Connect with us

Svijet

ZELENSKI “Odričemo se članstva u NATO, TO JE KOMPROMIS SA NAŠE STRANE”

Ukrajina je spremna da se odrekne ambicije članstva u NATO-u u zamjenu za snažna zapadna bezbjednosna jamstva, kao kompromisno rješenje za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.

Ovakav potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je godinama težila članstvu u NATO-u, smatrajući ga ključnom zaštitom od ruskih napada. Ta ambicija bila je unesena i u Ustav Ukrajine. Ujedno, ovaj korak ispunjava jedan od glavnih ratnih ciljeva Moskve, dok je Kijev do sada čvrsto odbijao bilo kakve ustupke, posebno kada je riječ o teritoriji.

Zelenski je poručio da su bezbjednosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i drugih partnera alternativa članstvu u NATO-u i kompromis sa ukrajinske strane.

„Od samog početka želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, jer su to stvarna bezbjednosna jamstva. Međutim, neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali taj pravac“, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja novinara u Votsap grupi.

Prema njegovim riječima, sada se razmatraju bilateralna bezbjednosna jamstva između Ukrajine i SAD-a, jamstva slična članu 5 NATO-a, kao i bezbjednosna jamstva evropskih zemalja i drugih partnera, poput Kanade i Japana.

„To je već kompromis sa naše strane“, naglasio je Zelenski, dodajući da ta jamstva moraju biti pravno obavezujuća.

Ukrajinski predsjednik je ranije pozvao na „dostojanstven mir“ i čvrste garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se pripremao za sastanke sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu, u cilju okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da potpiše mirovni sporazum koji je u početnoj fazi išao u prilog zahtjevima Moskve, Zelenski je optužio Rusiju da namjerno odugovlači rat, izvodeći smrtonosna bombardovanja gradova i ukrajinske energetske infrastrukture.

Iako tačan sastav učesnika sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nije zvanično objavljen, jedan američki zvaničnik potvrdio je da Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner putuju u Njemačku na razgovore sa ukrajinskim i evropskim predstavnicima.

Odluka o slanju Vitkofa, koji je već vodio pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, tumači se kao signal da je Vašington uočio priliku za napredak, gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.

Zelenski: Prekid vatre duž linija fronta poštena opcija

Zelenski je rekao da Ukrajina, Evropa i SAD razmatraju plan od 20 tačaka, na čijem kraju bi mogao biti dogovoren prekid vatre. Naglasio je da Kijev trenutno nema direktne pregovore sa Rusijom.

Prema njegovim riječima, prekid vatre duž sadašnjih linija fronta bio bi poštena opcija. Rusija, s druge strane, traži da Ukrajina povuče svoje snage iz dijelova istočnih oblasti Donjeck i Lugansk koje su još pod kontrolom Kijeva.

„Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo da radimo maksimalno konstruktivno. Naredni dani biće ispunjeni intenzivnom diplomatijom i izuzetno je važno da ona donese konkretne rezultate“, poručio je Zelenski ranije na mreži X.

Njemački kancelar Fridrih Merc u ponedjeljak će u Berlinu ugostiti ukrajinskog predsjednika i evropske lidere na samitu, što predstavlja još jedan u nizu javnih izraza podrške Ukrajini od strane evropskih saveznika.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade na doradi američkog prijedloga koji je, prema nacrtu objavljenom u novembru, predviđao da Ukrajina ustupi dodatne teritorije, odustane od NATO ambicija i prihvati ograničenje broja svojih oružanih snaga.

Evropski saveznici ovaj trenutak opisuju kao „kritičan“, jer bi mogao odrediti budućnost Ukrajine. Istovremeno, nastoje da ojačaju finansijsku poziciju Kijeva korištenjem zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranje vojnog i civilnog budžeta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije u decembru sastao se sa Vitkofom i Kušnerom. Kremlj je saopštio da je sastanak bio „konstruktivan“, iako bez značajnijeg napretka.

Zelenski je upozorio da su stotine hiljada ljudi i dalje bez električne energije nakon ruskih napada na energetski sistem, grijanje i vodosnabdijevanje širom Ukrajine, objavivši fotografije zapaljenih i uništenih zgrada.

„Rusija namjerno odugovlači rat i pokušava da nanese što veću štetu našem narodu“, rekao je Zelenski. „Samo ove sedmice Rusija je lansirala više od 1.500 jurišnih dronova, gotovo 900 navođenih avionskih bombi i 46 projektila različitih tipova na Ukrajinu“, zaključio je.

Svijet

AMERIKA U VELIKOJ OPASNOSTI, ali ne od Kine i Irana!?

Detaljna analiza situacije u kojoj bi Federalne rezerve mogle ostati jedini spas za državu ukazuje na to da su Sjedinjene Američke Države ušle u opasnu zonu bez povratka.

Nekadašnji američki ministar finansija Henry Paulson upozorio je da najveća prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama nisu Iran ili Kina, već tržište duga koje je dostiglo 39 biliona dolara. Prema njegovim riječima, država se kreće ka trenutku kada će investitori prestati kupovati državne obveznice, što bi primoralo Federalne rezerve (Fed) na hitnu intervenciju.

Opasnost od kolapsa potražnje

Sjedinjene Američke Države hitno trebaju plan za vanredne situacije jer bi potražnja za američkim dugom mogla naglo kolabirati. Paulson ističe da bi rezultat takvog scenarija bio “zao” i sa izuzetno opasnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Buduća dužnička kriza bila bi znatno gora od one iz 2008. godine, jer je tada vlada imala prostor za zaduživanje kako bi popravila stanje, dok bi u novoj krizi upravo država bila glavni problem.

Ukoliko niko ne bude želio kupovati američki dug, Fed bi postao jedini kupac, što dovodi do pada cijena i naglog skoka kamatnih stopa. U tom slučaju, vlada bi plaćala mnogo više za posuđivanje novca, što direktno povećava budžetski deficit. Deficit SAD-a u protekle tri godine iznosio je prosječno 6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je nivo koji se obično viđa samo tokom recesija ili ratova.

Neizvjesna fiskalna budućnost

Kongres izbjegava teške odluke sve dok kriza ne postane neizbježna, a rješavanje problema zahtijeva povećanje prihoda i korjenite promjene u zdravstvu i socijalnom osiguranju. Kongresni ured za budžet (CBO) predviđa da će odnos duga prema BDP-u dostići 108% do 2030. godine, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da američke obveznice gube svoj poseban status. Strano vlasništvo nad dugom palo je na 30%, što je značajan pad u odnosu na 50% od prije dvije decenije.

Projekcije pokazuju da će isplate kamata na američki dug dostići 1,2 biliona dolara godišnje do 2028. godine, što je iznos veći od vojnog budžeta. Svaki rast kamatnih stopa od 1% dodaje nevjerovatnih 300 milijardi dolara troškovima zaduživanja. SAD postepeno gube prostor za apsorbovanje političkih grešaka, a jaz između povjerenja tržišta i fiskalne realnosti se opasno smanjuje.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE VRHOVNI VOĐA IRANA IZ ILEGALE: Poslao misterioznu poruku i najavio žestok odgovor Americi

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei objavio je poruku povodom Dana vojske, upozoravajući neprijatelje na spremnost mornarice.

Iranski mediji objavili su danas najnoviju pisanu poruku koja se pripisuje vrhovnom vođi Irana, Modžtabi Hamneiju.

U poruci povodom Dana vojske u Iranu, nije bilo eksplicitnog pominjanja dvije teme o kojima su iranski zvaničnici nedavno diskutovali: Ormuskog moreuza i pregovora između Irana i SAD.

U jednom dijelu, u poruci se upozoravaju “neprijatelji” da je mornarica iranske vojske spremna da ih natjera da “okuse gorčinu novih poraza”, bez dodatnih pojašnjenja, piše BBC.

On se nije pojavljivao u javnosti otkako je postao vrhovni vođa početkom marta.

“Lice mu je unakaženo”
Prema posljednjim informacijama koje su nedavno dospele u javnost, novi vrhovni vođa Irana i dalje se oporavlja od teških povreda lica i nogu zadobijenih u vazdušnom napadu u kojem je na početku rata poginuo njegov otac, rekla su za Rojters tri izvora bliska njegovom najužem krugu.

Hameneijevo lice je unakaženo u napadu na kompleks vrhovnog vođe u centralnom Teheranu, a zadobio je i ozbiljnu povredu jedne ili obje noge, navela su sva tri izvora, piše Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV: Aktivno se razmatra koncept novog vojnog bloka

Koncept novog vojnog bloka, u koji bi ušle Evropska unija, Turska, Velika Britanija i Ukrajina, aktivno se razmatra, ali bi i takav savez ostao agresivan, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

On je na Antalijskom diplomatskom forumu rekao da se sve češće pominje ideja po kojoj bi SAD željele da se oslobode tereta finansiranja evropske bezbjednosti, da zatim postignu dogovor sa Rusijom i potom se u potpunosti usmjere na dugoročno suprotstavljanje Kini.

Prema njegovim riječima, umjesto sadašnjeg formata, predlagao bi se novi blok koji bi okupio Evropsku uniju, Tursku, Veliku Britaniju i Ukrajinu.

Lavrov je ocijenio da bi svaka takva nova struktura u suštini bila agresivna, posebno imajući u vidu sadašnje rukovodstvo Evropske unije i NATO-a.

Nastavi čitati

Aktuelno