Connect with us

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Banjaluka u ovom periodu dobila drugi potpuno afirmativni pozitivni zaokret” (FOTO, VIDEO)

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je za portal srpskacafe.com i emisiju Banjalučka hronika Elta televizije da je uprava Cepter hotela pokušavala 15 godina da razriješi pitanja koja se tiču hotela Palas.

– Tri godine je bilo razriješavanje imovinsko pravnih pitanja, razriješavanje svih Gordijevih čvorova da bi došli samo u onu situaciju od prošle godine, a to je da porušimo onu ruševinu, ono ruglo i onaj stari hotel Palas i da došemo u situaciju da možemo početi raditi. Onda godinu dana projekta, projekat je koštao million i dvjesto hiljada maraka, plus dvjesto hiljada evra rješenje, 22 miliona je koštao projekat. Da objasnim koliko je to veliki projekat, kada smo nosili u MUP ta protivpožarnu saglasnost, pa morate nositi u elektro za tu saglasnost, pa u toplane za saglasnost za grijanje, dakle sve te saglasnosti trebaju da bi dobili građevinsku dozvolu, projekat je vožen u dva kombija, ta cijena projekta, rušenje je koštalo dva miliona, projekat dva, znači četiri miliona da porušite i da imate papire i onda kređe gradnja na današnji dan 1. oktobra, sto jedan metar visine, 40 hiljada kvadratnih metara, hiljadu mjesta kongresna dvorana, pet zvjezdica, velnes centar, spa centar, restorani i sve to rade naše domaće kompanije. Najveći objekat u istoriji Republike Srpske, najluksuzniji, po svim svjetskim standardima, rekao je Stanivuković.

Istakao je da je Banjaluka u ovom periodu dobila drugi potpuno afirmativni pozitivni zaokret i period upotpunjen najvećim parkovima, spomenicima, najvećim kružnim tokovima, razdobljem zlatnog bana Tise Milosavljevića, vidikovcem, centralnim spomen –  obilježjem.

– Imali ste kritiku da je Ćirilični park betonizacija. Ćirilični park je devet hiljada kvadrata, i mi smo na devet hiljada kvadrata uradili pješačku stazu površine 200 kvadrata. Da li je staza od 200 kvadrata betonizacija na zelenilu od devet hiljada? Apsolutno to ne stoji, moramo da znamo prije nego što pričamo. Kad mi kažemo park Tvrtko I Kotromanić, park u tom kontekstu nije samo trava, nego to su skverovi, trgovi, to su gradski parkovi gdje je igra zelenila uz popločanje, fontanu i spomenik. Tako je svugdje u svijetu. Pa su me kritikovali kakav je to park na kružnom toku, takvih 30 primjera imate u Barseloni, 50 primjera u Parizu, 17 primjera u svim gradovima Evrope. Ono nije kružni tok, ono je ogromna raskrsnica u obliku kruga, ali svojom veličinom prevazilazi koncept tog kružnog toka. Svi kažu mi pravimo trg, ono nije trg, ono je koncept između trga i parka, to je park Tvrtko I Kotromanić, park knjige, Park oslobođenja, Ćirilični park, pravi park je Park Mladen Stojanović. Čak i on je na samoj granici da je pravi park, pravi park po definiciji je Gradski park. Mi smo u ovom gradu radili te plemenite zone, tematske zone koje jesu parkovi kako se na kraju kolokvijalno može reći, ali prostorom bi pravu definiciju mogli staviti skverovi, istakao je gradonačelnik Banjaluke.

Foto: SrpskaCafe

Stanivuković je rekao da je činjenica da je grad morao da uplati sredstva da bi se nastavila izgradnja centralnog spomen obilježja politička i bezobrazna priča Vlade RS  i Palate predsjednika.

– Na kraju grad je uradio što nije trebao da uradi, što nije naša nadležnost. Trideset godina to nije bilo pokrenuto, 30 godina nije bilo idejnog rješenja, nije bilo ništa. Uradimo idejno rješenje, međunarodno, damo 100 hiljada evra, napravimo projekat koji je prezahtjevan, nađemo imovinu vrijednu 12 miliona u centru grada, raspišemo nabavku, izaberemo izvođače i sve u taj process mi smo dali preko deset miliona. Kaže Vlada naš posao je da finansiramo i kako se krenulo praviti – nema novca, i mi damo pola miliona jer moramo dati avans. Pa opet malo, opet Vlada ni million, i onda Vlada krene nešto uplaćivati, Palata predsjednika da bi smo kroz možda osam, devet mjeseci gradnje došli doslovno do toga da se dva miliona jednom uplatilo i posljednjih, jedno četiri, pet mjeseci ni feninga. Danas je dug ustanova Republike Srpske preko dva miliona – kazao je Stanivuković.

Naglasio je da su za vrijeme njegovog mandata otvoreni vrtići u Kuljanima, Debeljacima, na Paprikovcu, u Novoseliji i Boriku, što je preko petsto mjesta.

– Mi smo sada uvećali subvencije na 150 maraka, jesu i privatnici povećali, sad ćemo mi na 200, i doći do 250 – 275, znači napravićemo jednu ekonomsku vrijednost. Znači, ovako ćemo ići, ekonomska cijena koštanja vrtića je 435, 375, 410 maraka, nađe se, znači po ekonomskoj cijeni Centra za predškolsko i privatnih, nađe se neka srednja vrijednost, znači nekih 400 maraka. Javni vrtić košta 165 maraka, 400 minus 165, e taj iznos, recimo 250 maraka mi dajemo i šta roditelja briga ako mu je 250 KM javni i 250 privatni, znači on dobije tu jednakost, što znači da mu mi nadoknađujemo onu razliku od 165 do 400, do te ekonomske. To je koncept koji zastupamo, koji ćemo sprovesti i u koji vjerujemo. Razumjeli ste me, 20 vrtića privatnih prosječna ekonomska vrijednost je 400 maraka, evo 150 maraka da je javni, zaokružujem, 150 maraka da je razlika ta, to mi plaćamo. Mi planiramo da potpuno izjednačavanje bude u narednih šest mjeseci, dodao je Stanivuković.

 

SrpskaCafe

Related Topics:

Banjaluka

GRAD SUOČEN SA NIZOM BLOKADA: Pitanje naplate parkinga samo jedna u nizu u režiji SKUPŠTINSKE VEĆINE

Osnivanje novog preduzeća je neisplativo

Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Srpskoj, navodi ona.

Odluka o upravljanju parkinzima i garažama je bila spremna, predložena odbornicima, ali kao takva nije dobila podršku odbornika u Skupštini Grada. SNSD se vodi tezom da je Ustavni sud navodno rekao kako Grad mora naplatu parkinga povjeriti drugom javnom preduzeću, što apsolutno nije tačno. Zakon jasno kaže da lokalna zajednica može, ali ne mora, da to učini.

Rekla je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je istakla i to kako će Gradska uprava zatražiti autentično tumačenje zakona od Narodne skupštine Republike Srpske, a sve kako bi se razjasnilo da li je osnivanje novog preduzeća za naplatu parkinga – zaista obavezno.

-Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Republici Srpskoj. Postavlja se pitanje – kome je uopšte u interesu da se osniva novo, vjerovatno gubitaško preduzeće, koje bi samo dodatno opteretilo budžet – upitala je ona.

Istakla je i to kako se Grad trenutno suočava sa nizom blokada, te da je ova još jedna u nizu.

-Na svaku njihovu blokadu odgovaramo sa pet pozitivnih inicijativa. Tako ćemo i ovaj put pronaći rješenje, jer energiju želimo da usvojimo na izgradnju i razvoj Banjaluke – rekla je Savić – Banjac.

Pomenula je i finansijski gubitak koji Grad trpi zbog nesprovođenja odluke o naplati parkinga.

-Godišnje prihode od oko 5 miliona KM sada nemamo. Uz to, Banjaluka je već zakinuta za sedam miliona maraka izmjenom Zakona o budžetskom sistemu. Pitam SNSD – kako planiraju raspoređivati novac iz budžeta ako se konstantno blokiraju izvori prihoda– uptala je ona.

Savić Banjac je istakla i to da bi problem već bio riješen da je odluka usvojena u skupštinskim klupama.

-Ustavni sud je samo precizirao da cijene parkinga mora usvajati Skupština Grada, a ne gradonačelnik. Mi smo tu odluku dostavili Skupštini i – da su je izglasali, problem bi već danas bio riješen. Ako postoji volja, postoji i način. Odluka može ponovo biti na dnevnom redu – rekla je Savić-Banjac.

Kao moguće alternativno rješenje Savić – Banjc je spomenula ZIBL, koji je već postojeće preduzeće koje bi moglo preuzeti ovu d‌jelatnost bez dodatnih troškova za građane.

-Moje pitanje je – zašto osnivati novo preduzeće ako već imamo ZIBL, koji bi mogao preuzeti posao bez dodatnog zapošljavanja, novih računovodstvenih timova i povećanja administracije? To bi bilo mnogo logičnije i ekonomičnije rješenje – zaključila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC “Bilo bi korisno da je jednaka ZAINTERESOVANOST ZA BUDŽET SRPSKE, kao što je slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke”

Gradski menadžer Banjaluke, Mirna Savić Banjac, istakla je kako bi bilo izuzetno korisno da se građani više zainteresuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke.

– Za sve nas bilo bi više nego korisno da se ljudi bar desetim dijelom interesuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj za Nacrt Banjaluke – rekla je ona.

Postavila je pitanje da li je ključ interesa za Nacrt budžeta u tome što se o njemu raspravlja sa pet mjeseci zakašnjenja. Takođe, izrazila je zabrinutost zbog toga što problemi i interesovanja vezana za Banjaluku često postaju dominantna tema, dok se značajni problemi, poput milijardi dugovanja, stotina miliona arbitraža i neisplaćivanja davanja iz republičkog budžeta, prećutkuju.

– Svaki problem i svako interesovanje vješto su postali problem i tema Banjaluke, dok milijarde dugovanja, stotine miliona arbitraža i neisplaćivanje mnogih davanja iz republičkog budžeta o kojima mi građani šapuću i govore ispod glasa, ostaju negdje u magli – naglasila je Savić Banjac.

Ukazala je na to da nema čovjeka u Republici Srpskoj koji nema stav o gotovo svakoj, pa i najmanjoj sitnici u gradu: –

– Smeće, klupa, krošnja, soba 16, radnik na parkingu, semafor, dopis…neka, i treba – navela je ona.

Prema njenim riječima, interesovanje i analiza su osnov za bolje djelovanje, ma koliko pritisci često bili neobjektivni i utemeljeni na stvarima koje su daleko od istine.

– Onda, uključite mozak, saberite informacije i donesite stav. Sami i samo svoj – poručila je Savić Banjac.

Takođe, istakla je važnost toga da građani razumiju realnost situacije i postave prava pitanja.

– I prije nego što vam kažu da na javnim raspravama upisujete želje i pozdrave za trošenje, znajte da su Banjaluci uskraćeni: cca 7 miliona od PDV-a, cca 5 miliona od parkinga, cca 3 miliona od poreza na nepokretnost – dodala je.

Savić Banjac je zatim pozvala građane da se ne bave zabavnim crtanjima želja i pozdrava, već da se fokusiraju na ozbiljne probleme koji utiču na grad. Takođe, podsjetila je na redovan budžet Republike Srpske i dva rebalansa godišnje, a najnoviji rebalans najavljen je sa iznosom od 6,5 milijardi.

– Priupitajte šta je sa subvencijama za stambene kredite, šta je sa pojedinim stipendijama, šta je sa kulturom i nastavite niz – pozvala je menadžerka Banjaluke.

Zaključila je kako je, iako sve pripada građanima i cijeloj Republici Srpskoj, za Banjaluku uvijek tu da odgovori na svaki destruktivan potez sa pet produktivnih mjera.

– Ne znam zašto SNSD u Banjaluci svaki put radi istu stvar, a očekuje drugačiji rezultat – zaključila je ona.

Blink

Nastavi čitati

Banjaluka

ODATA POČAST POLOŽENI VIJENCI I CVIJEĆE: Predstavnici Grada na obilježavanju Dana policije Republike Srpske

U Banjoj Luci je danas obilježen 4. april – Dan policije Republike Srpske.

Tim povodom, odata je počast i položeni su vijenci i cvijeće na Centralno spomen-obilježje poginulim i nestalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno za 782 pripadnika MUP-a, koji su položili živote za slobodnu Republiku Srpsku.

U ime Grada Banje Luke cvijeće su položili portparol Gradske uprave Adriana Basara i predstavnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Radivoj Majstorović.

Basara je, uz čestitku svim pripradnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, istakla i to da je velika čast obilježiti ovaj važan jubilej.

-Danas sam imala priliku da prisustvujem obilježavanju Dana policije Republike Srpske. Dan osnivanja policije jedan je od najznačajnijih datuma u istoriji Republike Srpske, koji obilježavamo s ponosom, dubokim uvažavanjem i zahvalnošću prema svima koji su svoj život posvetili zaštiti bezbjednosti građana i očuvanju mira. Ovo je prilika da se prisjetimo njihove hrabrosti, žrtve i posvećenosti, ali i da iskažemo podršku svim pripadnicima policije koji svakodnevno rade na zaštiti naših porodica, ulica i zajednice – istakla je ona.

Policija Republike Srpske formirana je 4. aprila 1992. godine i izvršna je institucija, operativni i istražni organ Ministarstva unutrašnjih poslova.

Nastavi čitati

Aktuelno