Connect with us

Politika

Stanivuković bi da razgovara, SNSD se inati: Šta NEUSVAJANJE REBALANSA budžeta znači za Banjalučane

Kada čovjek sluša izjave političkih predstavnika, samo korak dijeli Banjaluku da dobije rebalans budžeta. Svako od njih ima razloge zašto je dokument važan, ali i zašto ga još nema pred odbornicima. Političko prepucavanje u skupštinskoj sali ne šteti njima, već direktno građanima.

Dokument se mjesecima čeka, a kada će biti usvojen, teško je reći.

– Možda ga nikada nećemo podržati – kaže šef odbornika SNSD u Skupštini grada Dragoslav Topić.

“Neka podnese ostavku”
Svoje riječi pojašnjava. Poručuje kako za SNSD nije ništa sporno u rebalansu budžeta, jer ga “oni nisu ni dobili od gradonačelnika”.

Ne možemo ni razgovarati o dokumentu da li ga treba usvojiti ili odbiti kada ga nismo ni dobili. Imali smo dogovor s gradonačelnikom da se prije svakog kolegijuma materijali dostave tri dana ranije. Kada je posljednji put bio kolegijum i kada je skinut rebalans, uopšte nismo imali kod sebe rebalans da pogledamo šta se u njemu mijenja, šta je loše, tako da je to jedan od razloga. Drugi razlog je od ranije nepoštovanje odluka Skupštine od strane gradonačelnika, koji realizuje odluke koje mu se sviđaju, a odluke koje je donijela Skupština grada, skupštinska većina, odluči da stavi po strani i ne radi ništa sa njima – ističe Topić.

Jedan od razloga zašto odbijaju da usvoje rebalans tiče se, kako kaže, posljednje odluke koja je najaktuelnija i oko koje se lome koplja, a tiče se penzionera u Banjaluci. Skupština grada je donijela odluku da im se isplati jednokratna pomoć, a to još nije urađeno.

– Ako nas gradonačelnik ubijedi da je loša odluka bila i da je taj novac bolje rasporediti na neke druge stvari, svakako da smo mi tu da razgovaramo. On je i na prošloj konferenciji za medije pozvao predstavnike partija da sjednu za sto s njim. Ovom prilikom ću mu poručiti da smo mi odbornici birani od strane građana i da smo jedina adresa mi na koju se on treba obratiti kada je u pitanju rebalans, a nikakvi lideri partija – objašnjava Topić.

Na pitanje da li zbog neusvajanja rebalansa budžeta najveći udar trpe građani Banjaluke, Topić ne odgovara direktno: “Neka podnese gradonačelnik ostavku ako nije u stanju da obezbijedi skupštinsku većinu za funkcionisanje grada”.

Ucjenjivanje</strong

Podsjećamo, gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je prije neki dan da je Banjaluka, uprkos svim izazovima, stabilna na svim poljima, bez novih zaduženja i uz redovno izvršavanje svih obaveza, ali da što prije mora dobiti rebalans budžeta.

Moramo po hitnom postupku da raspravljamo o rebalansu budžeta. Banjaluka mora dobiti taj dokument, kao i budžet za 2023. godinu, a koji ne smiju biti predmet potkusurivanja i ucjenjivanja – poručio je tada.

Pozvao je sve ključne političke lidere da se sastanu i sagledaju važne dokumente za Banjaluku i da se po hitnom postupku usvoje jer su preduslov za razvoj grada.

Poručio je kako Banjaluka pet mjeseci čeka na rebalans i da je to ogroman problem, a da se još nije ni raspravljalo o budžetu.

Neusvajanje rebalansa utiče na normalno funkcionisanje grada, poručuje odbornik u Skupštini grada Saša Lazić, iz pokreta “Banjaluka zove”.

– U daljoj nekoj priči može doći i do nedostatka novca za isplaćivanje plata radnicima javnog sektora, za mnoge važne stvari. Vladajuća struktura je beskrupulozna i oni idu prema svom cilju. Njima nije cilj da unište grad, njima je cilj da unište suprotnu političku struju, a da li će na tom putu da zakače i grad i građane, koji jesu kolateralna šteta, njih to ne interesuje – rekao je Lazić za Srpskainfo.

Politička patologija
Odgovorne za blokadu rebalansa budžeta vidi u skupštinskoj većini.

– Oni koji dižu ruke su izvršioci. I to je krivica na njima. Nalogodavci su njihovi šefovi. Ja volim reći – njihovi vlasnici. Oni imaju vlasnike svojih života. Oni im naređuju, ali to njih ništa ne amnestira. Ne može tebe niko natjerati na nešto. Ušao si u kolo i nema pravdanja da se nešto mora. A pravdaju se – istakao je Lazić.

Za odbornika Milka Grmušu blokada usvajanja rebalansa je apsolutno štetna odluka skupštinske većine.

– Potpuno neshvatljivo da neko ko živi u ovom gradu smije da se usudi da blokira elementarno funkcionisanje grada u uslovima galopirajuće inflacije i pojačane potrebe građana. Oni su vrlo dobro svjesni da vrijednost novca svaki dan pada i da mi moramo povećane prihode da plasiramo u infrastrukturne radove, komunalnu potrošnju, subvencije socijalno ugroženom stanovništvu, kojeg je sve više. Svaki dan koji kasni s tim, zapravo taj novac manje vrijedi. To je nešto što je neobjašnjivo, to nije politika, to je više politička patologija. Ne mogu da vjerujem da se neko usudi da na taj se odnosi prema Gradu – rekao je Grmuša.

DIREKTAN UDAR NA GRAĐANE
Politički analitičar Nebojša Tojagić za Srpskainfo smatra da su stanovnici najvećeg grada Srpske taoci samovolje skupštinske većine. Prema njegovim riječima, potpuno je neshvatljivo da najveća stranka u Srpskoj poziva na usvajanje republičkog budžeta kako bi bio “nastavljen razvojni put Srpske i kako bi bio izbjegnut udar na njene građane”, a u isto vrijeme zaustavlja razvojni put Banjaluke i vrši direktan udar na građane.

– Od juna rebalans čeka na usvajanje, što je za rubriku vjerovali ili ne. Čak i ako je tačno da je skupštinska većina tražila sastanak s gradonačelnikom, do koga navodno nije došlo, ne vidim zašto se izbjegava skupštinska priča o rebalansu. Neka se već jedno jasno vidi ko se i za šta zalaže, ko ima primjedbe i prijedloge, a ko nema. Da je sreće, već bi se razgovaralo o pripremi i javnim raspravama za budžet u 2023. godini – poručuje on.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno