Connect with us

Politika

BITKA ZA FOTELJU! Dodik na ivici gubitka mandata – odluka Suda uskoro!

Apelaciono odjeljenje Suda BiH o žalbi Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na odluku CIK-a da mu se oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, najvjerovatnije će odlučivati iduće sedmice, a moguće i krajem mjeseca.

U CIK-u su za Federalnu novinsku agenciju potvrdili da su primili žalbu na odluku, te da je sljedeći korak izrada izjašnjenja na žalbu, a nakon čega se žalba i samo izjašnjenje CIK-a šalju Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Kako nezvanično saznajemo, da bi dokumentacija bila upućena Apelacionom odjeljenju Suda BiH, ona (dokumentacija) mora biti kompletirana, što juče nije bio slučaj.

“U svom izjašnjenju CIK mora prvo konstatovati da je žalba izjavljena blagovremeno, a imamo situaciju da je žalba stigla prije poštanske dostavnice da je odluka CIK-a o prestanku mandata uopšte uručena. Moramo čekati i dostavnicu, nakon toga piše se izjašnjenje i sva dokumentacija se šalje Sudu”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Rok u kojem bi Apelaciono odjeljenje Suda BiH trebalo odlučiti po žalbi je tri dana, ali radi se o “instrukcionom roku”, odnosno neobavezujućem, tako da je moguće da taj rok bude i probijen, što ne bi bio prvi put da se o žalbama na odluke CIK-a odlučuje i nakon isteka tri dana.

Nakon što Apelaciono odjeljenje Suda BiH odluči po toj žalbi, i u slučaju da je odbaci, odluka CIK-a postaje pravosnažna i od tada počinju da teku rokovi definisani Izbornim zakonom BiH, u kojem je definisano da CIK raspisuje te izbore, a u članu 14.3 Izbornog zakona BiH navodi se: “Prijevremeni izbori održaće se u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana.”

Prema nezvaničnim informacijama, i u slučaju da odluka CIK-a o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske bude pravosnažna, odluka o raspisivanju prijevremenih izbora mogla bi biti donesena početkom septembra.

Ipak, sve bi mogla zakomplikovati odluka Ustavnog suda BiH od kojeg je Dodikova odbrana tražila privremenu mjeru kojom bi se obustavilo izvršenje prvostepene presude do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH plenarnu sjednicu zakazao je za 18. avgust sa jednom tačkom dnevnog reda, i to “Administrativna pitanja”, a koja se odnosi isključivo na poslovanje Suda.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nije u mogućnosti dati informaciju o datumu sjednice na kojoj će biti razmatrana apelacija, odnosno zahtjev za privremenu mjeru apelanta Milorada Dodika. Ustavni sud BiH predmete rješava po hronološkom redu, osim izuzetaka utvrđenih članom 25. pravila Ustavnog suda BiH. Članom 25. Pravila propisano je hitno postupanje, između ostalog, u odnosu na zahtjeve za donošenje privremene mjere. Od novembra 2022. godine Ustavni sud radi u otežanim okolnostima i sa nepotpunim sastavom jer Narodna skupština Republike Srpske odbija da izvrši svoju ustavnu obavezu da izabere sudije na upražnjene sudijske pozicije. Iz navedenog razloga ne mogu se održavati sjednice Velikog vijeća na kojima se u normalnim okolnostima donosio veliki broj odluka (gotovo 99 odsto svih odluka), kao ni sjednice Malog vijeća koje u normalnim okolnostima odlučuje o privremenim mjerama. U datim okolnostima, Ustavni sud je prisiljen predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama, na koje se može uputiti samo ograničen broj predmeta”, rekli su za “Nezavisne” u Ustavnom sudu BiH.

U ovom sudu naglašavaju da je trenutno u radu 13.106 AP predmeta i 16 U predmeta te da u ovom trenutku postoji veći broj apelacija drugih apelanata u kojima je takođe sadržan zahtjev za donošenje privremene mjere.

“Ustavni sud nema mehanizme kojima može uticati na otklanjanje ovog problema, ali nastoji svojim organizacionim prilagođavanjima rada novonastalim okolnostima ublažiti njegove posljedice kako bi ovakva situacija imala što manje uticaja na postupke po predmetima pred Ustavnim sudom”, rekli su nam u Ustavnom sudu BiH.

Prema nezvaničnim informacijama, Ustavni sud BiH zahtjev Dodikove odbrane mogao bi razmatrati tek krajem septembra.

U slučaju da CIK raspiše prijevremene izbore početkom septembra, a da Ustavni sud BiH odbije zahtjev Dodikove odbrane o privremenoj mjeri, izbori se, otprilike, ne bi mogli održati prije prve polovine oktobra i poslije druge polovine decembra.

Ako je suditi po ranijim odlukama CIK-a, u tim slučajevima izbori su zakazivani u roku od 60 dana od dana raspisivanja, tako da bi građani Republike Srpske na izbore mogli ići početkom novembra.

Prema nezvaničnim informacijama, na dan izbora za predsjednika Republike Srpske mogao bi se održati i referendum koji je najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Politika

Banjaluka i Bijeljina nisu dobile ni marku od uzetog PDV-a, NOVAC TRAŽE NA SUDU

Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile nijednu marku koja im je uzeta od PDV-a, iako će 25. juna biti godinu dana kako je odluka o smanjenju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština pala na Ustavnom sudu Republike Srpske.

Da je tako, za “Nezavisne novine” potvrdili su i iz Banjaluke i iz Bijeljine, međutim, zanimljivo je pomenuti da su krajem prošle godine, odnosno, 19. novembra 2025. godine, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrdili da je novac vraćen.

Zašto Banjaluka traži povrat 2,8 miliona KM?
Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakla je da Grad Banjaluka svoja prava traži na sudu i da su trenutno u sudskom procesu.

“Nekoliko puta smo čuli razne izjave ministarke finansija da je taj novac vraćen, međutim, nikada nismo dobili nijednu marku i očekujemo zaista da se to Banjaluci vrati jer je to novac svih građana Banjaluke”, kaže ona, dodajući da se presudom Banjaluci treba vratiti 2,8 miliona maraka.

Kako je istakla, svoja prava na sudu su zatražili prije nekoliko mjeseci.

“Mi smo tvrdili stalno da je to neustavno, pokrenuli ocjenu ustavnosti, utvrdilo se da je neustavno, kad novac nismo dobili, mi potražujemo sudskim putem da nam se po sudskoj odluci novac vrati”, navodi Savić Banjac za “Nezavisne novine”.

Zašto je i Bijeljina završila na sudu?
Da je ista situacija i u Bijeljini, potvrdili su nam iz Gradske uprave ovog grada, ističući da se Grad Bijeljina u više navrata, a nakon odluke Ustavnog suda RS, pisanim putem obraćao Ministarstvu finansija sa zahtjevom za povrat sredstava. Međutim, kako kažu, Ministarstvo je odbijalo da ih vrati.

“Imajući u vidu da Ministarstvo finansija nije prihvatilo zahtjeve Grada Bijeljina za sporazumno rješavanje nastale sporne situacije, Grad Bijeljina je bio prinuđen da zaštitu svojih prava zatraži putem Osnovnog suda u Banjaluci. U tom cilju, Grad Bijeljina je dana 19. novembra 2025. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci zbog sticanja bez osnova i naknade pričinjene štete Gradu Bijeljina u iznosu od 6.911.145,05 KM”, ističu oni za “Nezavisne novine”, dodajući da su u navedenom iznosu ubrojani oduzeti iznosi PDV-a, kao i iznosi za raspodjelu po koeficijentu.

Iako je od podnošenja tužbe do danas prošlo sedam mjeseci, iz Gradske uprave Bijeljina kažu da do sada nije održano nijedno ročište, niti je naloženo izvođenje dokaza i pripremanje glavne rasprave.

“Nadamo se da će u što skorije vrijeme Osnovni sud u Banjaluci uzeti predmet u razmatranje i odlučivanje, te da će pravda biti zadovoljena”, kažu oni.

Šta kažu Vlada RS i Ministarstvo finansija?
“Nezavisne novine” zatražile su i informaciju iz Vlade Republike Srpske, pa smo tako isto pitanje poslali na adresu predsjednika Vlade i u Ministarstvo finansija Srpske, ali odgovor nismo dobili.

Zašto je Ustavni sud RS osporio raspodjelu PDV-a?
Podsjećamo, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, a kojim je donesena odluka o smanjivanju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto Banjaluci i Bijeljini, usvojen je u decembru 2024. godine, a kako smo ranije naveli, pao je na Ustavnom sudu Republike Srpske u junu 2025. godine.

“Neustavnom normom je, naime, regulisano da se pojedinačno učešće u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza opština i gradova koje imaju više od 100.000 stanovnika izračunava tako što se nakon primjene koeficijenata raspodjele prihod umanjuje za sedam odsto i dobijeni iznos sredstava se raspodjeljuje opštinama i gradovima koji imaju manje od 50.000 stanovnika, te da se isti iznos sredstava raspodjeljuje srednje razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, a da konačnu raspodjelu sredstava pojedinačnim opštinama i gradovima utvrđuje Vlada svojom odlukom u 2025, 2026. i 2027. godini”, naveli su tada iz Ustavnog suda RS.

Kako su dodali, suština razloga za odluku o neustavnosti osporene odredbe svodi se na činjenicu da su izdvajanjem određenih jedinica lokalne samouprave po osnovu broja stanovnika u učešću u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave iz iste kategorije razvijenosti.

Nastavi čitati

Politika

PALE NAJTEŽE OPTUŽBE U SKUPŠTINI SRPSKE! “Svi znamo ko je klečao pred strancima i provodio odluke OHR-a!”

Narodna skupština je primila k znanju obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti Ustavnog suda Republike Srpske. Tome je prethodila burna rasparava između poslanika vlasti i opozicije.

Dok su režimski poslanici tvrdili da OHR izaziva stalnu ustavnu krizu u BiH, poslanici opozicije podsjećaju da je vlast sprovela svaku odluku visokog predstavnika, koji je, zajedno sa velikim silama, šefa SNSD-a Milorad Dodik prije dvije decenije postavio za premijera Republike Srpske sa dva poslanika i smijenio legalno izabranog predsjednika, Nikolu Poplašena.

– Praksa visokog predstavnika mora što prije da prestane, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice u BiH“, rekao je predsjednik Ustavnog Suda Republike Srpske Džerard Selman, obrazlažući obavještenje pred poslanicima.

„Davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa Ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka“, smatra Selman.

– Zadatak visokog predstvnika je nadgledanje, koordinacija i uspostavljanje mira. Bonska ovlašćenja ne priznajemo već 20 godina, kaže SNSD-ov Srđan Mazalica.

„Ona se bave samo Predsjedništvom BiH i Savjetom ministara. Dakle, ne bave se zakonodavnom vlašću. Bonska ovlašćenja se ne mogu primijeniti na Parlamentarnu skupštinu BiH i ne mogu predstavljati zamjenu za funkcionisanje zakonodavnog organa u BiH“, navodi Mazalica.

Burne reakcije opozicije i za režim bolno podsjećanje. Prenijeli ste 50 nadležnosti, bili ste u službi OHR-a i međunarodne zajednice i razvlastili ste Republiku Srpsku. Zbog toga vam tolerišu krađu izbora i drže vas na vlasti, tvrdi opozicija.

„Juče premijer Minić izjavljuje da se neki ljudi grle sa Šmitom, da njih ne podržava narod. Ko se grlio za Vestendorpom, ko se grlio sa Ešdaunom? Ko je bio svježi dašak vjetra na Balkanu? Vi brkate lončiće i hoćete da poentirate na temi koje treba da se stidite.

Što se tiče prenosa nadležnosti, na samom početku mandata, na jednoj sjednici Predstavničkog doma PS BIH, visoki predstavnik je nametnuo 25 zakona, a 30. marta 2007. usvojeno je 20. Usvojio ih je SNSD, gospodo, a do kraja mandata i ostalih pet“, podsjetio je šef Kluba poslanika SDS-a; Ognjen Bodiroga.

Poslanik liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, naglašava da 1995. godine godine do danas, visoki predstavnici i OHR nisu povukli nijedan suštinski potez protiv ovog aktuelnog, prema njegovim riječima, kleptokratskog režima.

„Nijednom čovjeku iz režima nije skinuta glava, i uvijek je OHR radio i nalijevao vodu na vodenicu ovog režima i održavao ga na vlasti. Sjetite se šta je bilo prije 20, 30 godina, kad je Dodika trebalo vratiti na vlast. Jurišalo se, čak su se na silu zauzimale institucije i sa dva poslanika, neki koji su sad na vlasti“, jasan je Vukanović.

– Kristijan Šmit je jedini koji je uspio da nas sve objedini i da svi potpiemou zajedničke zaključke koji se tiču Šmita, podsjeća samostalni poslanik Igor Crnadak ali da je vlast, kako ističe, ipak provela svaku njegovu odluku.

„Pitao sam i ponovo pitam, ali nikad nismo dobili odgovor iz SNSD-a. Navedite jednu Šmitovu odluku koju niste proveli. Samo jednu. Ne postoji! NSRS je usvojila odluku da formira VRS. Nakon toga ju je poništila. Mene zanima šta nas Ustavni sud kaže, imamo li mi pravo na to ili nemamo. Da li je SNSD poletio na nešto što je minsko polje i uveo nas u opasnosti ili nije.

Isto tako je i za UIO Republike Srpske, VSTS, Agencija za lijekove Srpske. Sve to smo imali pa se povuklo. Ja moram da podsjetim da je narodna kupština, i to glasovima samo većine, bez nas iz opozicije, poništila zakone koji su bili odbrambeni prema OHR-u i Ustavnom sudu BiH.

Podsjećam vas, Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda smo ovdje usvojili i pitanja za OHR smo ovdje odbacili. Došao je onda 18. oktobar. Pitam, zašto 18. oktobar nije tretiran u ovoj informaciji? 18. oktobar, dan kada je Narodna Srupština učinila najveće samoponiženje u svojoj istoriji, poništila hrpu zakona, uključujući i Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda“, objašnjava Crnadak.

– Neće nam biti bolje sve dok imamo visokog predstavnika ali je pitanje koliko vlast ispravno djeluje da on ode, ocjenjuje poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević.

„Smatram da graditi i štiti poziciju Republike Srpske ne znači po svaku cijenu graditi konflikte kako bi se neka pozicija, da li zbog političke predstave, da ih iz drugih motiva, realizovala kao što je definitivno u predhodnih nekoliko mjeseci i godinu, dvije bio slučaj“, kaže Kresojević.

Narodna skupština usvojila je rebalans budžeta težak preko 8,5 milijardi maraka i odluke o povećanju dugoročnog zaduženja Republike Srpske i garancija za zaduženja za ukupno milijardu i 300 miliona maraka.

Protiv su bili poslanici opozicije.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KAD SE SPOJE ČISTO SRCE I REALNI REZULTATI! Legendarni načelnik Srpca izabrao novi put i poslao moćnu poruku!

Pokret Sigurna Srpska nastavlja sa širenjem svoje organizacije u Srpcu, okupljajući ljude koji su svojim radom i rezultatima ostavili značajan trag u lokalnoj zajednici.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić saopštio je da je ovoj političkoj organizaciji pristupio Drago Ćirić, nekadašnji načelnik opštine Srbac i ugledni privrednik, što predstavlja značajno pojačanje za stranku.

– Pokret Sigurna Srpska u Srpcu nastavlja da raste i jača. Posebno nam je drago što nam se pridružio Drago Ćirić, nekadašnji načelnik opštine Srbac, čovjek kojeg građani cijene zbog konkretnih rezultata. Tokom svog mandata prvi je uveo naknadu od 500 KM za svako novorođeno dijete, obezbijedio besplatan prevoz za učenike, snažno podržavao Srpsku pravoslavnu crkvu, izgradio odbrambeni nasip u Prijebljezima, uredio kanalsku mrežu u Bajincima i Bardači, izgradio osam mostova, te podržao dolazak novih investicija i otvaranje radnih mjesta – istakao je Drinić.


On je naglasio da Ćirićevo iskustvo, ugled u zajednici i rezultati koje je ostvario predstavljaju dodatnu snagu za dalji razvoj organizacije u Srpcu.

– Ugledan privrednik i otac četvoro djece, Drago Ćirić je veliko pojačanje za naš tim. Nastavljamo da okupljamo ljude, formiramo mjesne odbore i gradimo snažnu organizaciju. Srbac mora bolje – poručio je Drinić.

U Pokretu Sigurna Srpska ističu da će i u narednom periodu nastaviti sa jačanjem stranačke infrastrukture i okupljanjem ljudi koji svojim znanjem, iskustvom i rezultatima mogu doprinijeti razvoju lokalnih zajednica i Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno