Connect with us

Politika

STARA TEMA, NOVA DILEMA Vlada nacionalnog jedinstva SPAS za Republiku Srpsku?

Formiranje vlade nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj u kojoj bi participirale sve najznačajnije stranke iz vlasti i opozicije ponovo je aktuelna i o njoj se, iza kulisa, aktivno pregovara.

Naime, kako Srpskainfo saznaje iz odlično obaviještenih izvora, zvanični Beograd i dalje na gubi nadu da bi zbog aktuelnih “teških nacionalnih tema”, kao što je položaj Srba na Kosovu i Metohiji i pritisak Zapada na rukovodstvo Republike Srpske, formiranje vlade nacionalnog jedinstva u Srpskoj predstavljalo najbolju moguću opciju koja bi simbolizovala srpsko jedinstvo u BiH.

Priča o nacionalnom jedinstvu i stvaranju Vlade Republike Srpske koja bi okupljala sve najznačajnije političke partije iz vlasti i opozicije, inače, nije nova i ona se u raznim oblicima i formama pojavljuje u javnosti posljednjih desetak godina

Centri moći

Navodno, najbliže ostvarenju tog cilja bilo je uoči opštih izbora 2018. godine, kada se, doduše nezvanično, u tu priču aktivno “upleo” i sadašnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Iako se spekulisalo da je dogovor blizu, od toga, na kraju, nije bilo ništa.

Formiranje vlade nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj sredinom 2021. javno je prizivao i tadašnji srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, ali ni tada nije došlo do dogovora srpskih političkih partija iz vlasti i opozicije.

Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo ističe da nije isključeno to da se priča o formiranju vlade nacionalnog jedinstva u Srpskoj ponovo aktuelizuje prije održavanja sljedećih opštih izbora, za dvije godine.

– Možda se nekim skrivenim centrima moći više sviđa ideja o vladi nacionalnog jedinstva, pri čemu bi ceh platile male stranke – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Predsjednik SDS, Milan Miličević, za Srpskainfo kaže da bi formiranje vlade nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj u aktuelnoj političkoj situaciji neodoljivo podsjećalo na naslov jednog popularnog filma.

– To bi bilo spasavanje redova Dodika, baš kao u onom filmu o spasavanju redova Rajana. Čuo sam za to i o tome se dugo priča, a u posljednje vrijeme ponovo je aktivirano iz nekih kuloara. Takve informacije došle su do mene u posljednjih desetak dana. Zvanična komunikacija sa SDS nije postojala na tu temu. Takva priča se uvijek aktivira poslije i prije opštih izbora. Nema realnog i racionalnog osnova za takvu priču. Da li je neko nezvanično s nekim razgovarao o toj temi ne znam, ali kada bi se eventualno išlo u tom pravcu to ne bi bilo spasavanje Republike Srpske. To je, po meni, spasavanje Dodika – kaže Miličević za naš portal.

Na pitanje kakav bi bio njegov odgovor u slučaju da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jasno zatraži od SDS da sa Dodikom pravi vladu nacionalnog jedinstva, Miličević odgovara da je takva inicijativa u nedavnoj prošlosti imala „jako negativan stav u SDS“.

– O tome se zvanično nije raspravljalo na nekom sastanku Predsjedništva SDS ili Glavnog odbora, ali kad smo o tome neformalno pričali nisam čuo nikog ko je bio oduševljen tom pričom od ljudi koji se nešto pitaju. U politici se svašta može dogoditi, ali moj lični stav o tome je negativan. Ako većina smatra da tako treba, onda je to nešto drugo – kaže Miličević.

“Nema pritisaka”

Predsjednik PDP, Branislav Borenović, poručuje da ne vidi razlog za formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

– Postoji skupštinska većina okupljena oko SNSD i u Republici Srpskoj i u BiH i oni nose potpunu odgovornost za trenutno političko i ekonomsko stanje u zemlji. Valjda je svima jasno da, bez obzira da li ste vlast ili opozicija, svi moramo poštovati ustave Republike Srpske i BiH i čuvati nadležnosti, teritoriju i institucije Srpske i njen položaj u BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sprazumom – ističe Borenović.

Dodaje da Srpskoj ne treba nikakva vlada ili “jedinstvo” ili tako nešto da bi se zaštitili interesi Republike Srpske, posebno u zajedničkim institucijama BiH kada je potrebno da svi, a najmanje 10 poslanika iz Srpske, prema njegovim riječima, zaustavi štetne odluke po Republiku Srpsku koje povremeno dolaze od predstavnika drugih naroda.

– Niti ima takvih inicijativa, niti ima pritisaka, jer se podrazumijeva da treba da radimo, svi politički subjekti, vlast i opozicija, primarno u skladu s Ustavom Republike Srpske. Mada sam mišljenja da aktuelni vladajući SNSD režim dobrano krši ključne ustavne principe, ekonomski slabi Srpsku, urušava institucije, pravosuđe je neefikasno, a korupcija je prisutna u svim porama društva – smatra Borenović.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević za Srpskainfo kaže da nema informacije o tome da se trenutno vode ozbiljni pregovori o o formiranju vlade nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj.

– Ako Republika Srpska računa da će u narednom periodu zaista ući u ono što se zove ozbiljan zahtjev za vraćanje dejtonskih nadležnosti, onda je neophodna saradnja svih političkih stranaka u Srpskoj, pogotovo onih koje izražavaju neku vrstu državne i nacionalne odgovornosti. Ta saradnja, da bi zaista bila iskrena, podrazumijeva da u vlast uđu i predstavnici opozicije – kaže Milivojević.

Između ostalog, on ocjenjuje da „ako ima malo više odgovornosti na jednoj i drugoj strani, bilo bi logično da se napravi neka vrsta vlade nacionalnog jedinstva“. Na pitanje koliki je uticaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na te procese, Milivojević odgovara da je Vučić, u principu, do sada na to uticao tako što je po nalogu prije svega nekih najmoćnijih zemalja Zapada, „često spuštao dinamične zahtjeve koji su stizali iz Banjaluke“.

– Time je skupljao poene za sebe i svoju politiku. Koliko je to bilo dobro za Republiku Srpsku ne znam, ali ono što mogu da vidim i što govorim već godinama jeste to da je Dodik bio pred jedinim mogućim izborom. Ako već nema konstantnu i iskrenu podršku iz Beograda, a on to na iskustvu Kosova i Metohije može da vidi, onda je logično da je tražio pomoć odakle je može dobiti, a to je u ovom trenutku Moskva. Dodik zbog toga nije vezao svoju politiku isključivo i jedino za Aleksandra Vučića i Srbiju – smatra Milivojević.

Politika

SAMO 1 TAČKA DNEVNOG REDA: Predstavnički dom PSBiH danas o inicijativi ZA SMJENU KADROVA SNSD

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za danas, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je Inicijativa za glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Riječ je o inicijativi za smjene zamjenika ministara u Savjetu ministara BiH Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra odbrane, Ognjena Janjića, zamjenika ministra komunikacija i prometa i Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova.

Predlagači inicijative za smjenu kadrova SNSD u Savjetu ministara BiH su: predsjedavajući Klubova poslanika SDP BiH Saša Magazinović, NiP Nihad Omerović, NS – BHI KF Sabina Ćudić, te poslanici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

U obrazloženju inicijative su naveli da im posljednja politička dešavanja daju za pravo tvrdnju da „koalicija okupljena oko SNSD, na čelu sa Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regiona“.

Dodaju da “su i prije posljednjih događaja svjedočili pokušajima blokade evropskog puta od predstavnika SNSD i njihovih koalicionih partnera, čime je prekršen dogovor koji je podrazumijevao usvajanje evropskih zakona i niza odluka Savjeta ministara BiH koji osiguravaju krupan iskorak na evropskom putu, a u interesu svih građana države”.

Savjet ministara BiH informiralo je Predstavnički dom da se na sjednici polovinom marta upoznalo sa Zahtjevom za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Klub poslanika SNSD obavijestio je Kolegijum Predstavničkog doma da nije u mogućnosti da se odazove hitnoj sjednici zakazanoj za petak, 4. aprila, kada se, kako su naveli, obilježava Dan policije Republike Srpske.

Naveli su da je neshvatljivo da srpski član Kolegijuma nije imao u vidu da se 4. april obilježava kao Dan policije Republike Srpske.

Na inicijativu grupe poslanika koji su predložili smjenu zamjenika ministara iz SNSD u Savjetu ministara BiH, Predstavnički dom državnog parlamenta je 25. februara donio odluku o smjeni ministara iz te stranke u Savjetu ministara BiH – Staše Košarca sa pozicije ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Srđana Amidžića sa pozicije ministra finansija i trezora BiH.

Prijedlog odluke o smjeni ministara Košarca i Amidžića bio je na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održane u srijedu, ali je prije razmatranja te tačke sjednica prekinuta jer su je napustila tri delegata iz Kluba srpskog naroda, iz SNSD, i time ‘srušili’ kvorum za rad.

U Sarajevu je u srijedu održan sastanak predstavnika HDZ BiH, Trojke (SDPBiH, Naša stranka i Narod i pravda) i opozicije iz Srpske (PDP, SDS i Lista za pravdu i red) na kojem je bilo riječi o formiranju nove koalicije na državnom nivou iz koje bi bio isključen SNSD.

Kako je rečeno nakon sastanka, razgovori će biti nastavljeni 10. aprila u Banjaluci, gdje će domaćin biti predsjednik PDP Draško Stanivuković, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

VRIJEME TAKTIZIRANJA ISTEKLO: Izborni zakon prvi test, hoće li NOVA VEĆINA opstati do sastanka u Banjaluci?

Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Politika

Fox News Dodika nazvao “BOSANSKIM MEDVJEDOM”

Fox News je Milorada Dodika nazvao “bosanskim medvjedom” prenoseći informaciju da bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević, kojeg je nedavno pomilovao predsjednik SAD Donald Tramp, lobira za interese predsjednika Republike Srpske.

U tekstu Fox Newsa piše kako Blagojević zastupa interese političara poznatog kao “bosanski medvjed”, koji ima bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Washington Post je ranije otkrio detalje uloge koja je namijenjena Blagojeviću.

Njegova misija kao stranog agenta, prema ugovoru o lobiranju objavljenom u srijedu uključivaće sljedeće: da pokuša uvjeriti američke zvaničnike da odustanu od sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske, koji su suočeni s “onim što se doživljava kao lov na vještice” i da smijeni zvaničnika Ujedinjenih naroda, čije ime se ne pominje, a koji pokušava blokirati Dodikov separatistički pokret.

Takođe, Fox News navodi kako je u objavi u srijedu Blagojević naveo da je Interpol, globalna policijska organizacija, odbio zahtjev “neizabranog visokog predstavnika” u Bosni “da uhapsi Milorada Dodika, poznatog kao “Bosanski medvjed” zbog njegove velike fizičke građe, a koji je legitimno izabrani predsjednik Republike Srpske”.

Kako tvrdi Fox News, Tramp je navodno razmatrao imenovanje Blagojevića za ambasadora SAD u Srbiji, ali se u konačnici ipak odlučio za bivšeg glavnog tužioca Arizone Marka Brnovića

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno