Krenula je opšta hajka iz SNSD protiv novih izbornih tehnologija i načina glasanja. Ovo je izjavila predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić.

Ona je navela da je „hajka potpomognuta Radio-televizijom Republike Srpske“ sa prilozima pod naslovom „Znaju li građani glasati“, uz pojašnjenje da nove izborne tehnologije znače nekakvu prevaru.

– Koliko bez obraza morate biti i koliko dostojanstva ne imati nakon što smo bezbroj puta svjedočili načinima izbornih krađa koje je izumio SNSD sa dosadašnjim sistemom glasanja, a posebno brojanja. Bilo bi predugo da nabrajam, građani najbolje znaju šta se sve dešavalo na izbornim mjestima, uglavnom nakon zatvaranja biračkih mjesta. Niko ne može da procijeni koliko listića je „doiksavano“ i ubacivano nakon što se zatvore birališta – istakla je Trivićeva. SNSD nije sporno samo skeniranje listića, dodala je ona, nego možda čak i više, biometrijski otisak prsta jer popunjenih listića će biti toliko koliko ljudi uđe na biralište i otiskom prsta se registruje za glasanje. – Nema ubacivanja. Skeniranje će dodatno spriječiti mogućnost pravljenja nevažećih listića na listićima koji su bili važeći, ali su „prepravljani“ nakon što se završi glasanje. Panika u redovima SNSD, za koju smo znali iz kuloara da postoji, ali da je kriju, sa približavanjem izborne kampanje postala je javna. Više je ne kriju – istakla je Trivićeva.

Oni (SNSD) najbolje znaju koliko su krali i manipulisali sa izbornim rezultatima sa dosadašnjim sistemom glasanja, tvrdi predsjednica Narodnog fronta.

– Milorad Dodik zna da nije pobijedio ni 2014. godine ni 2022. godine, zna da ga narod nije htio i da će sa novim načinom glasanja biti nemoguće da izvrće narodnu volju, ma kakva ona bila, a očigledno mu nije po volji dok su se odvažili da javno na sav glas nariču protiv novih izbornih tehnologija. Ljudi, suzdržite se, providni ste – poručila je Trivićeva.

Predizborna kampanja zvanično još nije počela, ali politička borba već se uveliko vodi na internetu.

Komentari, hvalospjevi, napadi i uvrede dio su digitalnog političkog inženjeringa čiji je cilj da biračima stvori sliku o tome ko je heroj, a ko „izdajnik“, ali pitanje je koliko takve kampanje zaista mogu promijeniti izborno ponašanje.
Politička borba preselila se među komentare
Dok vlast brani svoje stavove, a opozicija zagovara promjene, politička komunikacija odavno se ne odvija samo kroz direktan kontakt sa građanima.

Veliki dio borbe preselio se na društvene mreže, komentare i objave, gdje se pokušava stvoriti utisak da neki političar uživa ogromnu podršku ili, suprotno tome, da ga javnost masovno odbacuje. Popularno nazvani “botovi” tako postaju dio predizborne mašinerije.

– Niko nije imun danas ni na to, uslovno rečeno, proskribovanje na društvenim mrežama, preuveličavanje, pretjerano hvaljenje… To bi u idealnim teorijskim uslovima imalo uticaja na neopredijeljene apstinente, ali, opet, ne možemo ni sve apstinente svrstati u isti koš – smatra komunikolog Mladen Bubonjić za BHRT.

„Izdajnik“ ili „borac za narod“
Komentari u kojima se političari predstavljaju kao „izdajnici“ ili „borci za narod“ imaju isti cilj, navode stručnjaci: stvoriti privid o raspoloženju javnosti.

Takva taktika nije nova, ali je digitalni prostor omogućio da se ona odvija mnogo intenzivnije i vidljivije.

Sociolog Vladimir Vasić upozorava da veliki broj ljudi nije dovoljno digitalno socijalizovan da bi sadržaj koji vidi na internetu mogao pravilno procijeniti.

– Imate mnogo ljudi koji danas nisu digitalno socijalizovani i ne znaju čitati vijesti. Nije ono sve što se vidi na mrežama i medijima znak jednakosti između istine i laži, jer kad vidimo objave političara, nezavisno iz kog tabora, zapitamo se da li živimo u odvojenim svjetovima? Ovamo kažu bijelo, ovamo crno, istina je uvijek na sredini – ističe Vasić.

Koliko botovi zaista mogu uticati na izbore?
I vlast i opozicija imaju svoje tradicionalne biračke baze, odnosno dio glasača koji su već čvrsto opredijeljeni.

Zbog toga se postavlja pitanje koliko digitalna politička kampanja zaista može promijeniti izborno ponašanje i doprijeti do neodlučnih birača.

Stručnjaci posebno ukazuju na one koji ne prate politiku aktivno i koji informacije uglavnom dobijaju upravo preko društvenih mreža.

Nacionalna retorika ponovo u prvom planu
Ono što se nije promijenilo ni u ovoj nezvaničnoj predizbornoj kampanji jeste nacionalna retorika.

Među temama koje se ponovo pojavljuju jesu priče o trećem entitetu i otcjepljenju Republike Srpske.

– Bilo bi mi neobično pogotovo pred izbore da se ponovo ne pojavi ta priča, pa se ništa ne desi. Iskreno se nadam da će to ostati samo u domenu tih priča. Žao mi je što se narodom i glasačima manipuliše na taj način – kaže novinarka BIRN-a Lamija Grebo.

Cilj je zamor birača
Sociolozi upozoravaju da je jedan od ciljeva kampanja koje vode botovi zagušivanje javnog prostora.

Teorije zavjere, bijes, uvrede i beskrajne političke rasprave mogu dovesti do toga da građani izgube interes za racionalno praćenje politike.

Upravo tu digitalna kampanja može ostvariti efekat: ne nužno ubijediti birača da glasa za nekoga, već ga toliko umoriti da prestane da prati politiku ili odustane od izlaska na izbore.

U izbornoj godini, kada se politička borba sve više odvija na ekranima, pitanje više nije samo ko ima najveću podršku, već i ko je sposoban da najglasnije zauzme digitalni prostor.

BHRT

Sportsko igralište u Boriku još jednom je pokazalo koliko su važni prostori koji okupljaju ljude, posebno kada se na jednom mjestu susreću najmlađi sportisti, njihovi roditelji i ljubitelji fudbala.

Prvi turnir na novoizgrađenom sportskom terenu okupio je čak 32 ekipe, a posebnu ljepotu cijelom događaju dali su najmlađi fudbaleri „Naprijeda“ i „Krajine“.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić poručio je da ovakvi događaji pokazuju koliko je važno ulagati u sportske terene i sadržaje koji okupljaju građane.

„Vojno igralište još jednom je pokazalo koliko je važno ulagati u mjesta koja okupljaju ljude. Pune tribine, odličan fudbal i prostor u kojem se susreću generacije – upravo onako kako treba da izgleda grad koji ulaže u svoje ljude i sadržaje koji im svakodnevno znače“, rekao je Drinić.

On je čestitao svim ekipama na odličnom turniru, kao i pobjednicima u obje konkurencije, uz poruku da se ovakvo druženje nastavi i naredne godine.

„Čestitke svim ekipama na odličnom turniru i pobjednicima u obje konkurencije! Vidimo se i naredne godine“, poručio je Drinić.