Connect with us

Svijet

STIGLA PRESUDA! Korisnici Facebooka dobili pravo na 100 evra odštete

Tokom 2021. godine, ogromna baza podataka više od 500 miliona korisnika Facebooka počela je da kruži internetom.

Lični podaci oko 533 miliona korisnika iz cijelog sveta procurili su najprije na jednom popularnom hakerskom forumu.

Među podacima su bili i podaci 162.893 korisnika iz Srbije, 659.115 korisnika iz Hrvatske i 229.039 korisnika iz Slovenije. Hakeri su ukrali ove podatke 2019. godine koristeći ranjivost Facebookove platforme.

Hakeri su došli do podataka iskorišćavanjem sigurnosne greške koja im je omogućila da koriste automatizovane skripte za masovno izvlačenje javnih podataka sa profila korisnika Facebooka.

Njemački korisnici koji su podnijeli tužbu protiv Facebooka rekli su da kompanija nije primijenila “adekvatne mjere bezbjednosti”, što je dovelo do gubitka kontrole nad njihovim ličnim podacima. Oni su najprije tražili po 1.000 evra na ime odštete, ali je sud odlučio da bi 100 evra bio pravičan iznos, jer nije bilo dokaza o finansijskim gubicima.

Prethodno su njemački sudovi odbijali zahtjeve korisnika za naknadu štete.

“Nepoznata lica su povezivala brojeve telefona sa korisničkim nalozima unoseći nasumične nizove brojeva u velikom obimu putem funkcije uvoza kontakata i pristupila javnim podacima dostupnim za ove korisničke naloge (tzv. skraping)“, navodi se u presudi njemačkog suda.

Ipak, pobjeda tužilaca nije tako velika kao što se čini. Tužioci su tvrdili da im je kompromitovanje podataka prouzrokovalo psihičku štetu, ali se sud nije složio sa tom tvrdnjom.

S druge strane, utvrđeno je da kompromitovanje podataka predstavlja kršenje Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u Еvropi.

“S tim u vezi, nije moralo doći do konkretne zloupotrebe ovih podataka na štetu dotičnog lica, niti bilo kakve druge uočljive negativne posljedice“, rekao je sud.

“Čak i kratak gubitak kontrole nad ličnim podacima zbog kršenja GDPR-a može se računati kao nematerijalna šteta“, saopštio je BGH.

U suštini, čak i ako žrtva nije bila direktno pogođena curenjem podataka, incident je i dalje uticao na prava korisnika.

Njemački sud pravde smatrao je razumnim da odredi kompenzaciju za gubitak kontrole nad ličnim podacima u iznosu od 100 evra. To u suštini znači da, čak i ako nije bilo značajne štete, mali iznos i dalje može biti dosuđen za neprijatnost ili kršenje prava prema GDPR-u.

Tehnički, svaki stanovnik ЕU mogao bi da traži odštetu od 100 evra. Ovo se odnosi na korisnike Facebooka u svim državama članicama ЕU, ne samo u Njemačkoj.

Treba napomenuti da će niži sud donijeti konačnu odluku o konkretnom iznosu odštete i drugim zahtjevima tokom ponovnog razmatranja slučaja tako da ovo nije konačna presuda u ovom slučaju.

U komentaru koje je njemačkim medijima u ponedjeljak dao portparol Mete objašnjeno je da tokom pomenutog incidenta sistemi Facebooka nisu hakovani i da nije došlo do kompromitovanja podataka. Meta je podsjetila da su njemački sudovi već hiljadama puta odbacivali slične tužbe, pri čemu je veliki broj sudija presudio da nema elemenata za odgovornost ili odštetu.

Još nije jasno koliko će njemačkih korisnika dobiti nadoknadu zbog ovog incidenta. Prema pisanju lokalnih medija, potraživanja protiv Mete zastarijevaju krajem ove godine, tako da bi korisnici morali brzo da reaguju podnošenjem tužbe i dokazivanjem da su žrtve incidenta.

Meta, koja je vlasnik Facebooka, je 2022. godine kažnjena sa 265 miliona evra od strane irskog komesara za zaštitu podataka zbog istog incidenta. Portparol Mete je sada podsjetio da je kompanija “u potpunosti sarađivala” sa irskim vlastima po ovom pitanju. On je rekao da je Facebook tada napravio izmjene u svojim sistemima kako bi spriječio ovakvo izvlačenje podataka korisnika. Portparol kompanije je na kraju dodao da pažljivo razmatraju presudu njemačkog suda, prenosi Kurir.

Svijet

NETANJAHU “Naše protivljenje palestinskoj državi ZAPADNO OD RIJEKE JORDAN JE ČVRSTO”

Izrael se čvrsto protivi formiranju palestinske države zapadno od rijeke Jordan, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

“Naše protivljenje palestinskoj državi zapadno od rijeke Jordan je čvrsto i nije se ni najmanje promijenilo”, rekao je Netanjahu dan prije nego što bi Savjet bezbjednosti UN trebalo da glasa o rezoluciji koju su podržale SAD, a kojom se podržava mirovni plan za Gazu u 20 tačaka.

On je dodao da američki plan zahtijeva demilitarizovanu Gazu i demontažu vojnih kapaciteta Hamasa, prenijela je Sinhua. “Hamas će biti lišen svog oružja, na lakši ili teži način”, naglasio je Netanjahu i dodao da predsjednik SAD Donald Tramp dijeli ovaj stav.

Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da politika Izraela ostaje jasna i da neće biti palestinske države.

On je naglasio da će Gaza biti potpuno demilitarizovana, “do posljednjeg tunela” i da će taj posao obaviti izraelske i međunarodne snage.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NASTAVLJA ANGELINIM STOPAMA! “Mi smo otvorena, slobodna, liberalna zemlja”

Njemački kancelar Fridrih Merc izričito se založio za široku imigraciju radne snage iz inostranstva. otrebna nam je kvalifikovana imigracija, rekao je Merc na skupu Njemačkog trgovinskog udruženja (HDE).

– Šaljemo poruku: Savezna Republika Njemačka je otvorena, slobodna, liberalna i tolerantna zemlja – naglasio je kancelar. – Želja je da se privuku ljudi „iz svih krajeva svijeta“ da dođu u Njemačku – oni koji su „spremni da ovdje rade“ – dodao je Fridrih Merc.

Uređivanje ulaska u tržište rada
Vladajuća koalicija demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) želi da smanji neregularne migracije, ali da istovremeno podstiče „dobru imigraciju“ kroz legalne puteve i integraciju u Njemačkoj, rekao je šef njemačke vlade. – Tome bi trebalo da služi i takozvana agencija „Work-and-Stay“ (radi i ostani), čije je pokretanje vlada dogovorila početkom novembra, prenosi DW. Ta agencija je vjerovatno najveći digitalni projekat koji smo planirali u ovom mandate – izjavio je kancelar. Iza toga se krije potpuno novo uređenje ulaska u nemačko tržište rada. Dozvole za rad, boravak i priznavanje stručnih kvalifikacija trebalo bi da budu uključeni u potpuno novi digitalni postupak, nezavisan od procedura za dodjeljivanje azila – objasnio je Merc.

Osnivanje agencije trebalo bi da se odvija u fazama. Za 2026. planiran je konkurs za centralne IT-komponente. Konkretni koraci i detaljan plan trebalo bi da budu usaglašeni između nadležnih ministarstava.

Nastavi čitati

Svijet

ODLUČILI DA SAMI MIJENJAJU KLIMU! Iran otpočeo operacije zasejavanja oblaka

Iranske vlasti su pokrenule operacije zasejavanja oblaka kako bi izazvale padavine dok se zemlja suočava sa najgorom sušom u posljednjih nekoliko decenija.

Danas je prvi put u tekućoj vodonosnoj godini sproveden let zasejavanja oblaka u slivu jezera Urmija, prenosi zvanična iranska novinska agencija IRNA.

Urmija na sjeverozapadu, najveće je jezero u Iranu, ali je zbog suše uglavnom presušilo i pretvorilo se u ogromno slano područje.

Agencija navodi da će dalje operacije biti sprovedene u provincijama Istočni i Zapadni Azerbejdžan.

Zasejavanje oblaka podrazumeva prskanje čestica poput srebrnog jodida i soli u oblake iz aviona kako bi se izazvala kiša.

Prošle godine, Iran je objavio da je razvio sopstvenu tehnologiju za ovu praksu.

Iranski mediji su preneli da je kiša padala u oblastima Ilam, Kermanšah, Kurdistan i Lorestan na zapadu zemlje, kao i u severozapadnoj pokrajini Zapadni Azerbejdžan.

Iranska meteorološka služba je saopštila da su padavine ove godine smanjene za oko 89 odsto u poređenju sa dugoročnim prosekom.

“Trenutno doživljavamo najsušniju jesen koju je zemlja doživela u poslednjih 50 godina”, navodi se u saopštenju.

Državni mediji su prvi put ove godine prikazali snimak snega koji pada na planini i skijalištu Točal, koje se nalazi u oblasti Teherana na planinskom vencu Alborz.

Iran, uglavnom sušna zemlja, godinama pati od hroničnih sušnih perioda i toplotnih talasa koji će se očekivati pogoršati sa klimatskim promenama.

Padavine u glavnom gradu Teheranu su na najnižem nivou u poslednjih sto godina, prema rečima lokalnih zvaničnika, a polovina iranskih provincija nije imala padavine mesecima.

Nivoi vode u akumulacijama koje snabdevaju mnoge provincije pali su na rekordno niske nivoe.

Ranije ovog meseca, iranski predsednik Masud Pezeškijan upozorio je da bi se Teheran, bez kiše pre zime, mogao suočiti sa evakuacijom, iako nije iznosio detalje.

Nastavi čitati

Aktuelno