosti, Planu na sprovođenju preventivnih i operativnih mjera zaštite i spasavanja od poplava u gradu Doboju u 2014. godini i redoslijedu aktivnosti u odbrani od poplava Civilne zaštite Doboj. Time su, dodaje se, usljed propuštanja preduzimanja propisanih mjera i radnji, u kritičnom vremenskom periodu, izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 osoba i imovinska šteta većeg obima. Petrović je u to vrijeme bio i komandant gradskog Štaba za vanredne situacije, dok je Vidaković načelnik gradskog Štaba za vanredne situacije u Doboju.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

DANAS JE NEKTARIJE EGINSKI – evo šta običaji nalažu

Danas, 22. novembra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici proslavljaju praznik posvećen Svetom Nektariju Eginskom, jednom od najvećih iscelitelja u istoriji hrišćanstva.

Njegovo ime i danas priziva vjeru, nadu i utjehu svima koji traže snagu i zdravlje.

Sveti Nektarije bio je episkop Aleksandrijske pravoslavne crkve, mitropolit Pentapoljski i pravoslavni teolog, a po smrti je proglašen svetiteljem. Nakon odlaska u penziju, živio je u Trojičkom manastiru u Egini, koji je i osnovao, po kojem je i dobio ime Eginski. Tokom života prolazio je kroz mnoge izazove i nepravde, ali je ostao smiren, blage naravi i jak u rečima. Vjernici ga i danas smatraju čudotvorcem i zaštitnikom bolesnih, a njegove duhovne pouke služe kao smernice za život ispunjen ljubavlju i verom.

O ljubavi je govorio ovako:

“Starajte se da imate ljubav. Ištite svakodnevno od Boga ljubav. Zajedno sa ljubavlju dolazi svo bogatstvo dobara i vrlina. Volite, da biste bili voljeni od drugih. Dajte Bogu čitavo srce vaše da biste ostali u ljubavi. Ko prebiva u ljubavi u Bogu, prebiva i Bog u njemu.”

Njegova čuda počela su već nakon smrti, vjeruje se da je prvi bolesnik izliječen kada je neko stavio njegov džemper na krevet paralizovanog čovjeka. Od tada, pomoć Svetog Nektarija najviše traže oboljeli od teških bolesti, posebno kancera.

Molitva Svetom Nektariju Eginskom:

“O, mirotočiva glavo, svetitelju Nektarije, arhijereju Božiji! U vreme velikog odstupništva i bezbožništva, pobožnošću si prosijao i sakrušio glavu pregordoga satane, koji nas je izranjavio. Toga radi darova ti Hristos da lečiš bolesti neizliječena, koje nas spopadoše zbog bezakonja naših. Verujemo: zavoleo te je Bog pravednoga, da tebe radi nas grešne pomiluje, od prokletstva da nas razriješi, od bolesti da nas izbavi i da se po svoj vaseleni slavi strašno i preslavno Ime Njegovo, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vijekova. Amin.”

Jedna od njegovih najvažnijih poruka nas podseća gde se krije istinska sreća:

“Koliko su u zabludi ljudi koji traže sreću van sebe – u bogatstvu, slavi, putovanjima i zadovoljstvima koja završavaju gorčinom! Sreća se nalazi u nama samima. Blažen je čovjek koji to razumije… Sreća je čisto srce, jer takvo srce postaje presto Božije. Gospod govori: Useliću se u njih i živjeću u njima i biću im Bog i oni će biti Moj narod. Ko ima čisto srce, u njemu ima najveće blago – Samog Boga!”

Liturgija Sveti Nektarije Manastir Tumane

Sveti Nektarije rođen je 1. oktobra 1846. godine u Trakiji pod imenom Anastasije Kefalas. Posle školovanja u Carigradu i Hiosu, zamonašio se i uzeo ime Lazar. Godine 1877. primio je monaški postrig pod imenom Nektarije, a potom je služio kao sveštenik, arhimandrit i mitropolit. Nakon povlačenja u penziju, svoje posljednje godine proveo je u Egini, gde je preminuo 8. novembra 1920. godine. Kanonizovan je 1961. godine.

Sutra, uz Svetog Nektarija, crkva proslavlja i svete mučenike Onisifora i Porfirija, koji su dali svoje živote za širenje hrišćanske vere u vreme cara Dioklecijana.

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTA! Borci odbranili Srpsku, a danas su na OTPADU OTADŽBINE

Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma čime je završen rat u BiH demobilisani borci su zanemareni, a veliki broj njih je na ivici egzistencije. Vlast ipak tvrdi da se o boračkoj kategoriji vodi računa maksimalno koliko je moguće, a iz usta ministra Egića nedavno se čulo da se od boračkih primanja može pristojno živjeti. Istinski borci danas ogorčeno konstatuju da su u ratu ginuli najbolji da bi u miru vladali najgori?! Odnos aktuelne vlasti prema boračkoj kategoriji je sraman, a oni istinski borci koji su rat proveli na braniku otadžbine danas su na otpadu otadžbine, kaže Dragan Kukurić, predsjednik trebinjskog odbora Udruženja veterana odbrambeno – otadžbinskog rata.

“Ni u najružnijim snovima nismo mogli da će biti ovakva situacija kakva trenutna jeste, da će borci toliko marginalizovani biti, maltene na otpadu otadžbine, umjesto kao što su nekada bili na braniku. Nek‘ se ova vlast stidi svojih postupaka, pojedina gospoda koja govore da se može živjeti od boračkog dodatka volio bih da dočekaju da od toliko novaca žive mjesečno”, kaže Dragan Kukurić, predsjednik VOOR Trebinje.

Srbo Škero, demobilisani borac VRS kaže da sadašnja Republika Srpska koja je ogrezla u kriminal vladajućih nije ono za šta su se borili. Trenutni spisak demobilisanih boraca broji 194 hiljade što je višestruko uvećana brojka pa je neophodno izvršiti reviziju ovog spiska, dodaje Škero.

“Jedva smo dočekali taj kraj rata i kad vi poslije 30 godina vidite sistem vlasti šta je napravio od boraca i šta je napravio od države. Sve se mora raditi revizija u kojoj mi trebamo da učestvujemo u komisijama da se ne bi radile malverzacije kao što su se do sada radile i to nas najviše boli. Nas je u Trebinjskoj brigadi bilo najviše 4-4 i po hiljade, a sad po nekim spiskovima ima 11 hiljada. Sve je pokradeno, od Trebinja do Novog grada, političari koji su postali milioneri i milijarderi, odakle im toliki novac?! Neko mora odgovarati za pljačku RS, za to se mi nismo borili!”, ogorčen je Škero.

Da su borci danas na društvenim marginama svjedoči i veliki broj boraca koji su na ivici egzistencije. Takva je i životna priča Dragana Hrnjeza koji je sa 18 godina otišao u rat, a danas živi od 170 KM boračkog dodatka i 120 KM, koliko mu ostaje od minimalne penzije opterećene kreditima.

“Ja sam čitav život evo otkad se završio rat do dana današnjeg stalno u kreditima. Imam penzije 120 KM primim na ruke, ostalo u kredit sve. Borac prve kategorije ima najviše 170 KM. Sa 170 KM danas čovjek može da živi dva puna dana. I sam sam u takvoj situaciji da ne možemo kraj s krajem, a ne da pričamo o liječenju koje nam je potrebno jer mi smo svi iz rata izašli bolesni. Imam strašnih zdravstvenih problema, jedva se krećem, jedva sam pokretan. Mi smo za ovu državu sve dali, a ova država ništa za nas učinila nije!”, kaže Dragan Hrnjez, demobilisani borac VRS, korisnik invalidske penzije opterećene kreditima i samohrani otac.

Dok životne priče boraca svjedoče o izuzetno lošem stanju u kojem se danas nalazi ova kategorija, vladajući uporno pričaju bajke u kojima su borci ravnopravni članovi društva i kategorija kojoj se posvećuje maksimalna pažnja, a kako svaka bajka ima srećan kraj, ova bajka mogla bi završiti riječima Danijela Egića, ministra rada i boračko – invalidske zaštite Vlade RS.

“Ova Republika Srpska je dala maksimum i mislim da je to dovoljno za jedan pristojan život”, ostaće upamćeno da je ministar boraca u Vladi Republike Srpske Danijel Egić rekao o položaju demobilisanih boraca kada se nedavno obilježevala Mitrovdanska bitka u Nevesinju.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa susnježicom i snijegom

Jutro je u Bosni i Hercegovini pod gustim slojem oblaka, uz padavine koje će obilježiti gotovo sve krajeve zemlje. U Bosni susnježica i snijeg, na području Hercegovine  kiša, uz nešto blaže temperature.

Prema prognozama meteorologa, očekivana visina novog snijega u većem dijelu Bosne kretaće se između 5 i 10 centimetara, dok bi u višim planinskim predjelima snježni pokrivač mogao dostići i do 20 centimetara.

Vjetar je slab do umjeren, sjevernog smjera, ali u planinskim područjima povremeno jači, što dodatno pojačavaće osjećaj hladnoće. Vozačima se savjetuje pojačan oprez, posebno na dionicama preko planinskih prijevoja, gdje su mogući poledica i smanjena vidljivost.

Nastavi čitati

Aktuelno