Razgovori o Nešićevom povratku na poziciju ministra bezbjednosti BiH vode se prvenstveno na relaciji SNSD-HDZ BiH.

U političkim kuloarima Savjeta ministara Bosne i Hercegovine sve se glasnije govori o mogućnostima povratka Nenada Nešića na poziciju ministra bezbjednosti BiH, potvrđeno je Raportu iz veoma pouzdanih izvora bliskim Ministarstvu bezbjednosti BiH.

‘Razgovori o Nešićevom povratku na poziciju ministra bezbjednosti BiH vode se prvenstveno na relaciji SNSD-HDZ BiH.

O tome se govori i u Ministarstvu bezbjednosti BiH, naročito među Nešićevim nekada bliskim saradnicima. Sigurno je da je i Nešić upoznat s time kao i da su s njim ostvareni kontakti o toj temi.

Za sada je sve na nivou opcije za koju se traži prije svega pravno uporište”, kaže Raportov izvor.

Traže pravno uporište

Iako je poznato da je Nešić u januaru podnio ostavku na poziciju ministra bezbjednosti BiH, te da ga je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH smijenio s te funkcije, naši izvori kažu da se u činjenici da Nešićevu smjenu nikada nije potvrdio Dom naroda PS BiH, što znači da ga faktički Parlament BiH nije smijenio, traži mogućnost prevazilaženja pravnih prepreka za njegov povratak.

‘Ide se dotle da se razmatraju opcije da se Nešić vrati u ministarsku fotelju bez da o tome glasa Predstavnički dom PS BiH, jer ta odluka formalno-pravno nikada nije stupila na snagu, niti je objavljena u Službenom listu BiH zato što njegovu smjenu nije potvrdio Dom naroda PS BiH”, kažu Raportovi sagovornici upućeni u tok razgovora koji je vođen o mogućnostima za sada “teoretskog” Nešićevog povratka.

Podsjećamo, Nenad Nešić je zbog sumnji u korupciju dok je bio direktor Javnog preduzeća Putevi Republike Srpskr uhapšen u decembru prošle godine.

Ostavku na poziciju ministra bezbjednosti BiH podnio je 23. januara ove godine i to isti dan kada ga je nakon toga smijenio Predstavnički dom PS BiH.

Borjana Krišto, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, prihvatila je Nešićevu ostavku 28. januara i razriješila ga dužnosti, kako je navela, “na njegov zahtjev”.

Upravo ovako formulisanim razrješenjem Nešića od dužnosti, kako tvrde naši izvori, u stvari je otklonjena prva prepreka sa stanovišta pravne procedure za to da Krišto ponovo predloži Nešića za ministra bezbjednosti.

Podrška dijela međunarodne zajednice

Jer, njegova ostavka, bez obzira što je on u to vrijeme bio u pritvoru kao osumnjičenik, nije bila rezultat sudske presude, zabrane obavljanja javnih funkcija niti formalno utvrđenih kršenja zakona, što bi da je tako bilo, sada u startu bila prepreka za takve i ideje.

Priča o Nešićevom povratku, kažu naši izvori, naišla je i na “plodno tlo” u dijelu međunarodne zajednice u BiH koja uprkos optužbama s kojima je Nešić suočen, njegov povratak kažu gleda kroz prizmu njegove ranije kooperativnosti, prvenstveno s Evropskom unijom na trasiranju evropskog puta BiH i u svjetlu sporazuma s Europolom, Frontexom i zakonima o graničnoj kontroli, strancima, sprečavanju pranja novca, a koji su potpisani ili doneseni u vrijeme dok je Nešić bio ministar.

Za sada nema nikakve zvanične potvrde da će u skorije vrijeme biti načinjen konkretan korak, odnosno prijedlog Borjane Krišto da Nešić ponovo bude imenovan za ministra bezbjednosti BiH.

Probni balon

No, Raportovi sagovornici tvrde, da koliko god to zvučalo apsurdno, SNSD u ovom trenutku želi Nešića , kao svog koalicionog partnera izvaditi kao “keca iz rukava” u aktuelnoj krizi i njihovo viđenje “rješenja” te krize kroz djelovanje ministra koji bi bio dio vladajuće koalicije, ali koji nosi imidž iz prošlosti “umjerenog nacionaliste” i “konstruktivnog i proevropskog lica” .

Inače, Nešić je iz pritvora izašao 17. maja ove godine, a ubrzo nakon toga imenovan je na poziciju zamjenika direktora Civilne zaštite Republike Srpske.

Nije isključeno da je to njegovo imenovanje u Republici Srpskoj bio “probni balon” za ono što bi tek trebalo uslijediti, a o čemu se, kako smo već naveli, sve glasnije priča – opciji da se Nešić vrati u fotelju ministra bezbjednosti.

Na koncu, u zemlji u kojoj se Darko Ćulum, direktor SIPA-e, nesmetano vratio u direktorsku fotelju, nakon što se četiri mjeseca odmetnuo i izbivao s posla, nije nemoguće da priča o Nešićevom povratku postane i realnost.

“Važan je trenutak da odavde pošaljemo poruka da, umjesto da nam ljudi iz EU donose svoje standarde u funkcionisanju pravne drzave, oni se, počevši od Soreke, uklapaju u nas nakaradni sistem, poručio je šef Kluba poslanila liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović sa konferencije za novinare ispred sjedišta Delegacije Evropske Unije u BiH u Sarajevu.

Strane ambasade iza leđa javnosti trguju ovom zemljom i prave trule dilove, tvrdi Vukanović.

“Došli smo da pitamo Soreku koliko košta ova zemlja. Dodik, Višković i Stevandić ne bi otišli u Sud BiH onako ponizno, da to sigirno nije bio dogovor sa međunarodnom zajednicom. Šta su se oni dogovorili iza kulisa, oko litijum, prodaje “Elektroprivrede Republike Srpske”… . Međunarodna zajednica se prema nama ponaša kao da smo neka kolonija. Volio bih da Soreka (šef Delegacije EU u BiH, prim.aut.) izađe pred medije i kaže o čemu su razgovarali sa Dodikom, kako su se dogovorili i sa kojom mafijom su razgovarali”, kaže Vukanović.

Svi mi, dodaje Vukanović, možemo biti nepristojni, bahati i vulgarni kao Dodik.

“Mi iz opozicije i liste Za pravdu i red smo u vise navrata pretrpili ogromnu štetu zbog međunarodne zajednice. Legazlizovali su krađu izbore 2022. godine i to nikad nije dobilo epilog. Poslije je Šmit donio besmislenu naredbu za finansiranje SNSD-a i sad smo i mi ostali bez primanja. Nama bi to bilo dovoljno da se dobro organizujemo za izbore. Dodiku ta sredstva ništa ne znače jer može da ih izvuče odakle hoće”, ističe Vukanović.

Vukanović je poručio da će krenuti proteste ne, kako je rekao, protiv korumpiranoh političara, vec da ogole međunarpdnu zajednicu.

“U pravnoj drzavi nema pregovora. Mi možda možemo biti posljednji Mohikanci, ali ne zavisimo od međunarndoe zajednice i uradićemo sve da pomrsimo račune”, naglasio je Vukanović.

Sa preko 5 miliona maraka minusa u šumarstvu i više od 20 miliona u energetici, pitanje više nije šta se dešava, već zašto se ništa ne mijenja – rekao je on

Gubici „Šuma Srpske“ i „Elektroprivrede RS“ nisu nikakvo iznenađenje, već samo još jedan u nizu simptoma hronične bolesti u sistemu upravljanja javnim resursima. Sa preko 5 miliona maraka minusa u šumarstvu i više od 20 miliona u energetici, pitanje više nije šta se dešava, već zašto se ništa ne mijenja. Ili bolje rečeno, zašto se niko ne usuđuje da mijenja.

Rekao je ovo generalni sekretar PDP i šef Kluba odbornika ove partije u Skupštii grada Banjaluke, Nebojša Drinić i dodao da nisu crveni alarmi tek sada uključeni, već, kako kaže, oni dugo gore i na ivici su da pregore.

– Jedino što smo čuli od direktora „Šuma Srpske“ nakon objave gubitaka jeste da radnici ugrožavaju ovo javno preduzeće, jer traže pošteno zarađene plate. Ni analiza gubitaka, ni odgovornost menadžmenta, ni najava mjera. Samo još jedan pokušaj prebacivanja odgovornosti na one koji rade, a ne na one koji upravljaju – kazao je Drinić.

Stiče da su kadrovi SNSD-a ovim prevazišli sami sebe.

– Ne samo po aroganciji, već i po nesposobnosti da upravljaju sistemima koji su od ključnog značaja za ekonomiju i opstanak stanovništva. I nakon svega, usuđuju se držati lekcije o poslovanju gradskih preduzeća koja uredno posluju – zaključio je Drinić.