Bosna i Hercegovina zauzima visoko šesto mjesto u Evropi prema izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala za 2025. godinu. Prema ovom Indeksu, BiH je zauzela 56. mjesto od ukupno 193 države u svijetu.

Novi izvještaj je pokazao da se BiH suočava sa duboko ukorijenjenim problemima organizovanog kriminala i korupcije. Korupcija je, kako navode, rasprostranjena na svim nivoima vlasti, a pojedini visoki politički i službeni zvaničnici direktno su umiješani u trgovinu drogom, finansijske malverzacije i nezakonitu eksploataciju prirodnih resursa.

Prema izvještaju, BiH funkcioniše kao izvor, tranzitna tačka i odredište za žrtve trgovine ljudima. Žene i djevojke iz BiH se trguju radi seksualne eksploatacije kako u državi, tako i u inostranstvu, dok su romska djeca izložena prisilnom prosjačenju i kućnom ropstvu.

U izvještaju se navodi i da kriminalne mreže koriste korupciju unutar državnih institucija, pri čemu su pojedini službenici u državnim institucijama bili umiješani u izdavanje lažnih dokumenata kako bi se olakšala trgovina ljudima.

Kako se navodi, iznude i reketiranje su sveprisutni i usmjereni na ugostiteljski sektor, mala preduzeća i kreditne poslove. Zelenaši nameću previsoke kamate, a u većim gradovima poput Sarajeva i Banjaluke uobičajeno je i nasilje povezano sa iznudom.

Pored toga, BiH i dalje služi kao izvor i tranzitna zemlja za ilegalno oružje. Vatreno oružje se krijumčari rastavljeno u dijelovima, a dio završava na ratnim područjima, uključujući Ukrajinu. Iako su vlasti pokrenule kampanje javne bezbjednosti i programe uništavanja kako bi se ublažilo prisustvo ilegalnog oružja, tržište je i dalje otporno, a ilegalno oružje se često krijumčari u Zapadnu Evropu.

Veliki problem za Bosnu i Hercegovinu predstavlja i tržište falsifikovane robe i to najviše odjeće, obuće i lijekova iz Turske i Kine. U ovim operacijama, kako navode u izvještaju, učestvuju i korumpirani carinski službenici, koji olakšavaju promet takve robe. Zapljene su i dalje niske u poređenju sa zemljama u okruženju.

U izvještaju upozoravaju i da ilegalna trgovina akciznim proizvodima, posebno duvanom ostaje značajan izazov za BiH, koja služi i kao izvor, i kao tranzitna zemlja za krijumčarene cigarete sa kriminalnim mrežama koje koriste slabu kontrolu na granicama i korupciju u bezbjednosnim agencijama.

U izvještaju se navodi da su nedavne istrage otkrile umiješanost visokih policijskih zvaničnika u krijumčarenje akciznih proizvoda.

(Srpskainfo)

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske raspisao je novi javni poziv za nabavku hardvera i softvera, ovog puta vrijedan 1,4 miliona maraka. Zamjena zastarjelog Poslovnog informacionog sistema Fonda zdravstvenog osiguranja, koštaće 1,4 miliona maraka.

Kupuju se serveri, uređaji za skladištenje podataka, mrežni uređaji i prateća oprema, a zatim i server potreban da bi sistem funkcionisao, kao i godišnje održavanje.

I sve bi to bilo dobro da u sistem Fonda nije uloženo već preko 30 miliona maraka samo u posljednjih nekoliko godina.

„U zadnjih 20 godina šta je za informatiku utrošeno u čitavom zdravstvenom sistemu „NASA“ bi nam pozavidjela, a ustvari najbolji izvještaj domova zdravlja govori da im postojeći sistemi više ometaju u radu, nego što im pri tom pomažu.

Ovde što se tiče ovog konkretnog slučaja, nemamo uvid u tendersku dokumentaciju, ali već na prvi pogled, da se traži da sve isporuči i uradi jedan vendor i što se traži da on izvši kompletnu instalaciju i sve drugo i da se ide tzv sistemo ključ u ruke, već to nam govori da potoji mogućnost da već ima unapred ciljani izvođač radova i time se u potpunosti onemogućava da recimo neko ponudi povoljniji softver, neko povoljniji hardver, neko povoljniju instalaciju“, smatra bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.

Poslovni informacioni sistem od 2018. godine održavala je firma Prointer, preduzeće koje se dovodi u vezu sa porodicom Dodik, a koje ugašeno zbog sankcija.

Pored njega, Integrisani zdravstveni informacioni sistem koji je plaćen najmanje 26 miliona maraka, pratili su problemi u radu, a kulminirali su zadnjeg dana 2023. godine kada je sistem hakovan.

„Tu je poenta da se raspiše javna nabavka za nekog ponuđača, kroz softver se najbolje pare obrnu, da tako kažem. Izvuče se novac praktično ni za šta, tako da očekujem da oni to duvaju dalje i dalje, sa nekom tezom digitalizacije svega i svačega, ali to postaje zaista paradoksalno, sve što su uveli, samo je teretilo radnike, nije im olakšavalo posao, a evo imamo i vraćanje Prointera, skidanje sa sankcija, tako da idemo novi krug jahanja Prointera po državnim jaslama, budžetima, narodnim novcem, tako da živimo u zemlji u kojoj je to sve postalo normalno“, smatra predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Kad su u pitanju nabavke posljednjih godina, pogotovo iz IT sektora, mi imamo opravdane sumnje da se radi o izvlačenju novca, posebno kada je u pitanju FZO, o čije poslovanju dovoljno govori to da su oni dužni preko 220 miliona maraka, a puno toga govore i ranije nabavke, pogotovo korona nabavke, kojima se evo sad već izvijesno je, izvlačio novac i napuhavale cijene koje nisu bile realne.

Isto tako je i sa IT sektorom gdje se ne može baš tačno odrediti vrijednost usluge i tih ponuda, pa se ostavlja mnogo prostora za manipulaciju. Svjedoci smo da je preko Prointera proteklih godina najviše novca izvučeno kroz nabavke softvera i sličnih programa“, kaže narodni poslanik Tanja Vukomanović.

Fond zdravstvenog osiguranja dužan je građanima da obezbijedi kvalitetan sistem, međutim svih proteklih godina vidjeli smo da nije bilo ni jedne javne nabavke ispod milion maraka, a da rad sistema prate mnogobrojni problemi, kao i potencijalna zloupotreba podataka građana, nakon hakerskog napada.

(BN) Foto: BN

Donesena je i Odluka o odobravanju 60.000 KM iz tekuće budžetske rezerve Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za finansiranje troškova, odnosno pravnog savjetovanja koje pruža međunarodna advokatska kancelarija iz Pariza u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Savjet ministara BiH je na jučerašnjoj sjednici usvojio nekoliko odluka kojima je odobreno korišćenje novca iz tekuće rezerve budžeta, a jedna od njih tiče se i proslave predstojećih božićnih praznika.

– Donesena je odluka o odobravanju 30.000 KM iz tekuće rezerve budžeta institucija i i međunarodnih obaveza BiH u Službi za zajedničke poslove institucija BiH za organizovanje tradicionalnog prijema u povodu božićnih praznika u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, koji će biti održan 18. decembra 2025. godine – saopšteno je iz Savjeta ministara nakon sjednice.

Ministri su, između ostalog, podržali odobravanje određenih suma novca Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH za ostvarivanja punopravnog članstva u Evropskoj asocijaciji za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju.

Donesena je i Odluka o odobravanju 60.000 KM iz tekuće budžetske rezerve Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za finansiranje troškova, odnosno pravnog savjetovanja koje pruža međunarodna advokatska kancelarija iz Pariza u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

(Glas Srpske)