Iako još nije definitivno, kampanje za ponovljene izbore za predsjednika Republike Srpske koji se održavaju 8. februara, po svemu sudeći, neće ni biti.

“Do sada je bilo tako. CIK će donijeti uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti i tu će biti sve definisano, ali moguće da kampanje ne bude, jer ona je već održana ranije”, ispričao je “Nezavisnim” izvor blizak Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Inače, CIK je posljednjeg dana 2025. godine donio odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica. Tom prilikom CIK nije donio uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti, jer čeka da im se obezbijedi novac za sprovođenje ponovljenih izbora.

Za ponovljene izbore CIK je, u skladu sa Izbornim zakonom BiH i Zakonom o finansiranju institucija BiH zatražio da im se obezbijedi 600.000 KM.

Prema zakonima, Ministarstvo finansija i trezora BiH ima rok od 15 dana da obezbijedi taj novac od dana slanja zahtjeva, a to je 31. decembar 2025. godine.

Međutim, ako je suditi po ranijim sličnim slučajevima, pitanje je hoće li do 15. februara biti obezbijeđen novac s obzirom na to da Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, vjerovatno neće potpisati odluku kojom se CIK-u obezbjeđuje novac koji je tražio.

U tom slučaju, umjesto Amidžića, odluku može potpisati i Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora, ali tek nakon što istekne rok od 15 dana u kojem to treba da uradi ministar.

“Ponovni izbori sprovode se na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvora iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima”, saopštili su nedavno iz CIK-a.

Izbori su poništeni u 17 lokalnih zajednica i na 136 biračkih mjesta, najviše u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Kako će izgledati ponovljeni izbori, nije jasno ni strankama koje će na njima učestvovati.

Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša i predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u toj lokalnoj zajednici, rekao je da će sprovesti te ponovljene izbore, ali da je prisutno mnogo nepoznanica.

“Moramo vidjeti kako informisati birače, jer se nalazimo u apsurdnoj situaciji, nastaloj nametanjem određenih odluka od strane Kristijana Šmita. Poručujem da se u Laktašima ništa neće promijeniti i da će ljudi koji podržavaju naše politike to činiti i dalje. Svi će se u to uvjeriti na ponovljenim izborima 8. februara”, rekao je Bojić, a prenio RTRS.

Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, u to vrijeme predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, CIK je raspisao prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Ti izbori održani su 23. novembra i na njima je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Siniša Karan (SNSD) dok je na drugom mjestu bio Branko Blanuša (SDS).

Blanuša i stranke koje ga podržavaju nisu priznali taj rezultat i od CIK-a su tražili ponavljanje izbora, a sam CIK je odlučio da ih zbog nepravilnosti ponovi na 136 biračkih mjesta.

Na tim ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.

Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača.

Slijedi Doboj, gdje će se glasati na 31 biračkom mjesto, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.

U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić rekla je da je Ministarstvo u stalnom kontaktu sa predstavnicima udruženja mljekara i sa proizvođačima i da se aktivno traži rješenje za problem usljed poremećaja na svjetskom tržištu i najave najvećeg otkupljivača mlijeka u Srpskoj “Mlijekoprodukta” da će smanjiti količine mlijeka za otkup.

Kuzmićeva je poručila da se mora naći način da se pomogne mljekarima.

“Tu se moraju uključiti i otkupljivači, ali i trgovinski lanci. Ovom prilikom još jednom apelujemo i da naše stanovništvo kupuje domaće, da i tako svi damo mali doprinos u rješavanju trenutnih tržišnih viškova koji opterećuju i ‘Mlijekoprodukt’ i naše farmere”, navela je Kuzmićeva reagujući na današnje (5. januara) mirne proteste proizvođača mlijeka u Republici Srpskoj zbog niske otkupne cijene mlijeka.

Ona je podsjetila da je samo ove godine po osnovu premije za mlijeko isplaćeno oko 32 miliona KM i da je ovaj sektor najstabilniji i sa redovnim mjesečnim isplatama premija.

“Svi sektori poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj u prosjeku bilježe rast od 17 odsto. Rast bilježi i proizvodnja mlijeka u Republici Srpskoj i samo za posljednje dvije godine proizedeno je za 14 miliona litara mlijeka više u odnosu na 2023. godinu, i to su podaci koju mogu da nas raduju”, navela je Kuzmićeva.

Kuzmićeva je istakla da je u posljednjih sedam godina za podsticaje u mljekarstvu isplaćeno više od 300 miliona KM, te da mljekari u Republici Srpskoj koriste oko 40 podsticajnih mjera, propisanih u Pravilniku o podsticajima, koja je jedna od najznačajnijih koju nemaju farmeri u Federaciji BiH, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

“Premija po muznom grlu ove godine iznosila je 330 KM po grlu”, podsjetila je Kuzmićeva.

Govoreći o zahtjevima za većim agrarnim budžetom, Kuzmićeva je istakla da je budžet u 2026. godini ostao na nivou od veoma respektabilnih 180 miliona KM, ali da bi on, uz projekte koji su dogovoreni sa Svjetskom bankom, mogao porasti i na 230 do 240 miliona KM.

Ona je poručila da mljekari treba da znaju da će imati podršku i Vlade i resornog ministarstva, kao i do sada, i da je Ministarstvo na istoj strani sa mljekarima, te da će učestvovati zajedno sa mljekarima u kreiranju mjera koje će pomoći svim vidovima proizvodnje.

Predsjednik Partije Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, izjavio je da će Miloš Stanišić biti povjerenik za Gradski odbor PSS Bijeljina, sa zadatkom da izgradi jak i organizovan tim koji će donijeti promjene u cijeloj Semberiji.

„Pred Milošem je važan zadatak da u periodu koji je pred nama, zajedno sa našim narodnim poslanikom Slavišom Markovićem i cijelim timom posvećenih ljudi, izgradi jak i organizovan Gradski odbor koji će dati snažan zamah promjenama u cijeloj Semberiji. Cilj PSS-a je da u ovoj izbornoj jedinici ostvari značajan broj poslanika, a uvjeren sam da to Miloš i Slaviša, zajedno sa svima okupljenim oko njih, mogu i hoće ostvariti“, istakao je Stanivuković.

Predsjednik PSS istakao je i lične kvalitete Stanišića: obrazovan, sa završenom Vojnom akademijom, porodicom i iskrenom posvećenošću Republici Srpskoj.

„Miloš je neko ko svakodnevno doprinosi Republici Srpskoj. Njegova porodica, čak i u najtežim trenucima nakon velikih poplava, nikada nije odustala od odluke da ostane ovdje i gradi u svojoj zemlji. Upravo zato je etno-selo ‘Stanišići’ simbol istrajnosti i pokazatelj kako svojim radom, pa makar i malim koracima, ali velikim idejama, možemo učiniti Republiku boljim mjestom za budućnost naše djece“, poručio je Stanivuković.

Miloš Stanišić preuzima izazovan, ali ključan zadatak jačanja PSS u Bijeljini i Semberiji, sa ciljem da stranka značajno osnaži svoj uticaj u narednim izborima.