Connect with us

Svijet

STIGLA PRESUDA! Korisnici Facebooka dobili pravo na 100 evra odštete

Tokom 2021. godine, ogromna baza podataka više od 500 miliona korisnika Facebooka počela je da kruži internetom.

Lični podaci oko 533 miliona korisnika iz cijelog sveta procurili su najprije na jednom popularnom hakerskom forumu.

Među podacima su bili i podaci 162.893 korisnika iz Srbije, 659.115 korisnika iz Hrvatske i 229.039 korisnika iz Slovenije. Hakeri su ukrali ove podatke 2019. godine koristeći ranjivost Facebookove platforme.

Hakeri su došli do podataka iskorišćavanjem sigurnosne greške koja im je omogućila da koriste automatizovane skripte za masovno izvlačenje javnih podataka sa profila korisnika Facebooka.

Njemački korisnici koji su podnijeli tužbu protiv Facebooka rekli su da kompanija nije primijenila “adekvatne mjere bezbjednosti”, što je dovelo do gubitka kontrole nad njihovim ličnim podacima. Oni su najprije tražili po 1.000 evra na ime odštete, ali je sud odlučio da bi 100 evra bio pravičan iznos, jer nije bilo dokaza o finansijskim gubicima.

Prethodno su njemački sudovi odbijali zahtjeve korisnika za naknadu štete.

“Nepoznata lica su povezivala brojeve telefona sa korisničkim nalozima unoseći nasumične nizove brojeva u velikom obimu putem funkcije uvoza kontakata i pristupila javnim podacima dostupnim za ove korisničke naloge (tzv. skraping)“, navodi se u presudi njemačkog suda.

Ipak, pobjeda tužilaca nije tako velika kao što se čini. Tužioci su tvrdili da im je kompromitovanje podataka prouzrokovalo psihičku štetu, ali se sud nije složio sa tom tvrdnjom.

S druge strane, utvrđeno je da kompromitovanje podataka predstavlja kršenje Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u Еvropi.

“S tim u vezi, nije moralo doći do konkretne zloupotrebe ovih podataka na štetu dotičnog lica, niti bilo kakve druge uočljive negativne posljedice“, rekao je sud.

“Čak i kratak gubitak kontrole nad ličnim podacima zbog kršenja GDPR-a može se računati kao nematerijalna šteta“, saopštio je BGH.

U suštini, čak i ako žrtva nije bila direktno pogođena curenjem podataka, incident je i dalje uticao na prava korisnika.

Njemački sud pravde smatrao je razumnim da odredi kompenzaciju za gubitak kontrole nad ličnim podacima u iznosu od 100 evra. To u suštini znači da, čak i ako nije bilo značajne štete, mali iznos i dalje može biti dosuđen za neprijatnost ili kršenje prava prema GDPR-u.

Tehnički, svaki stanovnik ЕU mogao bi da traži odštetu od 100 evra. Ovo se odnosi na korisnike Facebooka u svim državama članicama ЕU, ne samo u Njemačkoj.

Treba napomenuti da će niži sud donijeti konačnu odluku o konkretnom iznosu odštete i drugim zahtjevima tokom ponovnog razmatranja slučaja tako da ovo nije konačna presuda u ovom slučaju.

U komentaru koje je njemačkim medijima u ponedjeljak dao portparol Mete objašnjeno je da tokom pomenutog incidenta sistemi Facebooka nisu hakovani i da nije došlo do kompromitovanja podataka. Meta je podsjetila da su njemački sudovi već hiljadama puta odbacivali slične tužbe, pri čemu je veliki broj sudija presudio da nema elemenata za odgovornost ili odštetu.

Još nije jasno koliko će njemačkih korisnika dobiti nadoknadu zbog ovog incidenta. Prema pisanju lokalnih medija, potraživanja protiv Mete zastarijevaju krajem ove godine, tako da bi korisnici morali brzo da reaguju podnošenjem tužbe i dokazivanjem da su žrtve incidenta.

Meta, koja je vlasnik Facebooka, je 2022. godine kažnjena sa 265 miliona evra od strane irskog komesara za zaštitu podataka zbog istog incidenta. Portparol Mete je sada podsjetio da je kompanija “u potpunosti sarađivala” sa irskim vlastima po ovom pitanju. On je rekao da je Facebook tada napravio izmjene u svojim sistemima kako bi spriječio ovakvo izvlačenje podataka korisnika. Portparol kompanije je na kraju dodao da pažljivo razmatraju presudu njemačkog suda, prenosi Kurir.

Svijet

ZAHAROVA: Rusija će pomoći Srbiji u jačanju njenih ODBRAMBENIH MOGUĆNOSTI

Rusija je spremna da i ubuduće pruža bratskom srpskom narodu neophodnu podršku u jačanju odbrambenih sposobnosti, istakla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na brifingu.

Komentarišući, održavanje vojne parade “Snaga jedinstva” 20. septembra u Beogradu, istakla je da Moskva to doživljava kao potvrdu odlučnosti i sposobnosti Srbije da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet i kao izraz njene dosljednosti u očuvanju vojne neutralnosti.

– Očekujemo nastavak saradnje sa Srbijom u duhu strateškog partnerstva punog poverenja. Rusija je spremna da i ubuduće pruža prijateljskom srpskom narodu neophodnu podršku u jačanju odbrambenih mogućnosti – poručila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV PORUČIO: Nema “čarobnog oružja” za Kijev – TOK RATA SE NEĆE PROMIJENITI

Nikakvo magično oružje za Kijev ne postoji, nijedno oružje ne može kardinalno da promijeni tok događaja na frontu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Prema njegovim riječima, moguća odluka Vašingtona o isporukama Ukrajini raketa “tomahavk” biće novi ozbiljna eskalacija napetosti.

– To će zahtijevati adekvatan odgovor Rusije – rekao je Peskov za ruske medije. Peskov je ukazao na pauzu u pregovorima o rješavanju ukrajinske krize i neizvjesnost njihovog nastavka.

– Kijev ne želi nastavak pregovora – rekao je portparol Kremlja i dodao da je stav Kijeva prema procesu pregovora apstraktan.

Govoreći o mogućnosti da se Kijevu isporuče nuklearne tehnologije on je rekao da se na Zapadu boje da i pomenu. Linker
– Hvala Bogu da je tako – dodao je on.

Peskov je, takođe, rekao da je očigledno da su Evropljani zauzeli krajnje agresivnu poziciju.

Nastavi čitati

Svijet

BLOKADA PARALISALA GLAS AMERIKE! Bez programa i uz OTPUŠTANJA ZAPOSLENIH

Američka vlada je u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca, obustavljene u sve informativne emisije Glasa Amerike.

Prvog dana finansijske blokade, Trampova administracija obustavila je sve informativne emisije Glasa Amerike i otpustila sve novinare. To se nije dogodilo tokom prethodnih blokada: bez saveznog finansiranja, mnogi bi nastavili da rade bez plate ili bi bili poslati na prinudni odmor, a plate bi im bile isplaćene naknadno.

Otpušteni novinari
Američka vlada je od srijede u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca u Senatu Kongresa, koji nije izglasao zakon o privremenom budžetskom finansiranju do 21. novembra. Demokrati i republikanci prebacuju jedni na druge odgovornost za blokadu. Demokrati su odbili da prihvate prijedlog republikanaca, zahtevajući odustajanje od smanjenja sredstava za zdravstvenu zaštitu siromašnijih Amerikanaca i srednje klase. Oko 750.000 službenika poslato je kućama, dok drugi, poput vojske i pripadnika Granične službe, rade bez plate, prenosi agencija Rojters. ijela kuća koristi finansijsku blokadu da maksimalno kazni političke protivnike, ističe Njujork Tajms: odmah u srijedu zaustavljeno je slanje milijardi dolara saveznim državama koje vode demokratski guverneri, uz najavu masovnih otpuštanja. Prvi potezi ukazuju na to da predsjednik Donald Tramp koristi blokadu kako bi ostvario svoj cilj, smanjenje budžeta i osveta političkim neprijateljima, piše NJT.

Postoje četiri moguća scenarija za okončanje blokade
Prva opcija je da nekoliko demokrata otkaže lojalnost. Tri demokratska poslanika glasala su u srijedu za republikanski prijedlog budžeta, ako im se pridruži još pet kolega, blokada bi mogla biti okončana. Republikanci insistiraju da se budžet odblokira pre bilo kakvih pregovora sa demokratama, prenosi NPR.
Druga mogućnost je da demokrate popuste. Kako blokada bude trajala, povećavaće se pritisak na demokrate da odustanu. Savezni službenici su ključno biračko tijelo demokrata, a upravo njima u blokadi preti gubitak posla i neisplaćene plate. Javnost bi mogla okriviti demokrate za štetu izazvanu blokadom, zbog prekida rada brojnih javnih servisa i gubitaka firmi koje sarađuju s vladom. Čak 65% birača je protiv blokade, prema novoj anketi Njujork Tajms, prenosi Jutarnji.
Treća opcija je da republikanci naprave ustupke. Moguće je da republikanci budu ti koji će popustiti, navodi BBC. Oni su i u prošlosti bili odgovorni za većinu blokada rada vlade, pa bi ih javnost i ovaj put mogla smatrati krivcima. Republikanska politika ima cilj da smanji ulogu države, manje socijalnih usluga, manje zaposlenih.
Četvrta mogućnost je da se blokada oduži. Poslednja blokada savezne vlade trajala je rekordnih 35 dana i završila se tek kada je američki vazdušni saobraćaj bio na ivici masovnih poremećaja. A ni tada nije bila potpuna blokada, jer je deo budžeta bio odobren. Ovog puta posljedice bi mogle biti ozbiljnije. Ako se sadašnja blokada oduži, moguće je da će nezadovoljni birači kazniti obe partije na izborima naredne godine.

Nastavi čitati

Aktuelno