Connect with us

Društvo

ŠTO NA MOSTU DOBIJU NA ĆUPRIJI IZGUBE Pola penzije potroše da bi je podigli

Nakon Bosanskog Petrovca, mještani opština Drinić u Republici Srpskoj i Glamoča u Federaciji BiH ostali su bez ijedne poslovnice banke.

Drago Kovačević, načelnik opštine Drinić, rekao je za “Nezavisne” da je istina da je zatvorena poslovnica banke te da to predstavlja ogroman problem za ovu malu lokalnu zajednicu.

“Problem je i taj što nemamo autobuskih linija za Banjaluku, koja je udaljena nekih 120 kilometara. Prva sljedeća opština u Republici Srpskoj koja ima banku je Ribnik, a on je udaljen 62 kilometra, te Mrkonjić grad oko 80 kilometara. Najbliža poslovnica banke koja je egzistirala u našoj lokalnoj zajednici nalazi se u Banjaluci, tako da, na primjer, penzioneri koji nisu stigli da prebace svoje penzije u poštu sad moraju ići do Banjaluke da bi podigli penziju. Sad zamislite koliki je to problem, posebno za one sa najnižom penzijom od 230 KM, a neki prevoznici traže do 100 KM da ih odvezu do Banjaluke i vrate nazad. To je skoro polovina njihove penzije”, pojašnjava Kovačević.

Dodao je da je dodatni problem to što je u susjednom Bosanskom Petrovcu, sa druge strane entitetske linije, takođe nedavno ugašena jedina poslovnica banke.

“Nudimo dobre uslove za banke koje dođu u Drinić. Tu je besplatan poslovni prostor koji dajemo na korištenje, zatim čuvarsku službu. Taj prostor je pokriven video-nadzorom. Bili smo spremni i u okviru zakonskih nadležnosti da damo neku subvenciju za određene troškove za koje to možemo. Pregovarali smo, ali nije bilo zainteresovanih da dođu i otvore poslovnicu. Mislim da se bez pomoći države ovaj problem ne može riješiti”, istakao je Kovačević.

Banka će uskoro da se zatvori i u opštini Glamoč, a Nebojša Radivojša, načelnik ove lokalne zajednice, kaže da je to jedina banka koja je radila te da će ostati samo bankomat.

“Najveći problem će stvoriti ugostiteljskim radnjama i firmama koji svakodnevno moraju da polažu pazare na svoje račune. Ovo će biti problem i za penzionere, ali i sve ostale građane. Najbliža banka je u Livnu, koje je udaljeno tridesetak kilometara. Razgovaramo i sa drugim bankama, ali nažalost, niko još nije zainteresovan da dođe”, naveo je Radivojša za “Nezavisne”.

Podsjećamo, kako smo nedavno pisali, i opština Bosanski Petrovac ostala je bez jedine poslovnice banke, pa je tako u problem sa korištenjem bankarskih usluga došlo oko 6.000-7.000 ljudi u ovoj lokalnoj zajednici.

Nemanja Davidović, predsjednik Opštinskog vijeća u Bosanskom Petrovcu, tada je rekao za “Nezavisne” da ne znaju prave razloge zbog kojih je zatvorena ova poslovnica, već su samo dobili obavještenje od rukovodstva banke da oni više neće koristiti usluge poslovnog prostora koji su im dodijelili iz lokalne zajednice.

“Ovo je njihova interna odluka i mi nismo mogli to da spriječimo niti da išta uradimo u vezi s tim pitanjem. Zatvaranje jedine poslovnice banke stvorilo je veliki problem za stanovništvo. Pregovaramo s nekim bankama da otvore poslovnicu, ali to još nije ozbiljno da bi izašlo u javnost”, kazao je tada Davidović.

Društvo

FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.

Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.

Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Aktuelno