Politika

STANIVUKOVIĆ za Glas “Ako grad gubi, NIJE VAŽNO KO JE POLITIČKI POBJEDNIK”

Sve što u gradu nije kako treba, ja osjećam kao svoj poraz, tvrdi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u prazničnom intervjuu za “Glas Srpske”.

– Ovaj put sam imao povjerenje u sistem, ali sistem je zakazao. Očekivao sam da će već u drugom dijelu prvog dana padavina stvari na terenu izgledati pristojnije, a mi smo drugog dana imali situaciju goru nego prvog – rekao je Stanivuković osvrćući se na kolaps koji je u najvećem gradu Srpske izazvan snježnim padavinama krajem prošle godine.

Stanivuković je u velikom intervju za Glas govorio o razlozima koji su doveli do nezapamćenih situacija izazvanih nevremenom u Banjaluci, političkoj situaciji u gradu, krizi u funkcionisanju sistema, a dotakao se i planova zamišljenih nakon preuzimanja PDP-a.

GLAS: Da li je bilo primjereno da tog ponedjeljka i utorka, kada je zbog snijega bila u potpunosti blokirana Banjaluka, Vi budete na Jahorini, u Brčkom ili Bijeljini?

STANIVUKOVIĆ: Zarad istine, treba da kažem da sam na Jahorini bio u nedjelju. Ne želim da budem prepotentan, da se hvalim da radim 0-24, ali vođenje ovog grada zahtijeva stalnu posvećenost. Imali smo izborni period koji je tražio mnogo energije, imali smo kasnije problem sa kružnim tokovima, pa borbu za sredstva od PDV-a, sve to je zahtijevalo bitku bez trenutka predaha i pojavila se prva nedjelja u kojoj nisam imao nikakvu aktivnost. Imao sam želju da odem na našu Jahorinu, jer nekih godinu i po, dvije dana nisam imao priliku. Bio je plan da odem ujutro i već sutra ujutro da se vratim. Znali smo za vremenske neprilike, obavijestio sam sve svoje saradnike i službe, imamo ugovorima definisano šta, ko i kako treba da radi. Da li gradonačelnik treba da bude tu da bi neko izvezao kamion i čistio ulice? Ali moguće je da je ovdje sve stvar tog našeg mentaliteta, da sve funkcioniše samo ako se sve pita jednog čovjeka. Uradio sam što je do mene vjerujući da nije grijeh jednu nedjelju da ne budem tu. Kad sam vidio da je đavo odnio šalu, krenuo sam nazad i već u ponedjeljak bio tu. Ali, moram da kažem da je sistem apsolutno zakazao, imali smo apsolutnu neodgovornost izvođača tih radova, čak i neposlušnost. Vjerovali ili ne, imali smo situaciju da su pojedini izvođači radova govorili da ne mogu da rade jer nemaju dovoljno vozača, a ti izvođači su monopolisti, oni znaju da nemaju zamjenu. U takvoj situaciji dolazi do nemarnosti. Mogli smo mi da otkažemo ugovor, ali ne možete u kratkom roku naći zamjenu za “Čistoću”. Grad je nekada bio sto odsto vlasnik “Čistoće”, danas je 30 odsto. Kad je sve tvoje, možeš da postrojiš radnike pa da radiš drugačije. I sada, ako bih htio da mijenjam neke stvari konkretno po tom pitanju, to bi moralo da ide na Skupštinu grada, a onda ova druga strana, da bi se politički osvetila, to neće podržati jer njima odgovara ovakvo stanje.

GLAS: Možete li objasniti građanima kako stvari funkcionišu kada je u pitanju čišćenje snijega, ali i silnog smeća koje je ostalo na ulicama nakon mećave?

STANIVUKOVIĆ: Mi raspisujemo javnu nabavku. Napravili smo dva lota, jedan je za selo, jedan je za grad. Izvođač se prijavi, navede broj kamiona, mehanizacije, radnika, ispuni tendersku dokumentaciju, prođe i sve bude definisano ugovorom. Zbog toga ja mogu otići bilo gdje, oni znaju kako treba da reaguju, ne treba niko da ih zove. Imaju obavezu da reaguju. Ako ne reaguju, maksimalno mogu biti kažnjeni sa deset odsto iznosa obavljenog posla. Sada možemo izvući pouke iz prakse da je bolje imati više manjih izvođača.

GLAS: Moglo se čuti da je u nekim prethodnim mandatima bilo čak osam?

STANIVUKOVIĆ: Istina. Imali smo i mi tu praksu, ali tada smo imali drugi problem, jer su pojedini bili nemarni. Smatrali smo da je sa jednim većim, ozbiljnim izvođačem, moguće imati bolju koordinaciju. Oba ta pristupa imaju manjkavosti. Ali mi danas imamo problem sa izvođačem koji, recimo, prijavi 25 kamiona za Banjaluku i prođe na tenderu, ali istih tih 25 kamiona prijavi i na tenderu u Prijedoru pa i tamo prođe. A snijeg padne i u Prijedoru i u Banjaluci.

GLAS: A šta su vam rekli u “Čistoći”?

STANIVUKOVIĆ: Postojala je velika ljutnja i ogorčenost nas u Gradskoj upravi. Pominjao se i raskid ugovora, njihovo rukovodstvo je prijetilo da će dati ostavke, otići iz zemlje, sve je izgledalo kao da se ništa ne može popraviti. Smijenjen je taj direktor za tu vrstu posla, ovdje smo smijenili dva koordinatora, nadležni načelnik je podnio ostavku. Ali moram reći da je ovo bila jedna velika nepogoda. Obišao sam plato Manjače, ljudi su mi tamo rekli da ovakav snijeg nisu vidjeli od osamdesetih godina. Moramo toga biti svjesni, od nekih stvari ne možete biti jači. U gradu je moglo puno bolje, a na selima smo imali ogromne probleme. A bilo je problema i u drugim krajevima Republike, a nekako se sav bijes sručio na Banjaluku. Šta je sa magistralnim putevima, pa i autoputevi su bili zatrpani. Treba da govorimo istinu, ali i da ponovim, sve što se desilo smatram i svojim ličnim porazom iako smo bili možda i najmanje loši od najgorih.

GLAS: Na dnevnoj bazi imate i po desetak objava na društvenim mrežama, ali ta dva ključna dana tamo se niste oglašavali. I to je izazvalo burne reakcije.

STANIVUKOVIĆ: Odgovoran sam i ovaj posao pokušavam da radim na najbolji mogući način. Dobio sam drugu šansu. Za mene druga šansa ne znači da budem opušteniji, nego još obazriviji, da uradim još više. I u ovom drugom mandatu želim da uradim više nego u prvom mandatu. I želim da popravimo sve stvari. Ali sve ovo je pokazalo i manjkavosti u sistemu koje sam naslijedio. “Čistoća” posluje 20 godina, na toj poziciji sa koje se koordinira čišćenje ulica radio je čovjek koji je danas pred penzijom. Da li je trebao da mu ja govorim šta da radi? Da li je trebao da mu ja govorim šta su prioriteti, ako postoje odluke i ugovori kojima je sve propisano? Ali, da odgovorim na Vaše pitanje. Plan mi je da se u drugom mandatu ne ponašam isto kao u prvom. Ne želim da se oglašavam za sve i svašta. Pravim jedan potpuno novi tim za grad i želim potpunu disperziju odgovornosti i obaveza. Nije bilo dobro ni u prvom mandatu što sam sve toliko fokusirao na sebe. Ako se grad Banjaluka o nečemu oglasi, to je dovoljno. Ako se oglase službe, to je dovoljno. Ne moram ja za sve. Naravno, ako problem dođe do nekog višeg stepena, onda treba i ja da se oglasim. Neće se ovo završiti tek tako. Preispitaćemo sve, promijenićemo neke stvari, ne samo za čišćenje ulica, nego i za održavanje javne higijene, košenje. Nećemo praviti ugovore samo sa jednom firmom, već sa što je moguće više izvođača. Naravno da će se protiviti ovi koji imaju monopol i biće to jedna duga borba, ali moraćemo to da uradimo. Moja je želja da napravim sistem, a ne da sve odlučuje jedan čovjek. Sjećate se da sam svojevremeno bio na grtalici, to više ne radim…

GLAS: I to je zamjerka na Vaš račun. Fotografisali ste se na grtalici kad je snijeg bio desetak centimetara, a nije Vas bilo nigdje kada je pao pola metra.

STANIVUKOVIĆ: Nije bilo dobro to što sam radio. To je bio pogrešan potez. Ovaj put sam imao povjerenje u sistem, ali sistem je zakazao. Očekivao sam da će već u drugom dijelu prvog dana padavina stvari na terenu izgledati pristojnije, a mi smo drugog dana imali situaciju goru nego prvog. Trebalo nam je nekoliko sati da donesemo odluke takve kakve smo donijeli. Znate, ne možemo mi tek tako raskinuti te ugovore iako su postojale i takve ideje. Šta ćemo kad ih raskinemo? Ko će raditi? Ne može emocija savladati razum u takvim momentima.

GLAS: U 2025. ušlo se bez konstituisane skupštine, bez budžeta, bez rebalansa, sa privremenim finansiranjem. Čiji je to poraz?

STANIVUKOVIĆ: Sve što u gradu nije kako treba, ja osjećam kao svoj poraz. I ako gubi grad, apsolutno nije važno ko je politički pobjednik. Kada je Skupština grada u pitanju, svi znaju da moja stranka nema najveći broj odbornika i svi znaju ko može da sastavi većinu. Stranke koje su podržale kandidaturu Nikole Šobota to mogu da urade. A onda SNSD kaže da će oni biti opozicija. Pa dobro, ali zašto onda ne napustite direktorske pozicije u Domu zdravlja, u Centru za socijalni rad, Centru za razvoj sela, dvorani “Borik”, Banskom dvoru… Kakva je to opozicija koja ima direktore? Oni znaju da ja zaista ne mogu doći do tih 16 ruku. Mi jesmo predložili Dragana Milanovića za predsjednika skupštine, a iz SNSD-a su samo rekli da gradonačelnik treba da preuzme odgovornost. Pa evo, predložio sam Dragana. Mislim da je to najbolje rješenje u ovom trenutku. Ali, evo, po prvi put da kažem, ako SNSD ne podrži imenovanje Dragana Milanovića, mi ćemo glasati za bilo koji njihov prijedlog. SNSD ima 11, PDP sedam odbornika, to je dovoljno. Koga god da kandiduju, mi ćemo podržati. Samo da krenemo da radimo. Stalno pozivam, molim. Pripremili smo rebalans, pripremili smo budžet, radimo, ali sve je uzalud bez podrške. Banjaluka ide jednim putem koji nije dobar.

GLAS: Postoji opcija i da država reaguje ako skupština ne bude konstituisana.

STANIVUKOVIĆ: Može da reaguje, ali i ne mora. To je stvar političke procjene. A možemo ići i na nove izbore, ali ne vjerujem da bi se tu desile neke velike promjene. Dakle, moramo razgovarati. Ne može politika biti važnija od života. Moraju ljudi znati da ovako ne može. Ugrožena je isplata plata. Grad je dužan nekim ljudima. Ne zato što nemamo novca, već zato što nemamo rebalans.

GLAS: Vaš prethodnik Igor Radojičić se prije neki dan na društvenim mrežama pohvalio fotografijom završnog računa grada iz 2019. godine na kojoj je označen dug dobavljačima od samo 11 maraka. Koliki je dug danas?

STANIVUKOVIĆ: Mi imamo dug prema dobavljačima možda u ovom trenutku pet-šest miliona, ali da smo imali rebalans u decembru i ja bih mogao da pokažem tih 11 maraka. Mi dvije godine nemamo rebalans. To je ogroman period. Samo da su nam dali ovaj u decembru, to bi sve bilo završeno. Čak je i prethodni gradonačelnik dizao kratkoročne kredite. To je dobar instrument, povećate likvidnost, a kredit brzo isplatite. Za četiri godine mi te kratkoročne aranžmane nijednom nismo uradili. Vraćali smo kredite prethodnih administracija, oko 40 miliona KM, a digli smo 30. Nama govore da grad ima 12 miliona KM duga, ali ne možete to nazvati klasičnim dugom…

GLAS: Nego knjigovodstvenim?

STANIVUKOVIĆ: Tako je. Zaista je tako. Nemamo papir koji dozvoljava da to platimo. Zato pozivam na dogovor. Nećemo dizati kratkoročni kredit, usvojite nam rebalans i sve ćemo isplatiti. Ali, sačekaćemo još neko vrijeme, ako to ne bude išlo, razmislićemo o daljim koracima, o svim demokratskim vidovima borbe.

GLAS: Ali, šta možete uraditi?

STANIVUKOVIĆ: Kada smo se borili za sredstva iz PDV-a, Gradska uprava je učestvovala u toj borbi, ali, recimo, nije Centar za predškolsko vaspitanje. A oni sada traže veće plate. Kako da im damo veće plate? A zaslužuju naše vaspitačice veće plate. Ali kada smo mi bili na ulici, njih tu nije bilo zato što tu ustanovu vodi druga stranka.

GLAS: Ali ni na toj ulici niste ništa dobili.

STANIVUKOVIĆ: Možda bi se nešto i desilo da nas je bilo više, moglo je tu biti hiljadu drugih varijanti. Pratimo stanje. Ako ovaj radikalizam bude nastavljen, mi ćemo u jednom trenutku doći u situaciju da nemamo šta da radimo, da ne možemo opravdati svoje plate. Ništa neće funkcionisati. Mi dolazimo u situaciju da je, zbog političke osvete koja je prešla sve granice, grad u potpunom kolapsu. I bez snijega. U martu će biti godina kako nije održana nijedna redovna sjednica Skupštine grada. Sistem ne može da funkcioniše. To znači da bi u jednom trenutku mogao da počne opšti štrajk, da napustimo naša radna mjesta pa neka vlada SNSD ili ko god želi. Ako su oni spremni da potpuno unište jedan grad iz političkih razloga, to je dolazak do jedne ozbiljne granice.

GLAS: Ustavni sud Srpske je donio odluku prema kojoj parking u gradu može naplaćivati samo posebno preduzeće. Jasno je da to preduzeće treba da osnuje skupština koja danas praktično ne postoji, međutim da li je mogla Gradska uprava bar obavijestiti građane o situaciji i objasniti da li je potrebno plaćati parking ili ne?

STANIVUKOVIĆ: Prvo, odluka Ustavnog suda je potpuno nejasna. Deset pravnika u gradu i dalje nema odgovor šta ta odluka znači. Odluka se referiše na odluku Skupštine grada koja je stara preko 12 godina. Ustavni sud sve vrijeme nije ništa odlučivao, ali su sada donijeli odluku i to pred izbore. I dalje tu mnogo toga nije jasno. Ali šta god da je tačno, mi posljedice imamo. I naravno da, kao neko ko je odgovoran i prema ovom gradu i građanima, nismo rekli da ljudi ne plaćaju parking, nego ih pozivam da i oni opet budu odgovorni, to je komunalna usluga koja se svuda u svijetu plaća, koja donosi ozbiljan prihod i garantuje funkcionisanje grada. Zaista, sa pravne strane, ne vidim razlog zašto to ne može da radi odsjek.

Politika

BORCI ISMIJANI: Povećanje boračkog dodatka – svega 0,5 KM!

U Republici Srpskoj je počela isplata boračkog dodatka koji je uvećan za pola konvertibilne marke po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. Iz Vlade su se ranije pohvalili da je to povećanje za oko 17% i da je dodatak povećan iako Vlada još nije bila zakonski obavezna to da uradi.

Koliko to zapravo znači onima koji su u najtežim vremenima branili Republiku Srpsku?

Onima koji su na prvim linijama stvarali Republiku Srpsku, od vlasti je stiglo povećanje od pola marke po mjesecu provedenom u ratu. Tako će borac koji je na ratištu proveo 3 godine imati mjesečno uvećanje dodatka od 18 konvertibilnih maraka. Ovo je poniženje, kaže borac iz Banjaluke Slobodan Babić.

“Ja sam odbio. Imam učešće, gospođa me pitala da li sam ranjen? Tako da ovo je katastrofa. To je pljuvanje po tim ljudima koji su krvarili. Ove bitange koje odlučuju oni ne znaju šta znači puknuti ni petarda”, kaže Babić.

Da su na ovaj način borci ponovo poniženi, smatra i narodni poslanik Radislav Dončić, koji je u javnim istupima nekoliko puta tražio značajno veći rast boračkog dodatka.

“Znači sada borac Vojske Republike Srpske ima 3 i po marke na mjesečnom nivou. To je žalosno, to je nešto što borci nisu zaslužili i to sam ukazivao vladajućem režimu da moraju da vode računa i da prestanu ponižavati borce. Tražio sam 7 KM oni nisu imali sluha i nisu nam izašli u susret”, kaže Dončić.

U Boračkoj organizaciji Republike Srpske smatraju da uvećanje boračkog dodatka i ličnih i porodičnih invalidnina od 10 odsto nije dovoljno. Međutim ukazuju da je sav fokus stavljen na borački dodatak. Tako bi sljedeće godine za dodatak trebalo biti izdvojeno preko 300 miliona maraka u sljedećoj godini, a za sva ostala prava oko 200 miliona.

“E sada 300 miliona maraka, a efekat krajnji jeste da borac dnevno ima 5 ili 6 maraka u zavisnosti koliko je proveo u zoni borbenih dejstava uvijek se sjećam ratnih vremena pa smo dobijali sledovanje kutija cigareta. Da bi bila kutija cigarata borački dodatak bi trebalo da bude više od pola milijarde. I sad se postavlja pitanje da li je to opravdano ili postoje neka pravičnija rješenja kojima bi se postigao veći efekat za utrošak toliko sredstava”, kaže Radan Ostojić, predsjednik BORS-a.

Prava onih koji su stvarali Republiku Srpsku, smatra Ostojić, moraju biti vezana za ekonomske pokazatelje kao što je inflacija i rast zarada u javnom sektoru.

Ukazuje da postoje i borci koji ne primaju ni platu ni penziju i da je neophodno regulisati i njihov status, jer onaj ko je osuđen da živi samo od boračkog dodatka, za te pare ni lijekove ne može kupiti.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

Više od 15 godina u Vladi Srpske NEMA MINISTRA IZ HERCEGOVINE!

Hercegovina je već tradicionalno bez ministara u Vladi RS, ali Vlada RS će tu nepravdu pokušati ispraviti dolaskom cijele Vlade u Hercegovinu, tačnije u Trebinje. Iako se odnos Vlade RS prema istoku Srpske, pogotovo prema istočnoj Hercegovini decenijama ogleda u lažnim obećanjima, novom sastavu Vlade na čelu sa premijerom Minićem ne smeta ta činjenica da obiđu ovaj zapostavljeni dio Republike Srpske i u njemu održe sjednicu.

Samo još uvijek nije poznato da li će stići uzoranim drumovima ili vazduhom…

Vlast u Republici Srpskoj već tradicionalno zapostavlja Hercegovinu kada se vrši raspodjela ministarskih fotelja, ali ako već Hercegovina nema ministre, ministri će doći u Hercegovinu. I to cijela Vlada RS.

Na pitanje šta fali Hercegovcima pa već hronično ne ulaze u sastav Vlade RS, Milica Radovanović odgovara da Hercegovini nedostaje veće biračko tijelo.

“Zaista imamo kvalitetnih ljudi, zaista imamo obrazovanih ljudi, ali ono što smatram da je problem jeste što je Hercegovina relativno mala kada govorimo o broju stanovnika i očigledno je da samim tim ljudima iz vlasti nije interesantna jer nemaju taj ‘‘bazen glasova‘‘ koji je njima dovoljan.

Njima je mnogo bitnija Banjaluka i gradovi koji imaju veći broj stanovnika gdje će se oni bazirati na prikupljanje većeg broja glasova dok u Hercegovini baš i nemaju taj kapacitet zbog, kao što rekoh, malog broja stanovnika.

Da mi u Hercegovini nemamo ljude koje možemo ponuditi zaista je smiješna priča, očigledno je da vlastima u RS Hercegovina uopšte nije bitna, a Hercegovci bi to trebali da prepoznaju i da kažu ‘‘pa ljudi, dvadeset godina vam nismo bitni, ajde da i mi malo vama pokažemo da niste ni vi nama bitni”, kaže Milica Radovanović, predsjednik trebinjskog odbora Srpske demokratske stranke.

Lazar Radan pripada generaciji koja ne pamti posljednjeg ministra iz Hercegovine. On smatra da je dolazak Vlade RS u Trebinje krajnje licemjeran i postavlja pitanje da li će ministri u Hercegovinu doći katastrofalnim putevima ili će preletjeti do konačnog odredišta.

“Ministri su očigledno endemska vrsta, ali za Krajinu, vezani su za taj dio, eventualno do Semberije, sve ispod Zvornika i južnije očigledno ne pripada Republici Srpskoj dok mi nemamo ministra sa ovih prostora.

Ono što je tužno je da 70% električne energije, koja je krucijalna za RS ide sa naših prostora, da su finansije odavde, mi smo ti koji proizvodimo, da nemamo ministra, evo bar jednog, ili zamjenika ministra.

Potpuno je licemjerje da nakon svih tih situacija koje se dešavaju, ta ista Vlada dolazi u Trebinje i zasijeda. Vjerujem da će ta ista Vlada doći nekim helikopterima, eventualno će neko doći službenim vozilom, a i ako budu dolazili službenim vozilom, pretpostavljam da će doći preko Popovog polja, ovog ljepšeg dijela puta, preko Mostara, da se neće pustiti ovim kriznim putevima na kojima jednom sedmično neko izgubi život, to je put preko Foče pa prema Bileći i Gacku pa da vide naši ministri kakvim se putevima voze Hercegovci i kako mladost u Hercegovini gine iz sedmice u sedmcu dok se oni provode u Banjaluci i imenuju neke Vlade.

Ono što mi je drago da u ovom sastavu Vlade, ovakav kakav jeste, što nema Hercegovine jer ipak je ovo jedna neustavna Vlada i drago mi je što Hercegovci ipak neće mimo tih zakona i svega toga” rekao je za BN televiziju Lazar Radan iz liste Za pravdu i red.

Hercegovina cijeli svijet naseli, ali sebe ne raseli, govorio je Momo Kapor. Iako je cijeli svijet naselila, Vlada Republike Srpske je neosvojiva tvrđava za Hercegovce, budući da mlađi ne pamte posljednjeg ministra iz Hercegovine, a stariji su ga odavno zaboravili…

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KO VODI REPUBLIKU SRPSKU: Obmanjuje li režim svjesno srpski narod?!

Izjava Dragana Čovića, predsjednika HDZBiH, da RS nema predsjednika u ovom trenutku, da to mjesto treba popuniti, a ‘da do tada ima prenosa nekih nadležnosti’, ponovo je aktuelizovala pitanje je li Milorad Dodik, prije nego što je odluka CIKBiH o prestanku njegovog mandata postala pravosnažna, prenio ovlaštenja predsjednika Republike Srpske na HDZ-ovog Davora Pranjića, potpredsjednika Republike Srpske iz hrvatskog naroda.

Čović je, podsjetimo, na konferenciji za novinare u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HDZBiH, kazao da je Pranjić prisustvovao sjednici i da je prisutne izvijestio o tome da su pripreme za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u toku.

To što je Čović spomenuo prenos nadležnosti i kazao da će se “to takođe objaviti ovih dana”, implicira da je Čoviću poznato da su na Pranjića ipak prenesene neke nadležnosti, o čemu je ranije govorila opozicija iz Republike Srpske.

Pranjić ne odgovora skoro mjesec na upit o nadležnostima

Raport je još 20. avgusta uputio upit Pranjiću o tome da li je Dodik na njega prenio neke nadležnosti, ali uprkos potvrdi iz Pranjićevog kabineta da je naš upit stigao, nikada nismo dobili odgovor na ovo pitanje.

Ranije izjave opozicije u Republici Srpskoj, kao i najnovije Čovićeve izjave, ponovo otvaraju ovo pitanje, ali nameću i novo, da li je eventualni prenos ovlaštenja Pranjić mogao legalno preuzeti, s obzirom na to da Ustav RS propisuje da predsjednik entiteta ovlaštenja može prenijeti samo u slučaju “privremene spriječenosti”.

Neki od pravnika koje je Raport kontaktirao, a koji u ovom trenutku bez zvaničnog dokaza da je Dodik to i učinio nisu htjeli javno komentarisati, smatraju da je Dodik teoretski mogao prenijeti ovlaštenja na Pranjića prije 18. avgusta i prije nego što je postala pravosnažna odluka o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske.

Pravna neizvjesnost i je li HDZ-ovac predsjednik Republike Srpske?

U tom slučaju, teoretski je imao ustavnu mogućnost da prenese ovlaštenja u tom periodu , pa postoji mogućnost da je predsjednik Republike Srpske sada HDZ-ov Pranjić.

Međutim, ističu da svaka odluka donesena u toj fazi nosi dodatnu pravnu neizvjesnost, jer čak i ako se to dogodilo, čin je izvršen pred pravosnažnu odluku o prestanku mandata, odnosno donošenja odluke Suda BiH, što je Dodiku bilo poznato i on ju je iščekivao.

U kontekstu ove stare-nove priče postoji mogućnost da je Pranjić potpisao odluku o imenovanju Save Minića za mandatara Vlade RS, jer Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, nikada nije ni skupštinskim poslanicima, niti bilo kome drugom, pokazao odluku o imenovanju Minića za mandatara, iako bi taj dokument trebao biti javan i transparentan.

Međutim, ubrzo će se znati je li Stevandić odluku krio da sakrije Dodikov ili Pranjićev potpis?

Aktuelne sumnje o prenosu ovlaštenja Milorada Dodika na Davora Pranjića dodatno je podgrijao i SDS-ov funkcioner Marinko Božović koji je na društvenim mrežama objavio da je istina da ‘Republika Srpska ima predsjednika, ali nažalost Hrvata iz HDZ-a”.

Ukoliko se ispostavi da je Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića, tada bi se ispostavilo i to da su i Dodik, i Stevandić, odnosno kompletan vladajući režim u Republici Srpskoj, skoro mjesec dana obmanjivali javnost.

Nastavi čitati