Connect with us

Politika

Šta za nadležne u Srpskoj donosi NOVI ZAKON O IMUNITETU

Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske i ministri u Vladi RS nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koji postupak koji su izvršili u okviru svojih nadležnosti, niti za to mogu biti privedeni, a ukoliko se protiv njih takav postupak i pokrene, imaju pravo da se pozovu na imunitet.

Ovo, u najkraćem, predviđa Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, a koji bi pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS trebalo da se nađe već naredne sedmice.

Podsjetimo, prema aktuelnom Zakonu o imunitetu RS, članovi izvršne vlasti, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske bili su zaštićeni samo od građanske parnice, ali ne i krivične. Treba reći i da su ovim nacrtom zadržane stare odredbe zakona, koje predviđaju da pravo na imunitet po gorenavedenom osnovu imaju poslanici u NS RS i delegati u Vijeću naroda RS.

Takođe, zakonom je predviđena i retroaktivna primjena, koja podrazumijeva da sva navedena lica, te drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, mogu da se pozovu na imunitet i ukoliko je protiv njih pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika ili kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (ovo drugo je alternativna verzija člana 8 predloženog zakona).

Zanimljivo je da je Kristijan Šmit u BiH stigao 2. avgusta 2021. godine.

Što se tiče zakona u daljem, svi gorepomenuti funkcioneri mogu se pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme, za postupke koje su vršili u sklopu dužnosti na imenovanim funkcijama, ali se pozivanje na imunitet, kako to predviđa nacrt, ne može smatrati opštom preprekom za njihovo krivično ili parnično gonjenje.

Nadalje, ukoliko bi se našli u situaciji da budu u krivičnom ili parničnom postupku, a izjave da su sve radili u okviru njihovih dužnosti, pitanje imuniteta će se rješavati odlukom suda pred kojim se vodi krivični ili parnični postupak, a protiv te sudske odluke moći će da podnesu žalbu Ustavnom sudu Republike Srpske.

U obrazloženju nacrta predlagač navodi da aktuelni zakon ostavlja mogućnost da se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti od strane drugih vlasti i visokog predstavnika, te da je zato neophodna zaštita najviših nosilaca izvršne vlasti.

“Nacrt zakona štiti akte Narodne skupštine RS da bi mogli biti sprovođeni, a ne pojedinca ili ličnosti. Mi koji ih izglasavamo imamo imunitet, a oni koji ih sprovode u ovom momentu takav imunitet nemaju”, pokušao je da objasni Nenad Stevandić, predsjednik NS RS i jedan od predlagača zakona, na šta je dobio odgovor iz opozicije.

“Očito da imamo čovjeka koji je zaštićen kao rimski papa. Vjerujem da će ih ovaj imunitet štititi i od gripa”, kazao je Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, rekao je da je zakon – potpuni nonsens.

Usvajanje zakona za novinara Slobodana Popadića ima opravdanje u smislu da oni koji provode akte NS ubuduće ne mogu biti kažnjeni od strane OHR-ovog Krivičnog zakonika BiH. Tim prije, kaže, što je Krivični zakonik BiH nametnut, a ne usvojen.

“Međutim, u ovu priču je upleteno previše loših namjera, nepoznanica i nelogičnosti da bismo povjerovali u znanje i čestitost onog ko ovakav zakon predlaže. Prije svega, članovi izvršne vlasti, u ovako korumpiranoj zemlji, ne mogu da imaju opšti imunitet od krivičnog gonjenja. Ako se misli na ‘nepoštovanje odluka visokog predstavnika’, onda to mora biti jasno navedeno, a ne da se ostavi da tumači kako ko hoće”, ističe Popadić.

Za njega je sporna i odredba zakona koja kaže da o pitanju imuniteta odlučuje sud pred kojim se proces vodi, a da nezadovoljna strana može da podnese apelaciju Ustavnom sudu RS.

“Šta ako je proces pred Sudom BiH, kao sada Dodikov? Da li se na odluku Suda BiH može podnijeti apelacija Ustavnom sudu RS?”, zapitao se on, te dodao:

“Na kraju, postoji mogućnost da opet uđemo u vrzino kolo, da NS RS usvoji ovaj zakon, a da Ustavni sud BiH ili Kristijan Šmit donesu odluku o njegovom stavljanju van snage. Naravno, Srpska to ne bi poštovala, ali kakva vajda od imuniteta ako se neki proces pokrene pred Sudom BiH koji obožava i Šmita i Ustavni sud BiH? To znači da se funkcioneri RS zapravo štite pred sudovima u Srpskoj”, naveo je Popadić.

Podsjetimo, prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. On je tada nametnuo i tri odluke o imunitetu u BiH, prema kojima su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Vlast se naroda sjeti pred izbore, a Srpsku gura u rekordna zaduženja

Aktuelna vlast u Republici Srpskoj građana se, prema riječima poslanika PDP-a Bojana Kresojevića, sjeti uglavnom pred izbore, dok se istovremeno Srpska suočava sa sve većim zaduženjima, problemima u poljoprivredi i odlaskom stanovništva.

Kresojević je u rubrici „Bez uvijanja“ Jutarnjeg programa BN televizije rekao da vlast vanrednim davanjima pokušava da pridobije penzionere, demobilisane borce, ratne vojne invalide, poljoprivrednike, trudnice i porodice sa djecom.

Prema njegovim riječima, najveći problem predstavlja ubrzano zaduživanje Republike Srpske.

„Budžet se zadužuje milijardama“

Kresojević tvrdi da je prošle godine prvi put u istoriji Srpska imala više od milijardu KM zaduženja budžeta u jednoj godini.

„Već ove godine imamo 2,6 milijardi zaduženja samo budžeta, što sa javnim preduzećima i ustanovama iznosi četiri milijarde KM“, rekao je Kresojević.

On je izrazio sumnju u način na koji se troši pozajmljeni novac, ali i u sposobnost vlasti da u budućnosti servisira sve veće kamate i obaveze.

Posebno je kritikovao povećanje budžetskog deficita, tvrdeći da je Vlada Republike Srpske predložila, a Narodna skupština usvojila rebalans sa deficitom od šest odsto.

„Umjesto da minus u kasi bude kontrolisan, mi imamo deficit od šest odsto. To je suprotno zakonu i krivično djelo“, ustvrdio je Kresojević.

Poljoprivrednici sve teže opstaju

Poslanik PDP-a govorio je i o stanju u poljoprivredi, ocjenjujući da se proizvođači suočavaju sa sve težim uslovima poslovanja.

Kao jedan od problema naveo je smanjenje količina otkupa mlijeka, koje je, prema njegovim riječima, kod pojedinih proizvođača smanjeno i za 30 odsto.

Istovremeno, tvrdi Kresojević, premije nisu povećane u dovoljnoj mjeri, dok su podsticaji u Republici Srpskoj manji nego u Federaciji BiH.

Zbog toga, kako je rekao, pojedini poljoprivrednici razmišljaju o zatvaranju farmi od januara.

Kresojević je naveo i da su predstavnici opozicije tražili posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske posvećenu stanju u poljoprivredi, ali da je skupštinska većina taj zahtjev odbila.

„Imamo 40.000 manje osnovaca“

Govoreći o početku nove školske godine, Kresojević se osvrnuo i na demografske probleme Republike Srpske.

On je ocijenio da je pronatalitetna politika vlasti katastrofalna, navodeći da danas ima oko 40.000 manje osnovaca nego prije 20 godina.

Posebno je ukazao na položaj trudnica i mladih koji, kako tvrdi, zbog nesigurnosti zaposlenja i partijskog zapošljavanja sve češće napuštaju Republiku Srpsku.

„Trudnice se otpuštaju sa posla, pa i u javnim ustanovama, a ambijent zapošljavanja uz stranačku knjižicu i kumovsko-rodbinske veze tjera mlade iz zemlje“, rekao je Kresojević.

Prema njegovoj ocjeni, promjene su neophodne kako bi se zaustavili odlazak stanovništva, ekonomsko propadanje i sve veće zaduživanje.

„Vlast se svog naroda sjeti kada dođu izbori, a između izbora građani ostaju sami sa problemima“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

„NEĆU SE NI POČEŠATI!“ Stanivuković odbrusio na prijave zbog čitulja Mladiću “TO NIJE VELIČANJE NEGO DUŽNOST”

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a Draško Stanivuković oštro je reagovao na podnošenje krivičnih prijava protiv građana i zvaničnika koji su objavili posljednji pozdrav povodom smrti generala Ratka Mladića. Poručio je da izražavanje pijeteta prema ljudima koji su branili svoj narod ne predstavlja nikakvo „veličanje“, već osnovno ljudsko pravo i dužnost.

„Neću se ni počešati zbog prijava“

Komentarišući navode o procesuiranju, Stanivuković je istakao da izjavljivanje saučešća i odlazak na sahranu predstavljaju elementarno poštovanje žrtve svakog borca.

„Kako bezobrazan termin ‘veličanje’? Šta im to uopšte znači? Mi smo samo rekli ono što je istina — da je to bio general koji nije birao svoj poziv, nego je u najgora vremena taj poziv izabrao njega da brani našu zemlju. I zbog toga što poštujemo žrtvu svakog vojnika i generala koji je bio spreman dati život za Republiku Srpsku, sada nas neko procesuira. Vidite, neću se ni počešati za to“, poručio je Stanivuković.

Ukazivanje na dvostruke aršine

Stanivuković je skrenuo pažnju na evidentne dvostruke aršine u regionu, navodeći da se drugima toleriše nazivanje objekata i ulica po akterima stradanja srpskog naroda:

  • Regionalni nazivi i proslave: Aerodromi, ulice i autoputevi u okruženju nose imena po onima koji su odgovorni za protjerivanje Srba i akciju „Oluja“, što se u javnosti ne karakteriše kao veličanje.

  • Prisvajanje istorije: Podsjetio je da je Povelja Kulina bana pisana ćirilicom, a da je Tvrtko bio srpski vladar, ocijenivši da Sarajevo pokušava poistovjetiti pojam Bosne sa bošnjaštvom.

Tri perspektive jedne istorije

Naglašavajući važnost stvarnog suživota, Stanivuković je istakao da se prošlost na ovim prostorima neizbježno posmatra iz tri različita ugla. Onaj ko je za jedan narod bio branilac, za drugi je predstavljao prijetnju. Zbog toga, kako navodi, nametanje krivične odgovornosti i pritisci ne mogu promijeniti stavove naroda niti doprinijeti pomirenju.

Banjaluka ostaje posvećena građenju budućnosti kroz ekonomiju, sport i kulturu, uz jasnu poruku da srpski narod ima pravo da dostojanstveno i uz dane žalosti isprati svoje generale.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: SNSD-u ništa nije prioritet, građani najbolje vide šta je urađeno u Banjaluci

Odbornik PDP/PSS-a u Skupštini grada Banjaluka Dragan Milanović odgovorio je na kritike SNSD-a da „Pamp trek“ staza nije prioritet, poručivši da je riječ o još jednom u nizu projekata koje ova stranka proglašava nepotrebnim, dok su, kako tvrdi, brojni problemi iz vremena njihove vlasti godinama čekali rješenje.

Milanović je naveo da bi razumio tvrdnju SNSD-a da određeni projekti nisu prioritet, da se, kako kaže, ista ocjena nije ponavljala za brojne projekte koji su u prethodnom periodu realizovani u Banjaluci.

„Razumio bih da to nije ko zna koja po redu tvrdnja da nešto nije prioritet, što se gradi u Banjaluci“, rekao je Milanović.

Kao projekte koje je SNSD ranije, prema njegovim riječima, takođe smatrao neprioritetnim, naveo je park kod Delte, šetališta uz Vrbas, parkove „Oslobođenja“, „Knjige“ i „Tvrtko“, osvjetljenje Kastela, Kuću Milanovića i vidikovac na Banj brdu.

„A šta je onda prioritet?“

Milanović je potom postavio pitanje šta je, prema politici SNSD-a, trebalo da bude prioritet.

„Most u Česmi? Poplava ga je odnijela 2014. godine. Niko ga nije spomenuo do 2021, kada je SNSD otišao sa vlasti u Banjaluci. Očigledno nije bio prioritet“, naveo je on.

Kao primjer je izdvojio i Centralno spomen-obilježje, navodeći da tokom 20 godina vlasti SNSD-a, kako na republičkom tako i na gradskom nivou, po tom pitanju nije bilo konkretnog pomaka.

„Za 20 godina vlasti SNSD-a i na republičkom i na gradskom nivou niko po tom pitanju nije ništa uradio. Očigledno ni to nije bio prioritet“, rekao je Milanović.

„Dvije godine odbijali sanaciju toplovodne mreže“

Govoreći o komunalnim projektima, Milanović je kao primjer naveo i vodovod Tunjice.

Prema njegovim riječima, vodovod je urađen 2014. godine mimo projekta, što je kasnije dovelo do problema, dok su 2024. i 2025. godine odbijana kreditna zaduženja za njegovo rješavanje.

„Tek nakon pritiska javnosti ove godine završavamo. Šta god oni govorili, činjenica je da im ni to nije bio prioritet“, tvrdi Milanović.

Dodao je da SNSD-u, kako smatra, nije bilo prioritet ni grijanje, jer su dvije godine odbijali da glasaju za sanaciju toplovodne mreže, iako je uz kredit EBRD-a bilo obezbijeđeno više od dva miliona evra grant sredstava.

„Nama je prioritet i infrastruktura i ljudi“

Milanović je poručio da su prioriteti aktuelne gradske vlasti, osim pojedinačnih projekata, i velika ulaganja u infrastrukturu.

„Nama je prioritet i sve gore navedeno, ali i oko 300 kilometara nove vodovodne mreže, stotine kilometara novih puteva, nekoliko hiljada novih rasvjetnih tijela i desetine kilometara novoosvijetljenih ulica“, rekao je on.

Među prioritetima je naveo i podršku porodiljama, subvencije za vrtiće, besplatne udžbenike, besplatan javni prevoz za penzionere, pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa i podršku maturantima.

Kako je istakao, među gradskim prioritetima bila je i legalizacija kuća građana, ali i organizacija manifestacija koje, prema njegovim riječima, doprinose turističkoj promociji Banjaluke.

„Građani su ih demantovali“

Milanović smatra da najbolji odgovor na tvrdnje opozicije daju sami građani.

„Satisfakciju predstavlja činjenica da su ih građani demantovali. Građani pale svijeće na Centralnom spomen-obilježju, idu preko mosta, rado dolaze u Kuću Milanovića, idu u parkove, slikaju se na vidikovcu, šetaju uz obalu Vrbasa“, poručio je on.

Prema njegovim riječima, građani svojim korištenjem novih sadržaja pokazuju da su oni bili potrebni.

„Ne mareći za ono što oni pričaju i pamteći da su sve to i oni mogli uraditi, ali nisu“, zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Aktuelno