Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas se povela žustra rasprava između nekih stranaka “dvije trojke”. Prvo je Predrag Kojović (NS) iznio tvrdnju da je opozicija iz Republike Srpske tražila od Trojke da se Budžet ne usvaja prije održavanja izbora u Republici Srpskoj, te da su odustali od dogovora kada su na prošloj sjednici glasali za amandmane SNSD-a.

Replicirao mu je Branislav Borenović (PD), koji je upitao Kojovića da li je ovaj istup alibi za povratak u vlast ili dalji ostanak u vlasti.

“Ne tražite izgovor, ostanite tu gdje jeste. Ako vam ne smeta da budete s onima koji govore da Sarajevo smrdi, da hodže arlauču, i svim uvredama koje smo slušali u posljednjih nekoliko mjeseci, ok. To je vaša odluka. Vi ste te ljude izabrali, i SNSD i HDZ i da mijenjate stanje u ovoj zemlji”, rekao je Borenović i dodao:

“Rezultati su vidljivi danas. Ako vi mislite da su isti oni koji iznose svoje ksenofobične tvrdnje, ako ste vi odlučili da sjedite s tim ljudima to više govori o vama”, rekao je Borenović.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici su se izjasnili da po hitnom postupku raspravljaju o Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Od 40 prisutnih, 19 poslanika je glasalo za, 13 je bilo protiv i osam suzdržanih. Budžet je u proceduru uputilo Predsjedništvo BiH.

(Vijesti.ba)

„Narod neće i ne smije plaćati javašluk u Elektroprivredi Republike Srpske /EPRS/. Besraman je zahtjev za povećanje cijene električne energije od 33 odsto, a još besramnije je očekivanje da poniženi narod i privreda plate pljačke i uništavanje EPRS. Nećemo dozvoliti da se od naroda otima i da se dalje ponižava, da bi se dalo Rašidu Serdarovu, zetovima, kumovima i porodičnim firmama“. Ovo je poručio prof. dr Banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta Branko Blanuša, povodom zahtjeva EPRS za novo poskupljenje struje koje bi u prosjeku iznosilo 33 odsto.

„Кada su šurovali i pljačkali sa Serdarovom, narod nisu pitali, a sada od naroda traže da skupi 300 miliona za njihova nedjela! Za razne prijateljske studije, EPRS je u zadnje dvije godine dala 11 miliona КM. Jednom zetu je dala 26 miliona КM. Anonimnom „Xplode media“ iz Trebinja otišlo je 3.450.000 КM za oglašavanje, „Grudisu“ iz Doboja čak 7,6 miliona КM, a porodičnoj televiziji preko 1,3 miliona КM. Očekujete da to narod i privreda plate? Neće moći, dosta je ponižavanja naroda! Biće Srpska ponovo ponosna“, ističe profesor Blanuša.

On naglašava da poskupljenje električne energije za sobom lančano nosi i opterećenje privrede, poskupljenje osnovnih životnih namirnica, roba i usluga.

„Umjesto da popravljamo životni standard i otvaramo radna mjesta, oni ugrožavaju postojeća radna mjesta i uništavaju egzistenciju naroda! Oni koji su nemilice uništavali i pljačkali najvažniji resurs Republike Srpske i ugrožavali njenu energetsku stabilnost, svu štetu treba da nadoknade iz sopstvene imovine a ne preko leđa naroda. Zato, u nedelju glasate i protiv pljačke preko leđa naroda i svođenja naroda na kmetovski položaj. Glasate za ponosnu Republiku Srpsku u kojoj će vlast služiti narodu i zaštititi njegove interese“, poručio je prof. dr Branko Blanuša!

(BN)

Nakon što se unipolarni svijet pod vođstvom SAD počeo rastakati, Bosna i Hercegovina bi mogla biti među zemljama koje će najviše osjetiti posljedice.

Dejtonskim sporazumom implicitno je postavljen koncept da BiH neće imati jaku vojsku, jer je to najbolja garancija za dugotrajni mir – ako narodi u BiH nemaju puno oružja nadohvat ruke, veća je šansa da neće doći do ponovnog izbijanja neprijateljstava.

Ova strategija počivala je na pretpostavci da će svijet ići ka deeskalaciji, a ne ponovnom naoružavanju.

To je važno iz razloga što relativno slabo naoružana i opremljena BiH s malom vojskom može biti bezbjedna samo ako su Srbija i Hrvatska, dva njena jaka susjeda koja imaju interese u BiH, u dobrim međusobnim odnosima i na putu ka zajedničkoj budućnosti u EU.

Kada se početkom rata u Ukrajini praktično raspao unipolarni svijet i kada su zemlje širom svijeta krenule da se naoružavaju, počele su se naoružavati i Srbija i Hrvatska, što se sve direktno odražava i na BiH, gdje je unutrašnja stabilnost direktno ovisna od odnosa Zagreba i Beograda.

Osim toga, vojna doktrina koju je usvojila BiH praktično se raspala razvojem nove vojne tehnologije podstaknute ratom u Ukrajini, gdje su upotreba dronova i uvezivanje vojnih sistema putem interneta vojne strategije praktično redefinisale iz temelja.

NATO je pokrenuo novi koncept u koji uključuje odbranu od dronova nakon što su se ovih sedmica u Evropi svakodnevno počeli pojavljivati dronovi iznad kritičnih vojnih instalacija, za koje EU i NATO optužuju Rusiju.

Opasnost od ovih dronova ne mora doći samo od Rusije, njih mogu koristiti i druge zemlje, pa i kriminalne grupe, koje mogu napasti kritična postrojenja, poput vodozahvata, elektroenergetskih objekata, mostova i druge kritične infrastrukture. Sve zemlje u Evropi pripremaju se za nove prijetnje koje dronovi predstavljaju, a jedino je BiH, čija je vojna struktura određena Dejtonom sa stranim vojnim protektoratom, ovisna od drugih faktora na koje ne može da utiče.

Đuro Kozar, vojni analitičar iz Sarajeva, ističe za “Nezavisne” da je problem BiH što ona nema dovoljno resursa za odbranu ni u pogledu tradicionalnih vojnih sredstava, a kamoli u pogledu novih prijetnji poput prijetnje dronova, sajber napada ili hibridnih aktivnosti koji se sada dešavaju u Evropi.

Prema njegovim riječima, suština problema je što u Republici Srpskoj ne žele da izdvajaju za Oružane snage BiH, jer žele da BiH bude demilitarizovana, a u Federaciji i bošnjačka i hrvatska politička komponenta, u principu, žele njihovo jačanje.

Kozar podsjeća da je vojni dio Dejtonskog sporazuma postavio okvir za bezbjednosnu arhitekturu u regionu, a da je taj okvir postao neadekvatan onog trenutka kad je Hrvatska ušla u NATO, a Srbija odlučila da ostane neutralna.

“Dejton nije zabranio BiH da se ona naoružava, ona na to ima pravo, ali je problem što zemlja nema velikih mogućnosti da se njene OS modernizuju i da one imaju sve što im je potrebno za odbranu”, smatra Kozar.

Prema njegovim riječima, i ono što je BiH dobila potiče uglavnom iz donacija SAD i drugih prijateljskih zemalja, uglavnom članica NATO-a, a ne zato što je sama BiH ulagala u svoju bezbjednost.

BiH bi svoje bezbjednosne probleme mogla riješiti učlanjivanjem u NATO, ali u Republici Srpskoj postoji snažan otpor zbog ne tako davne prošlosti i sjećanja koja su još relativno svježa.

Zato će, po svemu sudeći, BiH i dalje ostati u vakuumu, barem dok ne dođe do neke vrste unutrašnjeg konsenzusa u pogledu bezbjednosne strategije.

Ranijih godina pisali smo da BiH nema svoju avijaciju, pa kada bi se iznad zemlje pojavio neidentifikovani avion, BiH ne bi imala čime da ga isprati iz svog vazdušnog prostora.

Sada bi se moglo desiti da iznad bh. kritične infrastrukture, poput aerodroma, “šetaju” neidentifikovani drononovi, koje bi bh. protivvazdušna odbrana mogla nemoćno gledati kroz dvogled.