Connect with us

Politika

Šta za region donosi pobjeda Đukanovića, a šta Milatovića

Promjena na čelu države, ali ne i u političkim odnosima.

To je, u najkraćem, odgovor analitičara na pitanje da li Crna Gora 2. aprila dobija novog predsjednika i šta će za region donijeti pobjeda Mila Đukanovića, a šta Jakova Milatovića.

Sagovornici “Nezavisnih novina” smatraju da je Đukanovićevo vrijeme prošlo, ali i da politika koju zastupa Milatović regiji, odnosno BiH, zasad neće donijeti ni nešto bolje, ali ni lošije odnose, jer su stranke koje ga trenutno podržavaju već na vlasti u Crnoj Gori.

Stefan Đukić, analitičar iz Crne Gore, poručuje da je jedino sigurno da će, ako Đukanović ponovo pobijedi, potvrditi najdugovječniji politički mandat na ovim prostorima, koji bi u tom slučaju mogao ići i na 37 godina, jer je formalno aktuelni predsjednik Crne Gore na vlasti još od 1991. godine.

“Jednostavno, on je najduže od svih regionalnih političara na javnoj funkciji. Postoje oni sa kojima je u dobrim i oni sa kojima je u ne tako dobrim odnosima. Tu ne bi trebalo da bude nekih pomjeranja. Uostalom, takve su i kampanje višegodišnjih kandidata koji vrše vlast ‘sa nama je sigurno'”, ističe Đukić, koji na pitanje šta će to konkretno donijeti BiH, kaže:

“Ako govorimo o BiH, odnosi će ostati nepromijenjeni”, smatra Đukić.

Takođe, on je uvjeren da će odnosi u najvećoj mjeri ostati isti i ukoliko Crna Gora dobije novog predsjednika.

“Suprotno očekivanjima i (nekih) njegovih podržavalaca i njegovih protivnika, u slučaju pobjede Jakova Milatovića ja ne očekujem velike promjene. On zbilja neće imati neke snažnije istupe prema određenim političarima i politikama kao Đukanović, ali neće ni biti nekog velikog zaokreta”, naglašava Đukić, te dodaje:

“U kontekstu regionalnih odnosa on će imati zadatak da ostvari i lični kontakt i odnos sa državnicima regiona i tu će naći izazov, jer mreže koje je DPS decenijama gradio neće biti blagonaklone. Ipak, ne vidim Milatovića kao nekog ko će snažno skočiti u zagrljaj s jednima, uz iskopavanje svađalačkih rovova sa drugim političarima. Prije će biti jedan nastavak mirnih međunarodnih odnosa sa regionom, pa tako i sa BiH, uz pomirljivije odnose sa onima sa kojima Đukanović iste nije gajio”, poručio je Đukić za “Nezavisne novine”.

Sa navedenim je u najvećoj mjeri saglasan i Marko Vešović, novinar iz Podgorice.

“Pobjeda Đukanovića neće promijeniti odnose Crne Gore sa regionom. Ali, po mom sudu, promjene ne očekujem ni ako pobijedi Milatović, jer je već ranije najavio neki kontinuitet, ne samo spoljne politike generalno, već i odnosa sa regionom. Ali, ti odnosi su, napominjem, pozitivni i tako će, siguran sam, i ostati”, kaže Vešović.

On je prilično siguran da je Milatović apsolutni favorit za pobjedu na izborima, jer prateći sva dešavanja i najavljenu podršku za kandidate, prednost koju on ima u odnosu na Đukanovića je nedostižna.

“Crna Gora je mala zemlja, imamo oko 540.000 birača. Izlaznost u prvom krugu je bila oko 64 odsto, sada se očekuje i nešto veća. A prema rezultatima prvog kruga, prateći pojedinačno broj glasova koje su kandidati osvojili, te podršku koju će evidentno imati, možemo slobodno reći da je to nekih 70.000-75.000 glasova više za Milatovića. Sve navedeno, naravno, slijedi ako pođemo od pretpostavke da će imati iskrenu podršku saveznika. A po svemu ovdje što vidim i svjedočim, zaista će tako i biti. Ali, to u crnogorskom političkom životu ne mora ništa da znači, posebno ako znamo da je Đukanović kandidat koji je politički najdugovječniji vladar u Evropi, usudio bih se da kažem duže i od Lukašenka”, ističe Vešović.

Kao drugu stvar koja bi mogla odlučiti izbore, on vidi samo pokušaj izborne prevare, ali i to je, kaže, teško ostvarivo.

“MUP je prije nekoliko dana jasno stavio do znanja kako će se ponašati i mislim da nema šanse da dođe do jednog takvog epiloga”, jasan je Vešović.

Ni analitičari iz BiH ne vjeruju da bi Milatović kao novi predsjednik Crne Gore mogao promijeniti političke odnose na relaciji dvije države.

“Činjenica da je u Crnoj Gori već dve godine na vlasti koalicija partija u kojoj nije Đukanovićev DPS i da se odnosi sa BiH nisu menjali od tada, govori da ni pobeda Milatovića za predsednika neće promeniti taj pravac. Dakle, partije koje podržavaju Milatovića već su na vlasti, što dovoljno govori”, rekao je analitičar Velizar Antić za “Nezavisne novine”.

(Nezavisne novine)

 

 

Politika

JA SAM TU DA DJELUJEM! Dodik zna ko je Šmit, a Čović neka se smiri

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika rekao je da je njegov posao da štiti ne samo postojanje BiH, nego i postojanje entiteta, te da su to nedodirljive kategorije.

“Ako neko ide u suprotnom pravcu, ja sam tu da djelujem. Može doći do krize, ali nema potrebe za tim”, rekao je Šmit.

Odgovarajući na pitanje kako lično tumači stav Dragana Čovića, lidera HDZ-a, Šmit je za Face TV rekao: “Neka se smiri”.

“Ovo nije kraj EU puta, ovo je tek početak. Pozivam i njega i Dodika da sjednemo u Laktašima, Mostaru li Sarajevu da razgovaramo kao odrasli. Sa mnom se može razgovarati, iako i ja nekad znam burno reagovati”, rekao je Šmit.

Na pitanje šta ako Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske krene u proces otcjepljenja i ko će pobijediti, on ili Dodik, Šmit je rekao da to ne vidi kao duel.

“Dodika znam dobro, a znam i da Dodik vrlo dobro zna ko je Šmit”, rekao je Šmit za Face TV.

Šmit je u utorak nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, a što su osudili u Republici Srpskoj, dok je Čović pozvao OHR i PIK da preispitaju takvu odluku Šmita ističući da su za Hrvatski narodni sabor nametnute izmjene nepotrebne i neprihvatljive.

Nastavi čitati

Politika

OHR molio patrijarha Porfirija da se SASTANEM SA ŠMITOM

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da je Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) pokušala da preko partijarha srpskog Porfirija ugovori sastanak njega i Kristijana Šmita.

“Kažu mi ovi iz OHR da su zamolili patrijarha Porfirija da me zamoli da se sastanem sa Šmitom. Zna Njegova svetost šta ja mislim o tome”, poručio je Dodik.

On je tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske koja je u toku, kazao da on vrlo dobro zna u kakvoj situaciji se nalazi, ali da neće odustati od borbe za Republiku Srpsku.

“Znao sam šta će biti kada sam došao ovdje. Ali, idem do kraja, ne bojim se, idem u novu fazzu političke borbe za Republiku Srpsku“, naveo je Dodik.

Rekao je da ne želi da čuje kako mu drugi pričaju o sankcijama.

“Moja porodica je sankcionisana, ja sam svoje račune u banci ugasio. Neki misle da je to fer, neki ne. Ali ja ću ostati ovdje, sve dok me ljudi podržavaju. Ako bude trebalo, ja ću pitati ovaj narod i na referendumu. Pitanje je da li ćemo ili nećemo biti podanici u ovom teškom i neizvjesnom geopolitičkom trenutku“, dodao je Dodik.

Govoreći o putu BiH ka EU, Dodik je rekao da nema tačnog datuma za početak pregovora, ali da je nakon nekoliko dana uslijedio novi udar na taj put, a to je Šmitova odluka.

“Ne može država koja teži suverenitetu da radi na bazi stranaca i njihovih odluka. Znam ja da nam se međunarodna zajednica ismijava i sada i traže da im budemo podanici. Nametanje zakona je novi nož u leđa BiH, a i čupanje tog noža biće veoma bolno. To čine ljudi koji nemaju ovlašćenja za takve radnje, udareno je na narode u BiH, Srbe i Hrvate, dok Bošnjaci to orkestrirano podržavaju stavljajući se pod patronat stranaca. EU pokušava da izvuiče situaciju porukom da taj može nametnuti neka rješenja kada je to neophodno, ali to ne može. Gospodine Zatler, nećete to uraditi”, poručio je predsjednik Republike Srpske.

Podsjetio je da se na taj način koče enormna finansijska bespovratna sredstva, koja bi za četiri godine trebala biti u milijardama. Dodik je rekao i da ne želi da prihvati zapadne vrijednosti koje se tiču porodice.

Nastavi čitati

Politika

PRISUSTVUJE I DODIK: Počela posebna sjednica NSRS o bezbjednosti, očekuje se i nova o Izbornom zakonu RS?

Posebna sjednica Narodne skupštine RS počela je danas u Banjaluci, a na dnevnom redu je – Razmatranje aktuelne bezbjednosne i političke situacije u svijetu sa aspekta reperkusija na Republiku Srpsku.

Dnevni red je prijedlog predsjednika RS, predsjednika Narodne skupštine, predsjednika Vlade i člana Predsjedništva BiH iz RS.

Sjednici prisustvuju Milorad Dodik, Željka Cvijanović, te drugi najviši zvaničnici RS.

Predsjednicima parlamentarnih stranaka je omogućeno obraćanje u trajanju do 10 minuta.

U medijima je ranije objavljena radna verzija Izbornog zakona RS, ali nije poznato da li će se i ovaj materijal naći danas pred poslanicima NSRS. Upravo zbog toga je početak današnje sjednice koji je bio zakazan za 10 sati, pomjeren na 11 sati.

Nezvanično, spekuliše se da će po okončanju ove, odmah biti zakazana nova posebna sjednica sa ovom tačkom dnevnog reda.

U materijalu za današnju sjednicu se analiziraju brojna aktuelna dešavanja i sukobi u svijetu, od izraelsko-palestinskog, Sirije, migrantska kretanja, do posljednjeg terorističkog napada u Moskvi.

„Upravo jedan ovakav događaj može biti povod ekstremistima na našim područjima za izazivanje incidenata ili vršenje krivičnog djela terorizma, jer žele da njihovi ciljevi, a to je izazivanje straha i panike, dobiju što jači odjek u javnosti“, istaknuto je.

U svjetlu svjestkih dešavanja, ponovljen je stav koji je prije par dana iznio ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, da se „ne može u potpunosti isključiti mogućnost terorističkih aktivnosti na našim prostorima, iako trenutno ne postoje informacije koje bi ukazivale na pripremanje terorističkih napada ili drugih vidova nasilja“.

Nadalje, u skupštinskom materijalu se navodi kako „narativ o ruskom malignom uticaju propagandna priprema za pokušaj restauracije protektorata nad BiH.

„Sve je počelo dolaskom američkog ambasadora Majkla Marfija, a nastavilo se pokušajem nametanja njemačkog građanina Кristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH, iako dotična osoba nije nikada imenovana na tu poziciju relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN“, navodi se.

„Djelovanjem američke ambasade i Кristijana Šmita, međunarodne institucije predviđene Dejtonskim sporazumom da štite mir, postale su jedna od najvećih prijetnji po mir u BiH. Nametanje zakonskih rješenja kojima je omogućeno procesuiranje izabranih i imenovanih lica u RS i to zbog nepoštovanja volje Кristijana Šmita, vršenje uticaja preko stranih sudija na izmjenu ustavnog poretka BiH, pritiscima na investitore u cilju urušavanja budžetskog sistema RS, opstrukcije dogovora domaćih političkih lidera, nedvosmisleno pokazuju namjeru uspostavljanja apsolutne vlasti neizabranog i neimenovanog stranca nad BiH“, piše u skupštinskom materijalu.

Osvrćući se na posljednju odluku Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH, ocjenuje se da je i sama EU izrazila nezadovoljstvo.

Posebna pažnja posvećena je i sankcijama funkcionerima u RS, pa se navodi da američka administracija koja kroz sankcije i „kvazisudske postupke“ te pritiskom na bankarski sistem, pokušava da eliminiše sve centre otpora uvođenju kolonijalne vlasti.

„Republika Srpska u ovakvim odnosima mora sačiniti temeljnu analizu ukupne novonastale situacije, sačiniti odgovarajuće zaključke i preduzeti aktivnosti. To uključuje reviziju njenog dosadašnjeg koncepta međunarodnih odnosa“, naglašeno je.

Dodaje se i da RS „ ne idu na ruku neprijateljski, neustavni, nedejtonski potezi političkog Sarajeva i lobiranja u svjetskim centrima moći kojima se favorizuju bošnjački stavovi i ciljevi, koji za cilj imaju institucionalno odumiranje, a zatim i ukidanje RS“.

„Naglašavamo da sve institucije na čijem čelu su Bošnjaci, bez obzira na nivo institucije, isključivo rade na ukidanju Republike Srpske“, navedeno je.

(Mondo)

Nastavi čitati

Aktuelno