Connect with us

Svijet

Paralizovanom muškarcu ugrađen Maskov čip: “SAMO POMISLIM I TO SE DOGODI“

Paralizovani mladić iz Velike Britanije postao je jedan od prvih ljudi u Evropi s ugrađenim Neuralinkovim moždanim čipom – i danas može upravljati računarom samo snagom misli.

Sebastian Gomez-Pena, volonter u prvom britanskom ispitivanju uređaja kompanije Neuralink, ostao je paralizovan od vrata naniže nakon nesreće.

Vodeći neurohirurg u ovom ispitivanju izjavio je kako je nivo kontrole koji čip nudi „zapanjujući“ te da će predstavljati „prekretnicu“ u medicini, piše Sky News.

„Život vam se potpuno promijeni kada odjednom više ne možete pomjeriti nijedan ud“, rekao je Gomez-Pena, koji je doživio nesreću nakon završenog prvog semestra na medicinskom fakultetu, prenosi Index.hr.

„Ovakva tehnologija vam na neki način vraća nadu.“

On je jedan od sedam učesnika britanskog ispitivanja čiji je cilj procijeniti sigurnost i pouzdanost uređaja.

Kako čip funkcioniše
Tokom petosatne operacije u Univerzitetskoj bolnici u Londonu (UCLH), Sebu je u lobanju ugrađen čip povezan s 1.024 elektrode implantirane u mozak. Iako su u zahvatu učestvovali britanski hirurzi i inženjeri Neuralinka, sam uređaj ugradio je Neuralinkov robot R1, razvijen za postavljanje mikroskopskih elektroda u osjetljivo moždano tkivo.

Elektrode, čije su niti oko deset puta tanje od ljudske kose, umetnute su otprilike četiri milimetra u površinu Sebovog mozga, u područje koje kontroliše pokrete ruku. Nervni signali prenose se do čipa, a podaci se bežično šalju na računar.

Tamo softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji „uči“ da tumači signale, prevodeći Sebove namjere o pokretanju ruku – čija je funkcija prekinuta nakon nesreće – u pomjeranje kursora na njegovom laptopu ili telefonu.

„Samo pomislim i to se dogodi“
„Svako u mojoj situaciji pokušava pomjeriti bilo koji dio tijela ne bi li vidio ima li ikakvog oporavka. Sada, kada samo pomislim na pokret ruke, sjajno je vidjeti da se nešto zaista događa“, rekao je Seb. „Samo pomisliš i to se dogodi.“

Tokom razgovora, Seb je demonstrirao tehnologiju upravljajući kursorom na ekranu laptopa. Brzo je listao stranice istraživačkog rada koji proučava za ispite na fakultetu, označavao tekst te otvarao i zatvarao prozore, jednako brzo, ako ne i brže, od osobe koja koristi miš ili touchpad.

Njegovi ljekari, iskusni neurohirurzi, bili su jednako impresionirani. „Zapanjujuće je. Vidite nivo kontrole koji ima“, izjavio je Harith Akram, neurohirurg na UCLH-u i glavni istraživač britanskog ispitivanja.

Iako je projekat još u ranoj fazi, Akram vjeruje da su rezultati obećavajući. Neuralinku je trebalo gotovo 20 godina da razvije tehnologiju čipa, hirurškog robota i AI alate potrebne da uvjeri regulatore u sigurnost testiranja na ljudima. Prvi uređaj ugrađen je američkom volonteru prije dvije godine, a danas ga ima 21 osoba u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i UAE. Svi učesnici pate od teške paralize izazvane povredom kičmene moždine, moždanim udarom ili neurodegenerativnim bolestima poput ALS-a.

„Ova tehnologija biće prekretnica za pacijente s teškim neurološkim oštećenjima“, rekao je Akram. „Ti pacijenti imaju vrlo malo opcija koje bi im zaista poboljšale nezavisnost, posebno danas kada živimo u svijetu koji je toliko zavisan od tehnologije.

Budućnost Neuralinka

Rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u recenziranim naučnim časopisima niti su predati regulatorima. Neuralink je odbio dati intervju, ali je omogućio pristup ispitivanju. Misija kompanije je, kako navode, „vratiti autonomiju onima s nezadovoljenim medicinskim potrebama i otključati nove dimenzije ljudskog potencijala“.

Neki korisnici već su ovladali tehnologijom do te mjere da mogu kucati na virtuelnoj tastaturi „razmišljajući“ o pritiskanju tipki, dok su drugi pomoću uređaja upravljali robotskom rukom kako bi se hranili. Uz ovo ispitivanje, koje cilja područja mozga za pokret, planira se i drugo koje će ciljati regije za govor, s nadom da će se on moći vratiti ljudima koji su ga izgubili nakon moždanog udara ili druge povrede mozga. Kompanija takođe planira istražiti mogućnost vraćanja vida slanjem podataka s kamera, putem čipa, u centre za vid u mozgu.

Maskove ambicije
Međutim, osnivač Neuralinka ima još veće ambicije. Na jednom događaju prošle godine iznio je ideju da bi korisnici mogli povezati svoj uređaj s robotom Optimus, kojeg proizvodi njegova druga kompanija, Tesla.

„Trebalo bi da možete imati potpunu kontrolu nad tijelom i senzorima robota Optimus. Dakle, u suštini biste mogli ‘naseliti’ robota. Ne radi se samo o ruci, već o cijeloj stvari“, rekao je Musk. „Bilo bi to prilično fora. Budućnost će biti čudna. Ali na neki način sjajna.“

Potencijal ove tehnologije za ljude s teškom paralizom, sindromom „zaključanosti“ ili čak sljepoćom je neupitan. Ipak, ona otvara i važna pitanja o sigurnosti i privatnosti budućih korisnika.

Prije nego što uređaji dobiju dozvolu za široku upotrebu, Neuralink će morati provesti veća ispitivanja kako bi dokazao njihovu dugoročnu sigurnost i pouzdanost. Za razliku od drugih Maskovih inžinjerskih poduhvata, ovaj zavisi od hrabrih i odlučnih volontera poput Seba.

Related Topics:

Svijet

TRAMP NE POPUŠTA ZELENSKOM: Šta se dešava iza kulisa?

Administracija Donalda Trampa upozorila je Ukrajinu i evropske saveznike da bi SAD mogle da obustave razmjenu obavještajnih podataka i evropsku nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Uslov je da Kijev prestane s dalekometnim napadima na ruska energetska postrojenja. Tu informaciju CNN-u potvrdila su dva evropska zvaničnika.

Tokom vikenda, State Department i Pentagon uputili su upozorenja ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, a američka vojska direktno je kontaktirala komandante u Ukrajini.

Da su SAD zaprijetile obustavom razmjene obavještajnih podataka potvrdio je i drugi izvor upućen u situaciju. O prijetnjama obustavom saradnje i nabavke oružja prvi je izvijestio Financial Times.

“Zovu Kijev… Zovu sve u Evropi“, rekao je jedan od zvaničnika koji je primio poziv iz američkog Ministarstva odbrane.

Zašto SAD prijete obustavom pomoći Ukrajini?

Prijetnje dolaze u vrijeme dok je predsjednik Donald Tramp izrazito ljut na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije.

Tramp već dugo smatra da je rat između Ukrajine i Rusije odgovoran za rast cijena dizela na svjetskom tržištu i zahtijeva da obje strane prekinu napade na energetska postrojenja. Visokim cijenama doprinio je i američki sukob s Iranom.

Tramp je ranije u nedjelju objavio da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o, kako ga je nazvao, “energetskom primirju”.

Izvor blizak Zelenskom tvrdi da je takav razvoj događaja bio iznenađenje.

“Ukrajina podržava primirje i važno je da ga podrži i Rusija. Čekamo detalje s američke strane“, napisao je Zelenski na mreži X nakon Trampove objave.

Šta bi Ukrajina izgubila ako SAD obustave pomoć?

Jedan evropski zvaničnik izjavio je za CNN da su razmjena obavještajnih podataka i nabavka oružja “ključni“ za Ukrajinu. Prijetnju je opisao kao “tužan dan“ za Kijev i njegove saveznike. Ako se američke prijetnje ostvare, posljedice po ukrajinsku odbranu bile bi trenutne.

Američki obavještajni podaci ključni su za ukrajinsku odbranu od ruskih balističkih projektila jer otkrivaju lokacije lansera, kao i ciljeve i vrijeme napada. S druge strane, obustava nabavke oružja, koja se sprovodi putem mehanizma PURL (Prioritized Ukraine Requirements List), najteže bi pogodila isporuke raketa-presretača za sistem Patriot. Ukrajini tih projektila ionako kritično nedostaje, naročito jer je Rusija pojačala napade raketama i dronovima širom zemlje.

Prema izjavi drugog evropskog zvaničnika za CNN, NATO tokom vikenda još nije zabilježio promjene u programu PURL.

Trampova administracija nije prvi put posegnula za ovakvim mjerama.

Razmjena obavještajnih podataka s Ukrajinom već je bila obustavljena u martu 2025. godine, nakon napetog sastanka Zelenskog i Trampa u Ovalnom kabinetu. Saradnja je kasnije obnovljena, i to nakon što je Ukrajina na pregovorima u Saudijskoj Arabiji prihvatila američki prijedlog primirja.

Zbog čega su odnosi Trampa i Zelenskog ponovo zaoštreni?

Ove prijetnje dodatno će zakomplikovati već napete odnose između Trampa i Zelenskog, prenosi Index.hr.

Dvojica predsjednika proteklih dana sukobila su se oko američkog dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o snabdijevanju tržišta ruskim dizelom. Američki zvaničnik ranije je za CNN izjavio da su upravo kontinuirani ukrajinski napadi na rafinerije djelimično podstakli Trampa na sklapanje tog dogovora.

Tramp je u subotu sugerisao da bi Ukrajina trebalo da zamijeni Zelenskog i dobije novog lidera.

Nastavi čitati

Svijet

Želi da preimenuje Atlantski ili Tihi okean u “TRAMPOV OKEAN” prije isteka mandata!

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da razmišlja o preimenovanju Atlantskog ili Tihog okeana u „Trampov okean“ ili „Okean Amerike“, i to prije isteka svog predsjedničkog mandata.

Tokom obraćanja biračima u saveznoj državi Tenesi, Tramp je podsjetio na svoju inicijativu da se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika.

„Razmišljao sam ili o Atlantiku ili o Pacifiku. Mi ga zovemo ‘Trampov okean’ ili ‘Okean Amerike’. Trebalo bi da to uradimo prije nego što odem“, rekao je Tramp.

Ranije danas Tramp je izjavio i da njegova administracija razmatra preimenovanje Ormuskog moreuza po američkom predsjedniku.

U septembru je Tramp potpisao naredbu kojom se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika. Jezero je dio sistema Velikih jezera i nalazi se na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, između američke savezne države Njujork i kanadske pokrajine Ontario.

Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da će Kanada nastaviti da koristi dosadašnji naziv jezera.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

SVALIO SVU KRIVICU NA RUSIJU, PA TRAŽI MILOST! Zelenski priznao da ne može izdržati udare na energetiku, nudi ustupak Kremlju!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izneo je danas tvrdnju da je stvarni uzrok rata u Evropi “Rusija i isključivo Rusija”, uz poruku da će Ukrajina biti spremna da obustavi udare na ruske naftne rafinerije ukoliko Rusija prestane da gađa ukrajinsku energetsku infrastukturu.

On je, u objavi na mreži Iks, optužio ruskog predsednika Vladimira Putina da ne želi da obustavi udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu iako bi to, kako Zelenski tvrdi, Putin to mogao da uradi “već danas”.

“Ukrajina će biti spremna da prestane sa udarima na ruske rafinerije nafte ako Rusija prestane da udara na našu energetsku infrastrukturu. Bilo kakvi koraci ka deeskalaciji moraju biti uzajamni i podržani stvarnim garancijama. Zahvalan sam svim našim hitnim službama koje rade na otklanjanju posledica brutalnih ruskih udara”, objavio je Zelenski na mreži Iks.

Potvrdio je da su jutros završene operacije potrage i spasavanja u Zaporožju, gde su, kako je naveo, u ruskim napadima poginule 23 osobe a među žrtvama je i četvoro dece.

“Jutros su Rusi pogodili petospratnu stambenu zgradu u Slavjansku – ceo jedan deo zgrade je uništen, a ljudi su možda još uvek pod ruševinama. I ovo se nastavlja nesmanjenim intenzitetom. Samo ove nedelje Rusi su upotrebili oko 1.450 avio-bombi, 75 projektila različitih tipova i više od 1.640 jurišnih dronova, od kojih je oko 60 odsto na mlazni pogon”, naveo je Zelenski.
Najavio je dalju koordinaciju sa ukrajinskim partnerima i razgovore sa evropskim liderima.

“Praktično svakog dana koordiniramo na različitim nivoima i radimo na dodatnim odbrambenim paketima, pre svega na PVO sistemima i municiji za borbene avione. Sve ovo služi zaštiti života našeg naroda i interesa Ukrajine”, poručio je predsednik Ukrajine.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno