Connect with us

Politika

Stanivuković bi da razgovara, SNSD se inati: Šta NEUSVAJANJE REBALANSA budžeta znači za Banjalučane

Kada čovjek sluša izjave političkih predstavnika, samo korak dijeli Banjaluku da dobije rebalans budžeta. Svako od njih ima razloge zašto je dokument važan, ali i zašto ga još nema pred odbornicima. Političko prepucavanje u skupštinskoj sali ne šteti njima, već direktno građanima.

Dokument se mjesecima čeka, a kada će biti usvojen, teško je reći.

– Možda ga nikada nećemo podržati – kaže šef odbornika SNSD u Skupštini grada Dragoslav Topić.

“Neka podnese ostavku”
Svoje riječi pojašnjava. Poručuje kako za SNSD nije ništa sporno u rebalansu budžeta, jer ga “oni nisu ni dobili od gradonačelnika”.

Ne možemo ni razgovarati o dokumentu da li ga treba usvojiti ili odbiti kada ga nismo ni dobili. Imali smo dogovor s gradonačelnikom da se prije svakog kolegijuma materijali dostave tri dana ranije. Kada je posljednji put bio kolegijum i kada je skinut rebalans, uopšte nismo imali kod sebe rebalans da pogledamo šta se u njemu mijenja, šta je loše, tako da je to jedan od razloga. Drugi razlog je od ranije nepoštovanje odluka Skupštine od strane gradonačelnika, koji realizuje odluke koje mu se sviđaju, a odluke koje je donijela Skupština grada, skupštinska većina, odluči da stavi po strani i ne radi ništa sa njima – ističe Topić.

Jedan od razloga zašto odbijaju da usvoje rebalans tiče se, kako kaže, posljednje odluke koja je najaktuelnija i oko koje se lome koplja, a tiče se penzionera u Banjaluci. Skupština grada je donijela odluku da im se isplati jednokratna pomoć, a to još nije urađeno.

– Ako nas gradonačelnik ubijedi da je loša odluka bila i da je taj novac bolje rasporediti na neke druge stvari, svakako da smo mi tu da razgovaramo. On je i na prošloj konferenciji za medije pozvao predstavnike partija da sjednu za sto s njim. Ovom prilikom ću mu poručiti da smo mi odbornici birani od strane građana i da smo jedina adresa mi na koju se on treba obratiti kada je u pitanju rebalans, a nikakvi lideri partija – objašnjava Topić.

Na pitanje da li zbog neusvajanja rebalansa budžeta najveći udar trpe građani Banjaluke, Topić ne odgovara direktno: “Neka podnese gradonačelnik ostavku ako nije u stanju da obezbijedi skupštinsku većinu za funkcionisanje grada”.

Ucjenjivanje</strong

Podsjećamo, gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je prije neki dan da je Banjaluka, uprkos svim izazovima, stabilna na svim poljima, bez novih zaduženja i uz redovno izvršavanje svih obaveza, ali da što prije mora dobiti rebalans budžeta.

Moramo po hitnom postupku da raspravljamo o rebalansu budžeta. Banjaluka mora dobiti taj dokument, kao i budžet za 2023. godinu, a koji ne smiju biti predmet potkusurivanja i ucjenjivanja – poručio je tada.

Pozvao je sve ključne političke lidere da se sastanu i sagledaju važne dokumente za Banjaluku i da se po hitnom postupku usvoje jer su preduslov za razvoj grada.

Poručio je kako Banjaluka pet mjeseci čeka na rebalans i da je to ogroman problem, a da se još nije ni raspravljalo o budžetu.

Neusvajanje rebalansa utiče na normalno funkcionisanje grada, poručuje odbornik u Skupštini grada Saša Lazić, iz pokreta “Banjaluka zove”.

– U daljoj nekoj priči može doći i do nedostatka novca za isplaćivanje plata radnicima javnog sektora, za mnoge važne stvari. Vladajuća struktura je beskrupulozna i oni idu prema svom cilju. Njima nije cilj da unište grad, njima je cilj da unište suprotnu političku struju, a da li će na tom putu da zakače i grad i građane, koji jesu kolateralna šteta, njih to ne interesuje – rekao je Lazić za Srpskainfo.

Politička patologija
Odgovorne za blokadu rebalansa budžeta vidi u skupštinskoj većini.

– Oni koji dižu ruke su izvršioci. I to je krivica na njima. Nalogodavci su njihovi šefovi. Ja volim reći – njihovi vlasnici. Oni imaju vlasnike svojih života. Oni im naređuju, ali to njih ništa ne amnestira. Ne može tebe niko natjerati na nešto. Ušao si u kolo i nema pravdanja da se nešto mora. A pravdaju se – istakao je Lazić.

Za odbornika Milka Grmušu blokada usvajanja rebalansa je apsolutno štetna odluka skupštinske većine.

– Potpuno neshvatljivo da neko ko živi u ovom gradu smije da se usudi da blokira elementarno funkcionisanje grada u uslovima galopirajuće inflacije i pojačane potrebe građana. Oni su vrlo dobro svjesni da vrijednost novca svaki dan pada i da mi moramo povećane prihode da plasiramo u infrastrukturne radove, komunalnu potrošnju, subvencije socijalno ugroženom stanovništvu, kojeg je sve više. Svaki dan koji kasni s tim, zapravo taj novac manje vrijedi. To je nešto što je neobjašnjivo, to nije politika, to je više politička patologija. Ne mogu da vjerujem da se neko usudi da na taj se odnosi prema Gradu – rekao je Grmuša.

DIREKTAN UDAR NA GRAĐANE
Politički analitičar Nebojša Tojagić za Srpskainfo smatra da su stanovnici najvećeg grada Srpske taoci samovolje skupštinske većine. Prema njegovim riječima, potpuno je neshvatljivo da najveća stranka u Srpskoj poziva na usvajanje republičkog budžeta kako bi bio “nastavljen razvojni put Srpske i kako bi bio izbjegnut udar na njene građane”, a u isto vrijeme zaustavlja razvojni put Banjaluke i vrši direktan udar na građane.

– Od juna rebalans čeka na usvajanje, što je za rubriku vjerovali ili ne. Čak i ako je tačno da je skupštinska većina tražila sastanak s gradonačelnikom, do koga navodno nije došlo, ne vidim zašto se izbjegava skupštinska priča o rebalansu. Neka se već jedno jasno vidi ko se i za šta zalaže, ko ima primjedbe i prijedloge, a ko nema. Da je sreće, već bi se razgovaralo o pripremi i javnim raspravama za budžet u 2023. godini – poručuje on.

Politika

SNSD VLAST OPLJAČKALA SVE ŠTO JE IMALA, pa se okrenula krađi od lokalnih zajednica

“SNSD vlast je opljačkala sve što je imala, pa se sada okrenula budžetima lokalnih zajednica da uzme što je ostalo”, rekao je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović za BN. On dodaje da se vlast samo pokušava oprati da je neko prije dvadeset godina napravio štetu koja je danas došla na naplatu. Trebalo bi da su za to vrijeme procesuirali sve što ranije nije bilo dobro, a oni su se nasuprot tome okrenuli pljački, istakao je Božović.

Vlada ne vodi računa o građanima koji nisu pod kapom SNSD-a, čak se suprotstavlja i sveti. Posljednji primjer su izmjene zakona o građenju, jasan je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović.

“Ovdje se radi o nekoj vrsti političkog obračuna sa određenim brojem načelnika. Kazna manifestuje tako što će se cijela Republika Srpska svesti na jednu tačku, pa mi više nećemo imati stranke koje će dolaziti u opštine da zavrđavaju određene poslove, a nije isključeno da će se uskoru u Banjaluku morati ići i po rodni list.”

Zanemarili su zdravstvo i obrazovanje, kritikuje Božović objašnjavajući zašto je Vlada bacila oko na građevinski sektor.

“Ove zakone vide kao oblast u kojoj ima novca, gdje ima resursa i na taj način žele sve da stave u jednu kasu i onda oni da dijele mrvice onima koji su im politički podobni.”

Sve ostale resurse vlast je iscrpila, pa se okrenula krađi od lokalnih zajednica, kategoričan je Božović. Propale su šume, željeznice, elektroenergetski sektor je opljačkan, dodaje načelnik Istočne Ilidže. Poskupljenje struje je ceh koji će građani platiti jer se vlast igrala sa koncesijama i arbitražama.

“Električnu energiju na nivou na kojem je ona danas aktuelno rukovodstvo Srpske nema načina da sačuva. Neće je ni sačuvati i prebaciće teret na stanovnike Srpske. Zbog svih propuštenih prilika, zbog kriminala koji je vezan isključivo za ovu vlast.”

Vodilja koja je stigla od građana Republike Srpske je nedvosmislena – narod želi promjene ogledane u liku i djelu profesora Blanuše, a ne SNSD prevarante, rekao je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik I. Ilidže.

“Sigurno da je postojala volja stanovnika da se desi neka promjena. Ta promjena je implementirana kroz davanje podrške čovjeku koji je pokazao da je suprotan svemu onome što smo imali, a to je bahat predsjednik, arogantan, nekulturan, neko koga se u najmanju ruku stidimo”, rekao je on.

Tamo gdje je postojala organizacija, ta volja je odbranjena i nije se dozvolila prevara, kaže Božović. On navodi da su zakazali i stranački organi zaduženi za posmatrače i odbore. Pred SDS-om je period rješavanja svih otvorenih pitanja.

“Ukoliko su stanovnici Republike Srpske rekli da je profesor Blanuša dobro rješenje za Republiku Srpsku, onda ne znam zašto on ne bi bio dobro rješenje i za SDS.”

Rezultat profesora Blanuše pokazuje da narod ima vjeru u promjene i u snažan SDS iako to ne vjeruju ni pojedini članovi, jasan je član Glavnog odbora SDS-a Marinko Božović. Samo jak SDS može da nastavi putem uspjeha koji je započeo profesor Blanuša kako bi se bahatom režimu stalo u kraj, kaže Božović.

Nastavi čitati

Politika

Radulović tvrdi “Na 106 biračkih mjesta GLASALI LJUDI BEZ IDENTIFIKACIJE”

Saznanje CIK-s da je samo u jednom gradu glaslo skoro 500 ljudi koji nemaju identifikaciona dokumenta, a da je broj takvih glasača na 106 kontrolisanih izbornih mjesta 700, potvrđuje naše tvrdnje da je SNSD krađom pokušao doći do pobjede.

Rekao je ovo v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović i dodao da od CIK traže da ispita svaku nepravilnost, ponovo prekontroliše sva biračka mjesta u Republici Srpskoj i ponovi izbore na onim mjestima gdje se ustanovi krađa.

Radulović naglašava da je CIK svojim provjerama potvrdio ono što je SDS tvrdio, a to je da su se u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Bratuncu i Prijedoru, na ukupno 134 biračka mjesta desile krađe na način da su ubacivani glasovi za kandidata SNSD čime je počinjena krađa epskih razmjera.

– Ono što je CIK utvrdio, poređenjem spiskova izašlih sa bazom CIPS-a samo je dio krađe, tek grafološka analiza će naći i lažne potpise onih koji imaju važeće dokumente, nisu glasali, ali ih je neko potpisao i ubacio glasačke listiće.

Tražimo da CIK detaljno provjeri svako sumnjivo biračko mjesto, u smislu grafoloških analiza, i da provjeri svaki glas u Republici Srpskoj – naglasio je Radulović.

On ističe da van tih sumnjivih biračkih mjesta, kandidat SDS Branko Blanuša vodi sa 8.300 glasova razlike na 403.461 važeći listić, dok sumnjiva biračka mjesta obuhvataju 37.000 glasova.

– Jasno je da je profesor Blanuša pobjednik izbora i nećemo dozvoliti da dokazani lopovi ukradu i ovu pobjedu! Biće Srpska ponovo ponosna i vodiće je čestit čovjek, a ne kradljivci volje naroda – kategoričan je Radulović.

Potpredsjednik SDS i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković rekao je da ohrabruje činjenica da CIK nastavlja kontrole biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima, a posebno užasava informacija da je istraga CIK pokazala kako je na 106 biračkih mjesta zabilježeno da su glasale osobe koje nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument.

– To samo potvrđuje naše sumnje da se masovna krađa dogodila kroz krađu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore.

Očigledno je da se režim malo preigrao u krađi, pa su čak glasali umjesto ljudi koji nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument, što je direktan dokaz izbornih nepravilnosti.

Prema mojim informacijama već pet dana se intezivno radi grafološko vještačenje u CIK-u i rezultati su užasavajuće strašni, odnosno pokazuju brutalne razmjere izborne krađe u režiji SNSD – navodi Nešković.

Nastavi čitati

Politika

NAJJAČI SMO! U Srpskoj dug po stanovniku 6.000 KM, u FBiH DUPLO MANJE

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini jedno je od najčešćih u domaćem javnom prostoru. Iako se često politizira, na njega se može odgovoriti prilično jasno kada se uporede ključni makroekonomski pokazatelji poput BDP-a, budžeta ili javnog duga.

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. S druge strane, prema izvještaju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, FBiH bilježi BDP od 34,4 milijarde KM, a ukupan dug na kraju 2024. godine iznosio je 6,872 milijarde KM, što predstavlja relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. To znači da Srpska ima skoro dvostruko višu zaduženost u odnosu na FBiH.

Oko 73,5% navedenog duga odnosi se na spoljne obaveze (5,054 milijarde KM), dok je unutrašnji dug 1,818 milijardi KM, većinom u obliku dugoročnih vrijednosnih papira i kredita kod komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog duga je ugovoren s međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući Svjetsku banku, Evropsku investicijsku banku i EBRD.

Zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH, pokazuju da analiza po glavi stanovnika takođe pokazuje jasnu razliku. U Republici SRpskoj dug po stanovniku iznosi više od 6.000 KM, dok je u FBiH oko 3.000 KM. Ovo dodatno potvrđuje da je Republika Srpska u relativnom smislu dvostruko zaduženija od Federacije BiH.

Visoka zaduženost u Republici Srpskoj dodatno se komplikuje kroz godišnje otplate. Prema podacima, 1,7 milijardi KM kredita stiže na naplatu u 2026. godini, što ozbiljno opterećuje budžet i ugrožava likvidnost. Bez novih zaduženja, servisiranje postojećih obaveza postaje otežano, stvarajući tzv. “spiralu zaduživanja”.

Demografski izazovi

Demografska struktura Republike Srpske dodatno opterećuje ekonomiju, jer broj penzionera iznosi 293.000, dok broj zaposlenih radnika iznosi 289.000. U konačnici, broj penzionera premašuje broj zaposlenih što smanjuje fiskalni kapacitet i dugoročni potencijal rasta.

S druge strane, FBiH je i dalje stabilnija u tom smislu. Federacija broji oko 458. 322 penzionera, dok broj radnika iznosi 545.018. Prema podacima iz 2025., razlika između broja zaposlenih i penzionera u FBiH iznosila je oko 81.661.

Kada je o migracijama unutar države riječ, FBiH je u 2024., primila 21.678 doseljenih stanovnika, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919, što ukazuje na potencijal za demografsku stabilizaciju.

Na osnovu ovih pokazatelja, jasno je da FBiH trenutno ima povoljniju fiskalnu situaciju i veću ekonomsku snagu. Niža zaduženost i veći BDP omogućavaju Federaciji ulaganja u razvoj, infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda.

S druge strane, Republika Srpska mora strateški preispitati svoju ekonomsku politiku kako bi izašla iz zamke visoke zaduženosti i osigurala održiv ekonomski rast.

Analiza dostupnih podataka pokazuje da FBiH ima jaču ekonomiju od Republike Srpske, ali razlike u ekonomskim modelima oba entiteta donose i specifične izazove.

(N1) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno