Connect with us

Politika

Šta za region donosi pobjeda Đukanovića, a šta Milatovića

Promjena na čelu države, ali ne i u političkim odnosima.

To je, u najkraćem, odgovor analitičara na pitanje da li Crna Gora 2. aprila dobija novog predsjednika i šta će za region donijeti pobjeda Mila Đukanovića, a šta Jakova Milatovića.

Sagovornici “Nezavisnih novina” smatraju da je Đukanovićevo vrijeme prošlo, ali i da politika koju zastupa Milatović regiji, odnosno BiH, zasad neće donijeti ni nešto bolje, ali ni lošije odnose, jer su stranke koje ga trenutno podržavaju već na vlasti u Crnoj Gori.

Stefan Đukić, analitičar iz Crne Gore, poručuje da je jedino sigurno da će, ako Đukanović ponovo pobijedi, potvrditi najdugovječniji politički mandat na ovim prostorima, koji bi u tom slučaju mogao ići i na 37 godina, jer je formalno aktuelni predsjednik Crne Gore na vlasti još od 1991. godine.

“Jednostavno, on je najduže od svih regionalnih političara na javnoj funkciji. Postoje oni sa kojima je u dobrim i oni sa kojima je u ne tako dobrim odnosima. Tu ne bi trebalo da bude nekih pomjeranja. Uostalom, takve su i kampanje višegodišnjih kandidata koji vrše vlast ‘sa nama je sigurno'”, ističe Đukić, koji na pitanje šta će to konkretno donijeti BiH, kaže:

“Ako govorimo o BiH, odnosi će ostati nepromijenjeni”, smatra Đukić.

Takođe, on je uvjeren da će odnosi u najvećoj mjeri ostati isti i ukoliko Crna Gora dobije novog predsjednika.

“Suprotno očekivanjima i (nekih) njegovih podržavalaca i njegovih protivnika, u slučaju pobjede Jakova Milatovića ja ne očekujem velike promjene. On zbilja neće imati neke snažnije istupe prema određenim političarima i politikama kao Đukanović, ali neće ni biti nekog velikog zaokreta”, naglašava Đukić, te dodaje:

“U kontekstu regionalnih odnosa on će imati zadatak da ostvari i lični kontakt i odnos sa državnicima regiona i tu će naći izazov, jer mreže koje je DPS decenijama gradio neće biti blagonaklone. Ipak, ne vidim Milatovića kao nekog ko će snažno skočiti u zagrljaj s jednima, uz iskopavanje svađalačkih rovova sa drugim političarima. Prije će biti jedan nastavak mirnih međunarodnih odnosa sa regionom, pa tako i sa BiH, uz pomirljivije odnose sa onima sa kojima Đukanović iste nije gajio”, poručio je Đukić za “Nezavisne novine”.

Sa navedenim je u najvećoj mjeri saglasan i Marko Vešović, novinar iz Podgorice.

“Pobjeda Đukanovića neće promijeniti odnose Crne Gore sa regionom. Ali, po mom sudu, promjene ne očekujem ni ako pobijedi Milatović, jer je već ranije najavio neki kontinuitet, ne samo spoljne politike generalno, već i odnosa sa regionom. Ali, ti odnosi su, napominjem, pozitivni i tako će, siguran sam, i ostati”, kaže Vešović.

On je prilično siguran da je Milatović apsolutni favorit za pobjedu na izborima, jer prateći sva dešavanja i najavljenu podršku za kandidate, prednost koju on ima u odnosu na Đukanovića je nedostižna.

“Crna Gora je mala zemlja, imamo oko 540.000 birača. Izlaznost u prvom krugu je bila oko 64 odsto, sada se očekuje i nešto veća. A prema rezultatima prvog kruga, prateći pojedinačno broj glasova koje su kandidati osvojili, te podršku koju će evidentno imati, možemo slobodno reći da je to nekih 70.000-75.000 glasova više za Milatovića. Sve navedeno, naravno, slijedi ako pođemo od pretpostavke da će imati iskrenu podršku saveznika. A po svemu ovdje što vidim i svjedočim, zaista će tako i biti. Ali, to u crnogorskom političkom životu ne mora ništa da znači, posebno ako znamo da je Đukanović kandidat koji je politički najdugovječniji vladar u Evropi, usudio bih se da kažem duže i od Lukašenka”, ističe Vešović.

Kao drugu stvar koja bi mogla odlučiti izbore, on vidi samo pokušaj izborne prevare, ali i to je, kaže, teško ostvarivo.

“MUP je prije nekoliko dana jasno stavio do znanja kako će se ponašati i mislim da nema šanse da dođe do jednog takvog epiloga”, jasan je Vešović.

Ni analitičari iz BiH ne vjeruju da bi Milatović kao novi predsjednik Crne Gore mogao promijeniti političke odnose na relaciji dvije države.

“Činjenica da je u Crnoj Gori već dve godine na vlasti koalicija partija u kojoj nije Đukanovićev DPS i da se odnosi sa BiH nisu menjali od tada, govori da ni pobeda Milatovića za predsednika neće promeniti taj pravac. Dakle, partije koje podržavaju Milatovića već su na vlasti, što dovoljno govori”, rekao je analitičar Velizar Antić za “Nezavisne novine”.

(Nezavisne novine)

 

 

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno