Svijet

Šta su Tramp i Zelenski dogovorili u Vatikanu i ŠTA BRINE PUTINA

Povlačenje SAD iz mirovnih pregovora otvara još jednu krizu. Ukrajina popušta, ali Rusija ima novih razloga za brigu.

Jedan od ključnih događaja prošle nedjelje, tokom sahrane pape Franje, odigrao se u Vatikanu.

Tamo su se sastali ukrajinski i američki predsjednik. Bio je to njihov prvi susret nakon javne “svađe” u Bijeloj kući. Sastanak je protekao daleko od očiju javnosti, a prisustvovali su mu isključivo dvojica lidera. Detalji razgovora nisu poznati, a sastanak je trajao oko 15 minuta.

Ovaj sastanak dolazi nakon što je Ukrajina, uz podršku zemalja Evropske unije, odbacila nacrt američkog plana pregovora, u kojem se pominjalo potvrđivanje pravnog statusa Krima i ukidanje pojedinih sankcija Rusiji. Kijev je, najvjerovatnije, iznio svoje amandmane, što Vašington nije mogao da prihvati.

Prema pisanju medija, ukrajinsko-evropska verzija plana predviđa postupno ukidanje sankcija tek nakon postizanja održivog mira, uz mogućnost njihovog ponovnog uvođenja u slučaju da Rusija prekrši dogovor. Takođe, predviđena je i finansijska nadoknada ratne štete kroz korišćenje zamrznute ruske imovine u Evropi, kao i slobodno prisustvo ukrajinskih i savezničkih snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Zašto je sastanak bio neophodan
Amandmani iz Kijeva bili su neprihvatljivi za SAD, zbog čega je sastanak u Vatikanu bio gotovo neizbježan. Budući da nema zvaničnih informacija o dogovorenom, moguće je samo analizirati naknadne javne istupe.

Nakon susreta, američki predsjednik uputio je nekoliko pozitivnih komentara na račun predsjednika Zelenskog, što ranije nije bio slučaj. Na pitanje da li je Zelenski spreman da se odrekne Krima, Tramp je odgovorio potvrdno – što bi značilo veliki korak Kijeva ka dogovoru.

Tramp je takođe prvi put otvoreno osudio ruske vazdušne napade na Ukrajinu, dok ih je ranije nazivao “greškama”. Pored toga, nagovijestio je mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Rusije.

Promijenjena retorika i politički pritisak
Iako Trampa prate optužbe da često mijenja retoriku, jasno je da američka administracija nastoji da okonča sukob u istočnoj Evropi, u skladu sa ciljevima iz predizborne kampanje.

Međutim, Tramp izražava nezadovoljstvo sporošću pregovora i nedostatkom saradnje između Kijeva i Moskve. Izjavama u kojima čas kritikuje jednu, čas drugu stranu, pokušava da izvrši diplomatski pritisak kako bi ih primorao na direktne razgovore.

Za sada, taj pritisak nije dao rezultate – Kremlj ne osjeća ozbiljniju prijetnju od Vašingtona, što potvrđuju i izjave američkih zvaničnika poput državnog sekretara Rubija, koji je upozorio da bi dodatne sankcije samo produžile rat.

Moskva za sada ćuti
Rusija zasad ne reaguje na novu američku retoriku. Kremlj i dalje učestvuje u pregovorima sa SAD-om, ali istovremeno nastavlja sa bombardovanjem Ukrajine.

Što se tiče samog Trampa, i dalje se drži plana primirja koji je ranije iznio, bez značajnih izmena. Zato Moskva smatra da nema razloga za reagovanje i čeka rasplet pregovora između SAD, Ukrajine i EU.

Da li je Zelenski popustio?
Da li je predsednik Zelenski u Vatikanu pristao na američki plan? Sve ukazuje da jeste, iako je vjerovatno da će Ukrajina i Evropa pokušati da unesu dodatne izmjene.

U međuvremenu, došla je vijest koja je sve zasjenila: SAD se povlači iz pregovora. Iako se to najavljivalo, malo ko je vjerovao da će do toga stvarno doći. Ipak, povlačenje predstavlja nastavak američkog pritiska da Moskva i Kijev direktno pregovaraju.

Problem je u tome što Moskva ne pristaje na primirje bez uslova, dok Kijev insistira na njemu. Takav dijalog ostaje nemoguć.

Duboki problemi
Istina je da ni uz američko posredovanje Moskva i Kijev nisu uspjeli da pronađu zajedničku početnu tačku za pregovore. To je glavni razlog zašto Tramp sada insistira na direktnim razgovorima.

U samoj Bijeloj kući takođe nema jedinstvenog stava o tome kako se postaviti prema Kremlju. Jasno je da je SAD uspio da “ukroti” Kijev, ali nema dovoljno uticaja na Moskvu, što sada postaje sve veći problem za Trampa.

Ruska elita pod pritiskom
Moskva je do sada računala na Trampovo nastojanje da brzo završi rat. Međutim, povlačenje SAD-a moglo bi da otvori pukotine u ruskoj političkoj eliti. Sankcije i visoka vojna potrošnja već ubrzavaju inflaciju i stvaraju pritisak iznutra.

Sporazum o mineralima između Ukrajine i SAD garantuje da će Vašington nastaviti da podržava Ukrajinu, što dodatno destabilizuje rusku poziciju.

Unutar ruskog vrha sve je jači pritisak da se postigne sporazum sa SAD-om koji bi uključio zamrzavanje sukoba duž trenutne linije fronta, uz djelimično ukidanje sankcija i redefinisanje statusa Krima.

Kockanje sa budućnošću
Iako Rusija trenutno ima vojnu prednost, postoji realan rizik da se odnosi između Putina i Trampa naglo pogoršaju – što bi moglo dovesti do novih američkih sankcija, ozbiljnijih od onih koje dolaze iz Evrope.

Za sada, SAD ne pominju nove sankcije, ali nije teško zamisliti da bi, u slučaju neuspjeha pregovora, Vašington mogao vrlo brzo da promijeni stav.

Svijet

LOŠE VIJESTI IZ BRAZILA! Bolsonaro boluje od teške bolesti

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro otpušten je iz bolnice u koju je primljen juče zbog povraćanja, vrtoglavice i niskog krvnog pritiska, saopštili su njegovi ljekari.

Bolsonarovo zdravstveno stanje se poboljšalo, ali će i dalje biti pod nadzorom, saopšteno je iz Bolnice “DF Star” u glavnom gradu Braziliji.

Bivši predsjednik je već bio u bolnici u nedjelju radi uklanjanja kožnih lezija.

Iz Bolnice su navode da su testovi pokazali prisustvo karcinoma, a Bolsonaru će biti potrebni rutinski pregledi.

– Testovi su pokazali da su dvije lezije rani tip raka kože – rekao je novinarima Bolsonarov ljekar Klaudio Birolini.

Vrhovni sud osudio je Bolsonara prošle sedmice na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog planiranja puča nakon što je izgubio na izborima 2022. godine.

On je u kućnom pritvoru od avgusta.

Nastavi čitati

Svijet

SAD UKIDAJU VIZE onima koji slave ubistvo Čarlija Kirka

Sjedinjene Američke Države poništavaju i odbijaju vize ljudima koji slave ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.

„Amerika neće biti domaćin strancima koji slave smrt naših sugrađana”, napisao je Rubio u objavi na društvenoj mreži Iks.

Rubio je naglasio da je poništavanje viza u toku i upozorio sve koji u Sjedinjenim Država borave na osnovu vize, a slave ubistvo Kirka, da će biti deportovani.

Ova objava usledila je, kako navodi Juronjuz, nakon sličnog upozorenja zamjenika državnog sekretara Sjedinjenih Država Kristofera Landaua prošle nedjelje.

“Želim da naglasim da stranci koji glorifikuju nasilje i mržnju nisu dobrodošli u našoj zemlji”, napisao je Landau na društvenim mrežama.

Juronjuz dodaje i da nije jasno koliko je viza poništeno ili odbijeno niti na kojim osnovama.

Čarli Kirk ubijen je 10. septembra dok se obraćao studentima na Univerzitetu u američkoj saveznoj državi Juti.

Osumnjičeni Tajler Robinson uhapšen je, a protiv njega je podignuta optužnica za ubistvo.

Nastavi čitati

Svijet

Oglasio se POLJSKI PREMIJER “Pogodila nas NAŠA raketa, a ne ruski dron”

Poljski premijer Donald Tusk odbacio je u srijedu pisanje medija da je greškom ispaljena poljska raketa navodno pogodila kuću tokom ruskog upada drona, napominjući da Rusija snosi odgovornost za pričinjenu štetu.

“Sva odgovornost za štetu na kući u selu Viriki pada na one koji su odgovorni za provokaciju, Ruse. Nadležni organi će obavijestiti javnost, vladu i predsjednika o okolnostima incidenta kada se postupak završi”, napisao je on na platformi Iks.

On je pozvao javnost da “ne napada poljske vojnike”.

U utorak je poljski list “Žeščpospolita”, pozivajući se na anonimne bezbjednosne izvore, napisao da je kuću možda pogodila zalutala raketa koju je ispalio poljski lovac F-16 poslat da presretne dronove.

List je naveo da su sistemi za navođenje rakete bili u kvaru, zbog čega je udarila u kuću u istočnom selu Viriki umjesto u predviđenu metu, a ugrađeni bezbjednosni sistemi su spriječili detonaciju oružja pri udaru, prenosi Tanjug.

Incident se dogodio tokom upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske tokom noći između 9. i 10. septembra, zbog čega su podignuti borbeni avioni NATO-a.

Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost (BBN), koji odgovara predsjedniku zemlje, objavio je u utorak saopštenje u kojem se navodi da poljski predsjednik Karol Navrocki nije dobio izvještaj od vlade o okolnostima u vezi sa oštećenom kućom prije nego što je “Žeščpospolita” objavio članak.

“Predsjednik Republike Poljske još uvijek čeka precizan izvještaj o ovom pitanju, a društvo s pravom zahtijeva istinu i pouzdane informacije”, navodi se u saopštenju koje je uslijedilo nakon što je poljsko Ministarstvo odbrane saopštilo da kontinuirano ažurira informacije BBN o incidentu tokom tekućih istraga.

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš je rekao da su optužbe o pokušajima prikrivanja informacija o prošlonedjeljnim događajima “lažne”.

“Vojska i službe obavljaju svoj posao uzorno, a agresor snosi punu odgovornost za gubitke nastale usljed ove neviđene ruske provokacije”, naveo je on.

Zvaničnik Ministarstva odbrane rekao je da će država pokriti troškove za popravku oštećene imovine.

Prema riječima zamjenika ministra odbrane Cezarija Tomčika, raketa dugačka oko tri metra i teška više od 150 kilograma pala je na kuću.

Incident se dogodio u selu Viriki-Volja blizu granice sa Belorusijom, a krov zgrade je oštećen.

“Odvijao se ruski vazdušni napad, a poljska strana se branila”, dodao je on.

Vlasnik kuće je preživio, a vlasnica kuće je rekla medijima da je uspjela da napusti svoju spavaću sobu nekoliko trenutaka prije nego što su ostaci upali unutra.

Nakon sprovođenja inspekcije, tužilaštvo u Lublinu, uz podršku stručnjaka, lako je identifikovalo ostatke 17 dronova, međutim, odbilo je da komentariše šta je palo u selu Viriki.

Nastavi čitati