Connect with us

Zdravlje

STIGLO JE PROLJEĆE, SA NJIM I ALERGIJE! Evo kako da prepoznate simptome

Proljeće je nastupilo, a s njim dolaze i alergije, sa kojima brojni ljudi imaju problema. Osobe koje su još odranije osjetljive na neki od alergena bi trebalo unaprijed da se upoznaju sa mjerama koje mogu smanjiti izloženost alergenu, a time i ublažiti simptome.

Alergija je preosjetljivost odbrambenog sistema organizma na inače normalne čestice iz okoline.

Kako pišu Nezavisne novine, alergijski simptomi mogu zahvatiti različite organe, i to kožu, sluzokožu gornjih ili donjih disajnih puteva te sluzokožu crijeva. Alergije i alergijske bolesti se nazivaju i bolestima modernog doba, jer njihova učestalost unazad više od 50 godina znatno raste na globalnom nivou.

Upravo zbog toga, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno pristupati tretiranju ovih stanja.

Alergeni imaju cjelogodišnji ili sezonski karakter, a u zavisnosti o kojoj vrsti alergena se radi. S obzirom na mjesto doticaja s organizmom, alergeni mogu izazvati specifične lokalne ili sistemske reakcije, koje prepoznajemo kao simptome alergije. Ako simptome izazivaju određena vrsta hrane, grinje, kućna prašina ili dlaka životinja, izloženost ovim tvarima uglavnom je prisutna cijele godine, no, sezonski alergeni, prvenstveno oni koje udišemo, počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj uticaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati kako se oni raspodijele tokom sezone, a kako biste spriječili njihov neželjeni uticaj.

U proljeće, zbog visoke koncentracije polena u vazduhu tokom cvjetanja biljaka, najjače je izražen sezonski alergijski rinitis. To je sezonska alergijska bolest gornjih disajnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije, a javlja se sezonski, uz pojavljivanje određenih vrsta polena u vazduhu. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhijalne astme i atopijskog dermatitisa.

Kada je riječ o alergijama i povezanim alergijskim bolestima, koje u nekim slučajevima mogu biti rizične po život, jasno je koliko je važna prevencija doticaja s alergenom, a time i razvoj alergijskih simptoma. U zavisnosti od tipa alergena, možete naučiti kako postići kontrolu alergena, prevenirati simptome i liječiti alergiju. Postoji nekoliko načina na koji se može spriječiti alergija na najčešći sezonski alergen koji se javlja s početkom proljeća, odnosno na polen, i to:

– Izbjegavanje alergena je vrlo važno, no ponekad teško izvodivo. Ukoliko nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako govorimo o polenu kao najčešćem sezonskom alergenu koji se javlja u proljeće, ljeto i jesen u periodu cvjetanja stabala, trava i korova, trenutno imamo na raspolaganju nekoliko sredstava pomoću kojih možete pratiti nivo polena u vazduhu te o njegovom nivou planirati dnevne aktivnosti i time konrolisati zdravlje.

– Jedna od opcija u prevenciji alergija je praćenje polena putem internetskih ili mobilnih aplikacija, koje donose informacije o koncentraciji polena pojedinih alergenih biljaka na dnevnoj bazi.

– Alergijski semafor takođe svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije određene vrste polena na nekom području, i to mjerenjem količine polenskih zrnaca u kubnom metru atmosferskog vazduha te u skladu s tim određuje se boja alergijskog semafora (crvena, žuta, zelena).

Važno je znati da je koncentracija polena u vazduhu inače veća ujutro i u periodu vjetrovitog i sunčanog vremena te obrnuto, manja je tokom kišovitog i hladnog vremena. U skladu s tim, preporučuje se da prije izlaska iz zatvorenog prostora provjerite koncentraciju polena preko nekog od navedenih načina te, u slučaju da je koncentracija visoka, ostati u zatvorenom, ako je moguće.

Ako ipak morate izaći vani, onda je potrebno nositi zaštitne sunčane naočare i šešir/kapu za glavu, ograničiti boravak ili izbjegavati područja u kojima se očekuje visok nivo polena kao što su parkovi, poljoprivredna polja i slično, a posebno ujutru i predveče. Po povratku s otvorenog preporučuje se pranje kose i tuširanje kako bi se smanjio nivo polena unesenog s vana u zatvoreni prostor i time mogućnost pojave alergije.

Tokom sezone polena savjetuje se držati vrata i prozore zatvorenima, a ako se koriste klima-uređaji u zatvorenom prostoru, vodite računa o tome da je uređaj redovno i pravilno servisiran te da ima posebno prilagođen visokoefikasni filter. Preporučuje se svakodnevno tuširanje i pranje kose prije spavanja uz pranje posteljine barem jednom sedmično.

Ako je već ranije propisana terapija nekim od lijekova protiv alergije (antihistaminicima, leukotrienima, intranazalnim kortikosteroidima ili sl.) potrebno je na vrijeme započeti liječenje, i to minimalno dvije-tri sedmice prije početka sezone polenacije određenog alergena.

Related Topics:

Zdravlje

VELIKI UTICAJ NA ZDRAVLJE! Ovo je 5 stvari koje nikako NIJE DOBRO raditi pred spavanje

Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i cjelokupno zdravlje.

I ako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje. Stručnjaci i doktori upozoravaju da male promjene u večernjoj rutini mogu napraviti veliku razliku.

Korišćenje telefona i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Savjetnici za zdravlje naglašavaju da osobe koje koriste telefon ili računar neposredno prije spavanja često teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.

Kasna i obilna večera
Prema mišljenju nutricionista, kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sustav, što može dovesti do žgaravice i nemirnog sna. Mnogi od njih savjetuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska u krevet.

Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti utisak opuštenosti, stručnjaci ističu da on zapravo narušava strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i ujutro se osjećaju umorno.

Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina važna je za smirivanje uma i tijela. Ako odmah iz užurbanog dana odemo u krevet bez opuštanja – bilo čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i nekvalitetan.

Predugo gledanje televizije neposredno prije spavanja

Mnogi smatraju gledanje televizije naveče bezazlenim, no doktori upozoravaju da predugo sjedenje pred ekranom može odgoditi prirodni osjećaj pospanosti. Osim toga, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.

Uvođenje zdravijih večernjih navika može značajno poboljšati kvalitetu sna i opšte zdravlje, a male promjene često čine najveću razliku, prenosi N1.Dakle, prema raznim stručnjacima, ovo su neke od najštetnijih večernjih navika.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Zdravlje

Na tržištu BiH pesticidi u breskvama iz Albanije, OPASNE PO ZDRAVLJE DJECE

Na tržištu BiH pronađen je pesticid u breskvama iz Albanije, i njihova konzumacija kod djece predstavlja visoki rizik za zdravlje, saopštila je Agencija za bezbjednost hrane BiH.

Kako su naveli iz Agencije u sklopu Programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini u breskvama iz Albanije utvrđena je prisutnost aktivne tvari klorpirofos koja nije u skladu s Pravilnikom o maksimalnim nivo ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.

“U pitanju je visok rizik”, naglasili su iz Agencija za bezbjednost hrane BiH.

Dodaju da je u pitanju breskva II klase, berba 2025, te da je izvoznik ZHAKU METUSHI, Suk 1, Strum, a Uvoznik u BiH Sejo prom d.o.o. Sarajevo.

“Brzom procjenom rizika koju je provela Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine utvrđeno je da bi konzumacija breskve s utvrđenom vrijednosti klorpirifosa kod djece značajno premašila akutnu referentu dozu, što predstavlja visok rizik za zdravlje”, naglašavaju iz Agencije i dodaju da su dostavili sve raspoložive informacije na daljnje postupanje nadležnim inspekcijskim tijelima.

Inače, aktivna tvar klorpirifos ne nalazi se na Popisu aktivnih materija dopuštenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH, što znači da upotreba iste u fitofarmaceutskim sredstvima nije dopuštena.

Nastavi čitati

Aktuelno