Connect with us

Svijet

Paralizovanom muškarcu ugrađen Maskov čip: “SAMO POMISLIM I TO SE DOGODI“

Paralizovani mladić iz Velike Britanije postao je jedan od prvih ljudi u Evropi s ugrađenim Neuralinkovim moždanim čipom – i danas može upravljati računarom samo snagom misli.

Sebastian Gomez-Pena, volonter u prvom britanskom ispitivanju uređaja kompanije Neuralink, ostao je paralizovan od vrata naniže nakon nesreće.

Vodeći neurohirurg u ovom ispitivanju izjavio je kako je nivo kontrole koji čip nudi „zapanjujući“ te da će predstavljati „prekretnicu“ u medicini, piše Sky News.

„Život vam se potpuno promijeni kada odjednom više ne možete pomjeriti nijedan ud“, rekao je Gomez-Pena, koji je doživio nesreću nakon završenog prvog semestra na medicinskom fakultetu, prenosi Index.hr.

„Ovakva tehnologija vam na neki način vraća nadu.“

On je jedan od sedam učesnika britanskog ispitivanja čiji je cilj procijeniti sigurnost i pouzdanost uređaja.

Kako čip funkcioniše
Tokom petosatne operacije u Univerzitetskoj bolnici u Londonu (UCLH), Sebu je u lobanju ugrađen čip povezan s 1.024 elektrode implantirane u mozak. Iako su u zahvatu učestvovali britanski hirurzi i inženjeri Neuralinka, sam uređaj ugradio je Neuralinkov robot R1, razvijen za postavljanje mikroskopskih elektroda u osjetljivo moždano tkivo.

Elektrode, čije su niti oko deset puta tanje od ljudske kose, umetnute su otprilike četiri milimetra u površinu Sebovog mozga, u područje koje kontroliše pokrete ruku. Nervni signali prenose se do čipa, a podaci se bežično šalju na računar.

Tamo softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji „uči“ da tumači signale, prevodeći Sebove namjere o pokretanju ruku – čija je funkcija prekinuta nakon nesreće – u pomjeranje kursora na njegovom laptopu ili telefonu.

„Samo pomislim i to se dogodi“
„Svako u mojoj situaciji pokušava pomjeriti bilo koji dio tijela ne bi li vidio ima li ikakvog oporavka. Sada, kada samo pomislim na pokret ruke, sjajno je vidjeti da se nešto zaista događa“, rekao je Seb. „Samo pomisliš i to se dogodi.“

Tokom razgovora, Seb je demonstrirao tehnologiju upravljajući kursorom na ekranu laptopa. Brzo je listao stranice istraživačkog rada koji proučava za ispite na fakultetu, označavao tekst te otvarao i zatvarao prozore, jednako brzo, ako ne i brže, od osobe koja koristi miš ili touchpad.

Njegovi ljekari, iskusni neurohirurzi, bili su jednako impresionirani. „Zapanjujuće je. Vidite nivo kontrole koji ima“, izjavio je Harith Akram, neurohirurg na UCLH-u i glavni istraživač britanskog ispitivanja.

Iako je projekat još u ranoj fazi, Akram vjeruje da su rezultati obećavajući. Neuralinku je trebalo gotovo 20 godina da razvije tehnologiju čipa, hirurškog robota i AI alate potrebne da uvjeri regulatore u sigurnost testiranja na ljudima. Prvi uređaj ugrađen je američkom volonteru prije dvije godine, a danas ga ima 21 osoba u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i UAE. Svi učesnici pate od teške paralize izazvane povredom kičmene moždine, moždanim udarom ili neurodegenerativnim bolestima poput ALS-a.

„Ova tehnologija biće prekretnica za pacijente s teškim neurološkim oštećenjima“, rekao je Akram. „Ti pacijenti imaju vrlo malo opcija koje bi im zaista poboljšale nezavisnost, posebno danas kada živimo u svijetu koji je toliko zavisan od tehnologije.

Budućnost Neuralinka

Rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u recenziranim naučnim časopisima niti su predati regulatorima. Neuralink je odbio dati intervju, ali je omogućio pristup ispitivanju. Misija kompanije je, kako navode, „vratiti autonomiju onima s nezadovoljenim medicinskim potrebama i otključati nove dimenzije ljudskog potencijala“.

Neki korisnici već su ovladali tehnologijom do te mjere da mogu kucati na virtuelnoj tastaturi „razmišljajući“ o pritiskanju tipki, dok su drugi pomoću uređaja upravljali robotskom rukom kako bi se hranili. Uz ovo ispitivanje, koje cilja područja mozga za pokret, planira se i drugo koje će ciljati regije za govor, s nadom da će se on moći vratiti ljudima koji su ga izgubili nakon moždanog udara ili druge povrede mozga. Kompanija takođe planira istražiti mogućnost vraćanja vida slanjem podataka s kamera, putem čipa, u centre za vid u mozgu.

Maskove ambicije
Međutim, osnivač Neuralinka ima još veće ambicije. Na jednom događaju prošle godine iznio je ideju da bi korisnici mogli povezati svoj uređaj s robotom Optimus, kojeg proizvodi njegova druga kompanija, Tesla.

„Trebalo bi da možete imati potpunu kontrolu nad tijelom i senzorima robota Optimus. Dakle, u suštini biste mogli ‘naseliti’ robota. Ne radi se samo o ruci, već o cijeloj stvari“, rekao je Musk. „Bilo bi to prilično fora. Budućnost će biti čudna. Ali na neki način sjajna.“

Potencijal ove tehnologije za ljude s teškom paralizom, sindromom „zaključanosti“ ili čak sljepoćom je neupitan. Ipak, ona otvara i važna pitanja o sigurnosti i privatnosti budućih korisnika.

Prije nego što uređaji dobiju dozvolu za široku upotrebu, Neuralink će morati provesti veća ispitivanja kako bi dokazao njihovu dugoročnu sigurnost i pouzdanost. Za razliku od drugih Maskovih inžinjerskih poduhvata, ovaj zavisi od hrabrih i odlučnih volontera poput Seba.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno