U posljednje vrijeme, Vlada Republike Srpske sve češće po hitnom postupku predlaže izmjene brojnih zakona koje iznenada povlači iz procedure. Da li se ovi zakoni povlače pod pritiskom javnosti u izbornoj godini, ili određenih vaninstitucionalnih centara političke moći? U opoziciji ukazuju da ovo pokazuje neozbiljnost koja uzrokuje produbljivanje nepovjerenja u rad Vlade.

Predloži po hitom postupku, pa naprasno povuci, je sve češća praksa Vlade Republike Srpske. Tako je nedavno najavljen pa odjednom povučen poseban doprinos za penzionere iz inostranstva od 10,2 odsto.

Isto se desilo sa pokušajem da se ukine gornji limit participacije i prebacivanje na građane borbe sa neuplaćivanjem doprinosa.

I ovo je upućeno po hitnom postupku, pa odjednom povučeno. Premijer Savo Minić je nedavno u parlamentu to pravdao tvrdnjama da Vlada utvrđuje brojne izmjene zakona u vremenu gdje se bori i sa drugim izazovima.

“Ne trebate meni kao pravniku govoriti da kvalitet jednog zakona koji nije prošao redovnu proceduru uvijek ostaje onako malo upitan ako je nešto po hitnom postupku da li je zbog samog vremena složenosti javna rasprava uvijek dovede do toga da mi koji predlažemo zakon čujemo neke životne situacije jer zakon je faktički jedan okvir u koji trebate staviti društvenu zajednicu”, rekao je Minić.

Očigledno je da su ove namete za građane pokušali da uvedu bez stručne analize i pod pritiskom sve praznijeg budžeta, kaže Nedeljko Glamočak iz SDS-a, a onda su, kako navodi, shvatili da je izborna godina pa sve povukli. Smatra da bi u nekim državama zbog ovakvih propusta došlo do pada Vlade.

“Oni su toliko nagomilani da ljudi ne mogu ni danas da se liječe, a kamoli opterećenjima koje je Vlada bila predvidjela tim zakonom. Ona je samo išla sa stanovišta ubiranja sredstava u budžet. Što ljudi nemaju ni danas da kupe lijekove o tome nisu vodili računa i onda kada se uplaše što je izborna godina onda centrala stranke da nalog kako da se postupa i zakoni se ujutru brane, a naveče povlače”, kaže Glamočak.

Upravo je povlačenje spornih izmjena zakona Milorad Dodik naveče najavio na društvenim mrežama, što je već sutradan provedeno iako je resorni ministar Alen Šeranić dan ranije branio ovaj zakon.

Narodni poslanik Đorđe Vučinić kaže da ovo potvrđuje ko i dalje upravlja radom Vlade Republike Srpske.

“Vlada Republike Srpske ima ideju da to sve provuče nauštrb građana, a da se ne priča mnogo o tome već da se pričaju isključivo njihove teme, ali kada to dođe do ušiju naroda onda shvate šta su uradili. Imamo veliku sreću da je trenutno izborna godina pa da će i poslušati taj veseli narod”, kaže Vučinić.

Da se brojna važna pitanja i dalje dogovaraju negdje daleko od institucija, potvrđuju i nedavne informacije o privatizaciji Akcionarskog društva Orao iz Bijeljine, gdje je premijer prvo rekao da ne zna za prodaju akcija Orla, da bi kasnije resorni ministar, pa onda i premijer potvrdili ove informacije.

Sve ukazuje da u Vladi ne štima baš kako treba i da postoji raskorak između premijera i određenih ministarstava.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić reagovao je na izjavu direktora „Puteva Republike Srpske“, poručivši da je lako govoriti o „nestručnim rješenjima“ dok se izbjegava odgovornost za projekte koji su godinama u nadležnosti republičkih institucija.

– Gužve u Banjaluci nisu nastale preko noći, niti su isključivo posljedica gradskih saobraćajnica, već i dugogodišnjeg kašnjenja i nedovršenih infrastrukturnih projekata koji su u nadležnosti republičkih institucija. Važno je reći da je upravo Grad, na čelu sa Draško Stanivuković, počeo rješavati ovaj problem kroz izgradnju kružnih tokova, uvođenje jednosmjernih ulica i regulaciju semafora. Morate se i vi pokrenuti – poručio je Drinić.

On je istakao da je most u Česmi važan i integralan dio saobraćajnog sistema grada, podsjećajući da je republička vlast od početka kočila realizaciju ovog projekta.

– Isti taj most republička vlast je kočila od samog početka, da bi kasnije „preuzela“ njegov završetak. Na kraju je čak i rasvjetu na mostu uradio Grad – naveo je Drinić.

Posebno je ukazao na dugotrajne radove na kružnoj raskrsnici kod Audi servisa, za koje smatra da već ozbiljno opterećuju saobraćaj u širem dijelu grada.

– Radovi se odugovlače predugo, a javnost i dalje nema jasan rok završetka. Građani svakodnevno trpe posljedice takvog odnosa prema infrastrukturi – rekao je on.

Drinić je podsjetio i da zaobilaznica oko Banjaluke još nije realizovana, iako bi upravo taj projekat bio ključno rješenje za rasterećenje saobraćaja.

– Zaobilaznica i dalje postoji samo u pričama, iako je to projekat od posebnog značaja koji je u nadležnosti „Puteva RS“ i Vlade Republike Srpske. Umjesto ocjena ko je „stručan“, a ko nije, bilo bi korisnije da javnost dobije jasne rokove i konkretne rezultate. I nemojte zaboraviti da ni najavljivanog nadvožnjaka na Starčevici još uvijek nema – zaključio je Drinić.

Kako je poručio, Banjaluci nisu potrebne kvalifikacije i politička prepucavanja, već završeni infrastrukturni projekti koji će građanima donijeti normalnije i efikasnije funkcionisanje saobraćaja.

Spomenik u Modranu s ustaškim simbolom u obliku latiničnog slova „U“ je uklonjen. Ono na što smo upozoravali, o čemu smo javno govorili i zašto smo tražili hitnu reakciju institucija, danas više ne stoji u Modranu. Ovo je pobjeda razuma, istine i poštovanja prema žrtvama i našem narodu – istakao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković

– Naša je obveza čuvati povijesno pamćenje i ne dopustiti bilo kakvo veličanje ustaštva, bez obzira odakle i od koga dolazi – dodao je Stanivuković

Ubrzo je nakon ovoga s hrvatske strane reagovala Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a koja je oštro  osudila njegov istup, javlja HRT.

– Svako likovanje nad uklanjanjem takvog obilježja pokazuje potpuni izostanak ljudskog dostojanstva, pijeteta prema mrtvima i poštovanja prema obiteljima poginulih, stoji u saopštenju.

Dodaje se da su Hrvati Dervente i okolnih mjesta u posljednjem ratu ubijani, zatvarani, protjerivani i gotovo potpuno izbrisani s prostora na kojem su stoljećima živjeli, ocjenjujući da uklanjanje spomen-obilježja predstavlja pokušaj zatiranja tragova Hrvata na tom području.

Zatražili su od hrvatskih političari u Bih da preispitaju javna obilježja, nazive, ploče i simbole koji vrijeđaju hrvatske žrtve, hrvatske branitelje i prognane Hrvate.