Connect with us

Zdravlje

STIGLO JE PROLJEĆE, SA NJIM I ALERGIJE! Evo kako da prepoznate simptome

Proljeće je nastupilo, a s njim dolaze i alergije, sa kojima brojni ljudi imaju problema. Osobe koje su još odranije osjetljive na neki od alergena bi trebalo unaprijed da se upoznaju sa mjerama koje mogu smanjiti izloženost alergenu, a time i ublažiti simptome.

Alergija je preosjetljivost odbrambenog sistema organizma na inače normalne čestice iz okoline.

Kako pišu Nezavisne novine, alergijski simptomi mogu zahvatiti različite organe, i to kožu, sluzokožu gornjih ili donjih disajnih puteva te sluzokožu crijeva. Alergije i alergijske bolesti se nazivaju i bolestima modernog doba, jer njihova učestalost unazad više od 50 godina znatno raste na globalnom nivou.

Upravo zbog toga, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno pristupati tretiranju ovih stanja.

Alergeni imaju cjelogodišnji ili sezonski karakter, a u zavisnosti o kojoj vrsti alergena se radi. S obzirom na mjesto doticaja s organizmom, alergeni mogu izazvati specifične lokalne ili sistemske reakcije, koje prepoznajemo kao simptome alergije. Ako simptome izazivaju određena vrsta hrane, grinje, kućna prašina ili dlaka životinja, izloženost ovim tvarima uglavnom je prisutna cijele godine, no, sezonski alergeni, prvenstveno oni koje udišemo, počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj uticaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati kako se oni raspodijele tokom sezone, a kako biste spriječili njihov neželjeni uticaj.

U proljeće, zbog visoke koncentracije polena u vazduhu tokom cvjetanja biljaka, najjače je izražen sezonski alergijski rinitis. To je sezonska alergijska bolest gornjih disajnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije, a javlja se sezonski, uz pojavljivanje određenih vrsta polena u vazduhu. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhijalne astme i atopijskog dermatitisa.

Kada je riječ o alergijama i povezanim alergijskim bolestima, koje u nekim slučajevima mogu biti rizične po život, jasno je koliko je važna prevencija doticaja s alergenom, a time i razvoj alergijskih simptoma. U zavisnosti od tipa alergena, možete naučiti kako postići kontrolu alergena, prevenirati simptome i liječiti alergiju. Postoji nekoliko načina na koji se može spriječiti alergija na najčešći sezonski alergen koji se javlja s početkom proljeća, odnosno na polen, i to:

– Izbjegavanje alergena je vrlo važno, no ponekad teško izvodivo. Ukoliko nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako govorimo o polenu kao najčešćem sezonskom alergenu koji se javlja u proljeće, ljeto i jesen u periodu cvjetanja stabala, trava i korova, trenutno imamo na raspolaganju nekoliko sredstava pomoću kojih možete pratiti nivo polena u vazduhu te o njegovom nivou planirati dnevne aktivnosti i time konrolisati zdravlje.

– Jedna od opcija u prevenciji alergija je praćenje polena putem internetskih ili mobilnih aplikacija, koje donose informacije o koncentraciji polena pojedinih alergenih biljaka na dnevnoj bazi.

– Alergijski semafor takođe svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije određene vrste polena na nekom području, i to mjerenjem količine polenskih zrnaca u kubnom metru atmosferskog vazduha te u skladu s tim određuje se boja alergijskog semafora (crvena, žuta, zelena).

Važno je znati da je koncentracija polena u vazduhu inače veća ujutro i u periodu vjetrovitog i sunčanog vremena te obrnuto, manja je tokom kišovitog i hladnog vremena. U skladu s tim, preporučuje se da prije izlaska iz zatvorenog prostora provjerite koncentraciju polena preko nekog od navedenih načina te, u slučaju da je koncentracija visoka, ostati u zatvorenom, ako je moguće.

Ako ipak morate izaći vani, onda je potrebno nositi zaštitne sunčane naočare i šešir/kapu za glavu, ograničiti boravak ili izbjegavati područja u kojima se očekuje visok nivo polena kao što su parkovi, poljoprivredna polja i slično, a posebno ujutru i predveče. Po povratku s otvorenog preporučuje se pranje kose i tuširanje kako bi se smanjio nivo polena unesenog s vana u zatvoreni prostor i time mogućnost pojave alergije.

Tokom sezone polena savjetuje se držati vrata i prozore zatvorenima, a ako se koriste klima-uređaji u zatvorenom prostoru, vodite računa o tome da je uređaj redovno i pravilno servisiran te da ima posebno prilagođen visokoefikasni filter. Preporučuje se svakodnevno tuširanje i pranje kose prije spavanja uz pranje posteljine barem jednom sedmično.

Ako je već ranije propisana terapija nekim od lijekova protiv alergije (antihistaminicima, leukotrienima, intranazalnim kortikosteroidima ili sl.) potrebno je na vrijeme započeti liječenje, i to minimalno dvije-tri sedmice prije početka sezone polenacije određenog alergena.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno