Opštine na istoku Republike Srpske stagniraju ili nazaduju u razvoju zbog stalnog iseljavanja stanovništva, malog nataliteta, nedostatka posla ali i nebrige Vlade Republike Srpske.

Jedna od tih je i Foča koja raspolaže sa orgomnim resursima šume, hidropotencijalom i prirodnim ljepotama.

Foča je nekad bila gigant iz oblasti drvne industirje, imala svoj rudnik uglja, desetak velikih preduzeća i razvijene mjesne zajednice i sela.

Od toga je danas, neagilnošću poslijeratnih vlasti i desetogodidšnje vladavine SNSD ova lokalna zajednica prazna ljuštura i spada u demografski nastariju opštinu u Republici Srpskoj.

Osnovna škola je spala na 1.100 a srednja 520 učenika od po popisu iz 2013 godine od 18.000 stanovnika.

Najugroženija je populacija penzionera. Jedan od njih kaže – ko može da još radi izdrži nekako, a ko je bolestan i ne može raditi penzija mu ni za lijekove ne može biti.

Grad na Drini i Ćehotini može se pohvaliti sa dva fakulteta, medicinski i bogoslovski, pa se oko 2.000 studenata može vidjeti na njenim ulicama.

Ali mnogi studenti koji studiraju u Srbiji ili u većim gradovima Republike Srpske po pravilu se ne vraćaju u rodni grad.

Odbornik SDS u Skupštini opštine Foča Branka Dragičević kaže da oni koji primaju mjesečno više hiljada ne mogu razumjeti one građane kojima su primanja nekoliko stotina konvertibilnih maraka.

– Prema podacima u opštini živi 4.200 penzionera, a oko 2.200 ljudi je na birou rada. Zaposleno je 4.000 radnika. Veliki problem je zapošljavanje posebno mladih koji odlaze u Srbiju, a ponekad i cijele porodice jer ovdje ne vide perspektivu. Nezdovoljstvu ljudi doprinosi stranačko zapošljavanje u državne firme jer posao dobijate ako ste član SNSD ili koalicionih partnera, a i ptice na grani znaju da su konkurisi namješteni – dodaje Dragičevićeva.

Anketirani građani su ogorčeni činjenicom da se mora imati članska karta vladajuće stranke da bi se zasnovao radni odnos i to u firmama i ustanovama koje se finansiraju iz budžeta.

Iako je Foča po broju stanovnika i teritoriji mnogo veća od Višegrada, Rogatice, Čajniča, Rudog i Novog Goražda pimjetan je broj iseljenih u druge krajeve.

U prošloj godini rođeno je 118 beba, a umrlo 164 stanovnika, što znači da grad po ovom osnovu godišnje gubi više od 20 građana, piše BN.

Velike gužve ovih se praznika očekuju na graničnim prelazima sa BiH. Na najfrekventnijem, onom u Staroj Gradiški nastaju kilometarske kolone i čepovi.

Snestrpljenjem se čeka otvaranje novog prelaza, koji će donijeti saobraćajno rasterećenje i skratiti višesatna čekanja na granici.

Višesatna čekanja
Da bi izbjegli gužve na granici u Staroj Gradiški ovog vikenda, neki su na put krenuli ranije. Višesatna čekanja u kilometarskim kolonama pokušaće većim brojem službenika ublažiti i policija.

– U saradnji smo s kolegama iz BiH. Oni će isto napraviti sve kao i mi da maksimalno ubrzamo protočnost saobraćaja – rekao je načelnik PGP Stara Gradiška Miljenko Kovačević za HRT.

Ali, stari most preko Save i prelaz u samom središtu Gradiške uska su grla. Nekoliko kilometara zapadnije dvije su države spojene novim mostom. Izgrađen je prije tri godine, ali još služi samo za potrebe gradilišta.

Pravu funkciju dobiće tek kad Hrvatska završi pristupni put i novi granični prelaz. Radovi su u završnoj fazi.

Nama za put treba dvadesetak dana da završimo sve radove i realno je očekivati da bi krajem juna bio predan zahtjev za tehnički pregled i izdavanje upotrebne dozvole – naglasio je glavni nadzorni inženjer Ernest Ević, Institut IGH.

Druga dionica
U optimističnoj varijanti saobraćaj bi ovuda mogao krenuti u julu. Stanovnici obližnjih mjesta to s nestrpljenjem čekaju.

– Budući da mi stanovnici Stare Gradiške i naši gosti, koji idu ovdje i ljudi koji ovdje rade imaju problema kada su gužve s prolaskom pokraj tih kolona – istakao je načelnik Stare Gradiške Velimir Paušić.

Dogodine se planira završiti i druga dionica brze ceste.

– Sav saobraćaj bi direktno izlazio na naplatnu stanicu Okučani i izlazak na AC A3 tj koridor 10 – dodao je Ević.

Mjesto Urija potreseno je događajem kada je medvjed upao u tor Bešće Sejnovića i usmrtio šest ovaca, među kojima su bile i mlade sjajne ovce. Ovaj napad, koji se dogodio u cik zore, iza sebe je ostavio pustoš, strah i ogorčenje mještana.

“Psi su lajali, pokušavali su da nas upozore, ali zvjer nije pokazivala strah. Ušao je kroz ceradu na prikolici, rastrgao ovce i nestao. Ograda je visoka dva metra, imamo i električnog čobana. Sve je bilo osigurano, ali uzalud”, kaže vlasnik stada Bešća, još vidno potresen.

Na lice mjesta izašao je i Tahir Gazić iz lokalnog lovačkog društva, koji potvrđuje da je isti medvjed već napravio štetu i kod drugih domaćina u okolini.

“Ovo nije usamljen slučaj. Već imamo nekoliko prijavljenih napada, a sve ukazuje na to da je riječ o istom medvjedu. Jasno se vidi po tragovima ovo nije djelo vuka, ovo je medvjed”, kaže on.

Kako ističu mještani, napadi se dešavaju sve češće i sve su brutalniji.

“Ne možemo da čekamo da neko pogine. Danas su to ovce, sutra može biti dijete. Tražimo da se medvjed uspava i izmjesti, da se zaštiti i životinja i naši životi”, rekao je jedan od prisutnih.

Predstavnici lovačkog društva podsjećaju da sami ne mogu donijeti odluku o odstranjivanju ili premještanju medvjeda.

“Potrebne su dozvole viših instanci, od Saveza lovačkih društava do Ministarstva. Procedura postoji, ali sporo se reaguje”, poručuju.

Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se incident dogodio na imanju gdje je sve bilo ograđeno i zaštićeno, sa više pasa čuvara.

“Sve što smo mogli, učinili smo da zaštitimo stoku. Ipak, medvjed je razvalio ceradu i ušao. Ne može niko da kaže da nismo pazili”, poručuje vlasnik, pokazujući tragove ulaska i uništenja.

Napad u Donjem Vakufu otvara važno pitanje suživota ljudi i zaštićenih divljih životinja.

“Niko ne želi da ubija medvjeda, ali tražimo zaštitu. Naši životi, naša stoka, naš trud su ugroženi”, zaključuje Sejnović.

Iako nadležni najavljuju dolazak komisije za procjenu štete, mještani ne kriju sumnju da će im šteta zaista biti nadoknađena. Ono što ih najviše boli je osjećaj bespomoćnosti i nepravde.

U selu je ostala tišina i strah, a negdje u šumi – medvjed koji zna put nazad, prenosi Telegraf.