Connect with us

Svijet

Šta su Tramp i Zelenski dogovorili u Vatikanu i ŠTA BRINE PUTINA

Povlačenje SAD iz mirovnih pregovora otvara još jednu krizu. Ukrajina popušta, ali Rusija ima novih razloga za brigu.

Jedan od ključnih događaja prošle nedjelje, tokom sahrane pape Franje, odigrao se u Vatikanu.

Tamo su se sastali ukrajinski i američki predsjednik. Bio je to njihov prvi susret nakon javne “svađe” u Bijeloj kući. Sastanak je protekao daleko od očiju javnosti, a prisustvovali su mu isključivo dvojica lidera. Detalji razgovora nisu poznati, a sastanak je trajao oko 15 minuta.

Ovaj sastanak dolazi nakon što je Ukrajina, uz podršku zemalja Evropske unije, odbacila nacrt američkog plana pregovora, u kojem se pominjalo potvrđivanje pravnog statusa Krima i ukidanje pojedinih sankcija Rusiji. Kijev je, najvjerovatnije, iznio svoje amandmane, što Vašington nije mogao da prihvati.

Prema pisanju medija, ukrajinsko-evropska verzija plana predviđa postupno ukidanje sankcija tek nakon postizanja održivog mira, uz mogućnost njihovog ponovnog uvođenja u slučaju da Rusija prekrši dogovor. Takođe, predviđena je i finansijska nadoknada ratne štete kroz korišćenje zamrznute ruske imovine u Evropi, kao i slobodno prisustvo ukrajinskih i savezničkih snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Zašto je sastanak bio neophodan
Amandmani iz Kijeva bili su neprihvatljivi za SAD, zbog čega je sastanak u Vatikanu bio gotovo neizbježan. Budući da nema zvaničnih informacija o dogovorenom, moguće je samo analizirati naknadne javne istupe.

Nakon susreta, američki predsjednik uputio je nekoliko pozitivnih komentara na račun predsjednika Zelenskog, što ranije nije bio slučaj. Na pitanje da li je Zelenski spreman da se odrekne Krima, Tramp je odgovorio potvrdno – što bi značilo veliki korak Kijeva ka dogovoru.

Tramp je takođe prvi put otvoreno osudio ruske vazdušne napade na Ukrajinu, dok ih je ranije nazivao “greškama”. Pored toga, nagovijestio je mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Rusije.

Promijenjena retorika i politički pritisak
Iako Trampa prate optužbe da često mijenja retoriku, jasno je da američka administracija nastoji da okonča sukob u istočnoj Evropi, u skladu sa ciljevima iz predizborne kampanje.

Međutim, Tramp izražava nezadovoljstvo sporošću pregovora i nedostatkom saradnje između Kijeva i Moskve. Izjavama u kojima čas kritikuje jednu, čas drugu stranu, pokušava da izvrši diplomatski pritisak kako bi ih primorao na direktne razgovore.

Za sada, taj pritisak nije dao rezultate – Kremlj ne osjeća ozbiljniju prijetnju od Vašingtona, što potvrđuju i izjave američkih zvaničnika poput državnog sekretara Rubija, koji je upozorio da bi dodatne sankcije samo produžile rat.

Moskva za sada ćuti
Rusija zasad ne reaguje na novu američku retoriku. Kremlj i dalje učestvuje u pregovorima sa SAD-om, ali istovremeno nastavlja sa bombardovanjem Ukrajine.

Što se tiče samog Trampa, i dalje se drži plana primirja koji je ranije iznio, bez značajnih izmena. Zato Moskva smatra da nema razloga za reagovanje i čeka rasplet pregovora između SAD, Ukrajine i EU.

Da li je Zelenski popustio?
Da li je predsednik Zelenski u Vatikanu pristao na američki plan? Sve ukazuje da jeste, iako je vjerovatno da će Ukrajina i Evropa pokušati da unesu dodatne izmjene.

U međuvremenu, došla je vijest koja je sve zasjenila: SAD se povlači iz pregovora. Iako se to najavljivalo, malo ko je vjerovao da će do toga stvarno doći. Ipak, povlačenje predstavlja nastavak američkog pritiska da Moskva i Kijev direktno pregovaraju.

Problem je u tome što Moskva ne pristaje na primirje bez uslova, dok Kijev insistira na njemu. Takav dijalog ostaje nemoguć.

Duboki problemi
Istina je da ni uz američko posredovanje Moskva i Kijev nisu uspjeli da pronađu zajedničku početnu tačku za pregovore. To je glavni razlog zašto Tramp sada insistira na direktnim razgovorima.

U samoj Bijeloj kući takođe nema jedinstvenog stava o tome kako se postaviti prema Kremlju. Jasno je da je SAD uspio da “ukroti” Kijev, ali nema dovoljno uticaja na Moskvu, što sada postaje sve veći problem za Trampa.

Ruska elita pod pritiskom
Moskva je do sada računala na Trampovo nastojanje da brzo završi rat. Međutim, povlačenje SAD-a moglo bi da otvori pukotine u ruskoj političkoj eliti. Sankcije i visoka vojna potrošnja već ubrzavaju inflaciju i stvaraju pritisak iznutra.

Sporazum o mineralima između Ukrajine i SAD garantuje da će Vašington nastaviti da podržava Ukrajinu, što dodatno destabilizuje rusku poziciju.

Unutar ruskog vrha sve je jači pritisak da se postigne sporazum sa SAD-om koji bi uključio zamrzavanje sukoba duž trenutne linije fronta, uz djelimično ukidanje sankcija i redefinisanje statusa Krima.

Kockanje sa budućnošću
Iako Rusija trenutno ima vojnu prednost, postoji realan rizik da se odnosi između Putina i Trampa naglo pogoršaju – što bi moglo dovesti do novih američkih sankcija, ozbiljnijih od onih koje dolaze iz Evrope.

Za sada, SAD ne pominju nove sankcije, ali nije teško zamisliti da bi, u slučaju neuspjeha pregovora, Vašington mogao vrlo brzo da promijeni stav.

Related Topics:

Svijet

KINA OŠTRO NEGIRA da ima pristup podacima iz TikToka

Kineske vlasti su danas negirale da su tražile podatke od kompanija nakon što je TikTok kažnjen velikom kaznom zbog rukovanja ličnim podacima Evropljana.

Gigantu društvenih medija u petak je naloženo da plati 530 miliona eura zbog prenosa korisničkih podataka iz Evrope u Kinu i neuspjeha da garantuje njihovu zaštitu od pristupa kineskih vlasti.

Kaznu je izdala Irska agencija za zaštitu podataka, koja djeluje u ime Evropske unije jer se evropsko sjedište TikToka, kao i sjedišta većine tehnoloških giganata, nalazi u Irskoj.

Agencija je ocijenila da kineska platforma nije uspjela da “dokaže da lični podaci” Evropljana, “kojima njeno osoblje u Kini može daljinski pristupiti”, u Kini imaju koristi od nivoa zaštite ekvivalentnog onom u Evropskoj uniji.

TikTok je najavio da će se žaliti na odluku.

Poslije kazne, kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da Peking “nikada nije tražio i nikada neće tražiti od kompanija ili pojedinaca da prikupljaju ili čuvaju podatke nezakonitim sredstvima”.

Ministarstvo je pozvalo EU i Irsku da “obezbijede fer, ravnopravno i nediskriminatorno trgovinsko okruženje za preduzeća iz svih zemalja”.

TikTok je odjeljenje kineske tehnološke kompanije BajtDens.

Kompanija je našla se pod lupom u mnogim zemljama zbog zabrinutosti da kineska vlada pristupa podacima njenih korisnika i da platforma pomaže u širenju dezinformacija.

Nekoliko zemalja je zabranilo platformu, uključujući Pakistan, Nepal i Francusku na teritoriji Nove Kaledonije.

Očekuje se da će kazna izrečena u petak povećati pritisak na društvenu mrežu u SAD.

Kongres SAD je 2024. godine usvojio zakon kojim se zahtjeva od kompanije ByteDance da prepusti kontrolu nad TikTok-om u SAD ili će se suočiti sa zabranom.

Predsjednik SAD Donald Tramp je dva puta produžio rok za prodaju društvene mreže, koja ima 170 miliona korisnika u SAD.

Taj posljednji rok ističe 19. juna.

Nastavi čitati

Svijet

OBRT NA KLADIONICAMA: Hoće li Katolička crkva dobiti prvog papu iz Afrike

Prema predviđanjima britanskih kladionica, Piter Turkson mogao bi da postane prvi afrički papa poslije 1.500 godina.

Kardinal iz Gane, Piter Turkson smatra se jednim od najuticajnijih ljudi Katoličke crkve iz Afrike, a pojedini smatraju da bi upravo on mogao da naslijedi papu Franju.

Kardinal Peter Turkson kritikuje korupciju, govori više jezika, zalaže se za socijalnu pravdu. Bio je jedan od favorita na konklavama kad su izabrani Benedikt XVI i papa Franjo.

Na dan smrti pape Franje, 21. aprila, šanse italijanskog kardinala Pjetra Parolina da bude izabran za Svetog oca dostigle su najviši nivo ikada, sa 42 procenta, prema kladioničarima. Filipinac Luis Antonio Tagle držao je 36 odsto, italijanski kardinal Mateo Zupi ima 6,8, a Ganac Peter Turkson 6,5 odsto. Međutim, šanse su se od tada promenile, a Turksonove šanse su se najviše povećale, izvještava Newsweek.

Ove nedelje, Piter Turkson (77), koji bi mogao da postane prvi afrički papa u posljednjih 1.500 godina, skočio je sa četvrtog na drugo mjesto među favoritima. Prema najnovijim podacima on je trenutno na trećem mjestu, a on i Filipinac su skoro izjednačeni.

Državni sekretar Vatikana Parolin i dalje vodi, ali sa 26 odsto šansi, a slede ga Tagle (21 odsto), Turkson (19 odsto) i Zupi (13 odsto). Afrički kardinali sada čine 12 odsto kardinala birača, u poređenju sa osam odsto tokom prethodne konklave. Afrika, međutim, ostaje “nedovoljno zastupljena”, jer čini 20 odsto od 1,4 milijarde katolika u svijetu.

Glasan po pitanju klimatskih promjena i siromaštva
Kardinal Piter Turkson je u crkvenim krugovima poznat kao čovjek koji se zalaže za socijalnu pravdu. Kao bivši šef Dikasterija za promociju integralnog ljudskog razvoja, Turkson se glasno zalagao za pitanja kao što su klimatske promjene, siromaštvo i ekonomska pravda.

Turksonov izbor bi označio istorijski trenutak, budući da bi postao prvi afrički papa u prethodnih milion i po godina. Posljednji afrički papa bio je papa Gelasije, koji je služio od 492. do 496. godine. Rođen u Rimu od afričkih roditelja, Gelasije je bio poznat po svojim opsežnim teološkim spisima i snažnom zalaganju za milosrđe i pravdu za siromašne.

Ko je kardinal Turkson?
Ganski kardinal je etnički pripadnik naroda Fante i rođen je u Vasa Nsuti u zapadnoj Gani, od majke metodističke protestantkinje i oca rimokatolika. On je četvrto od desetoro djece. Njegova majka je prodavala povrće na pijaci, dok je njegov otac radio kao stolar.

Bio je jedan od favorita u konklavama kada je Benedikt XVI izabran i papa Franja. Ali Turkson je bio svjestan da neće pobijediti, rekao je još 2010. godine da ni on, niti vjerovatno Katolička crkva, nisu spremni da on postane papa.

Govori njemački, francuski, italijanski i engleski jezik, a poznat je po svojoj intelektualnoj dubini i širokim pogledima, što ga je često dovodilo u sukob sa katoličkim sveštenstvom u njegovoj matičnoj Gani.

Morao je da se izvini što je na Biskupskom sinodu 2012. godine prikazao video sa Jutjuba, u kojem su iznijete alarmantne prognoze o rastu islama u Evropi. Međutim, branio je prava LGBT zajednice u Gani kada su željeli da ih kriminalizuju, rekavši da “to ne može biti tako jer ti ljudi nisu počinili nikakav zločin”.

On je mnogo liberalniji nego, na primjer, gvinejski kardinal Robert Sara, koji je homoseksualnost i abortus i “islamski fanatizam” uporedio sa nacističkom ideologijom. Ili Fridolin Ambong iz Demokratske Republike Kongo, koji se takođe protivio blagoslovu istopolnih zajednica.

Nastavi čitati

Svijet

NIŠTA OD PREKIDA VATRE: “Ne garantujemo bezbjednost svjetskim liderima u Moskvi”

Ukrajinski predsjednik Zelenski odbacio je prijedlog ruskog predsjednika o trodnevnom prekidu vatre.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je predloženi trodnevni prekid vatre Vladimira Putina za 9. maj i istakao da “Ukrajina ne može da garantuje bezbjednost svjetskih lidera u Moskvi 9. maja”.

Zelenski, kako je preneo Unian, insistira na 30-dnevnom prekidu vatre.

On je istakao da “ne želi da se igra kratkim primirjima koje je predložio Putin”.

Prema njegovim riječima, model primirja od 30 dana je najoptimalniji, budući da je nemoguće bilo šta dogovoriti za nekoliko dana.

Takođe je dodao da “Ukrajina ne može da garantuje bezbjednost svjetskih lidera u Moskvi 9. maja”.

“Slažem se sa Trampom da je 30-dnevno primirje sa Rusijom pravi prvi korak”, rekao je predsjednik.

Takođe je napomenuo da, ako se donese odluka o prekidu vatre na mjesec dana, pitanje monitoringa mora biti brzo riješeno.

Nastavi čitati

Aktuelno