Connect with us

Društvo

STRAHOTA! Onkološki pacijenti u FBiH bez lijekova UMIRU U MUKAMA jer nadležni ne izdvajaju novac

Veliki broj onkoloških pacijenata u FBiH nemaju mogućnost liječenja od smrtonosnih bolesti. Nalaze se na listama čekanja Fonda solidarnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, koji nema novca za nabavku neophodnih lijekova. S druge strane, Vlada FBiH tom fondu duguje 1,5 milijardi KM.
Četiri udruženja koja okupljaju oboljele od karcinoma te reumatskih bolesti, ovih dana upućuju dramatične vapaje u cilju iznalaženja rješenja u nevjerovatnoj situaciji u kojoj se nalaze onkološki pacijenti.

Naime, kako navode čelnici udruženja, više od hiljadu i po pacijenata se nalazi na listi čekanja za dobijanje lijekova ili odlazak na liječenje u inozemstvo pri Fondu solidarnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH. Međutim, lista ne može biti skraćena jer fond trenutno nema novca prevashodno za nabavku lijekova.

Umiru bez prilike da dobiju liječenje

– Zaključno s 31. julom ove godine, na listi čekanja nalazi se 1.590 pacijenata, od čega njih više od 800 treba urgentno liječenje lijekovima i terapijama, dok oni preostali trebaju medicinsko zbrinjavanje izvan zemlje. Mi smo sada u septembru te su brojevi znatno veći, a naša udruženja bilježe smrtne ishode oboljelih, koji nisu ni dobili priliku da se liječe – kaže Sead Sefić, predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate FBiH.

Ukazujući na dramatično stanje, sagovornik Kliksa navodi da su predstavnici četiri udruženja u Parlament FBiH uputili inicijativu za amandman na rebalans federalnog budžeta za 2023. godinu, kako bi za potrebe liječenja najtežih oboljenja bila izdvojena neophodna sredstva.

– Problem je počeo nastajati još od 2002. godine, kada je zakonom formiran Fond solidarnosti FBiH, čiji se budžet puni iz dva izvora, odnosno iz doprinosa zdravstvenog osiguranja i transfera iz federalnog budžeta. Samo prve, odnosno 2002. godine je propisani koeficijent ispoštovan. U svim ostalim godinama, Fondu solidarnosti FBiH novac nije uplaćivan, a Vlada FBiH ne ispunjava svoje zakonom propisane obaveze. To je dovelo do dugovanja od milijardu i 530 miliona KM za liječenje najtežih oboljenja. Mi ne živimo u nadi da će vlada pokriti te troškove jer su to ogromna sredstva – ističe Sefić.

Prema proračunima, za osiguranje liječenja onkoloških pacijenata koji se trenutno nalaze na listi čekanja, potrebno je izdvojiti dodatnih 70 miliona KM. Sefić navodi da je potrebno pristupiti sistemskom rješenju problema jer u suprotnom, dramatična situacija bi mogla biti i iduće godine, shodno kontinuiranom porastu broja oboljelih od nekog oblika karcinoma.

– Mi smo dosad imali nekoliko sastanaka sa nadležnima, ne dozvoljavamo paušalna rješenja u kojima se spominje iznos od pet miliona KM. U Fondu solidarnosti FBiH nedostaje okvirno 70 miliona maraka i mi insistiramo da se to pokrije – potcrtava Sefić.

Liječenje jednog onkološkog pacijenta košta od 40 do 200 hiljada KM, a bez lijekova mnogi sada gledaju smrt u oči. U dramatičnoj situaciji, pacijenti svakodnevno putem grupa na društvenim mrežama traže lijekove na poklon.

– Ispod svakog ljudskog dostojanstva je da mi kao lešinari čekamo da nam jedna žena umre, kako bismo njene lijekove koji su ostali predali drugoj pacijentici. Kao pacijenti ne tražimo ništa što nam zakonski ne pripada, kao porezni obveznici plaćamo svakoga mjeseca doprinose za zdravstveno osiguranje. To bi trebala učiniti i Vlada FBiH koja Fondu solidarnosti FBiH duguje milijardu i po maraka – priča nam predsjednica Udruženja oboljelih od raka dojke Renesansa Enida Glušac.

Prema njihovim riječima, tendencija rasta oboljelih od nekog oblika karcinoma sveprisutnija je u našoj zemlji, a shodno tome povećava se i iznos novčanih sredstava koja je potrebno izdvojiti. Konkretno u FBiH, prije šest mjeseci na listi čekanja za dobijanje terapije nalazilo se 209 oboljelih od metastatskog karcinoma dojke, dok ih je danas 313.

Na federalnoj listi čekanja, između ostalog nalazi se i 20 pacijenata kojima je dijagnostifikovan melanom. Nažalost i iz udruženja koje okuplja pacijente sa ovom dijagnozom navode da im se nerijetko dešava da moraju kontaktirati porodice umrlih kako bi im ustupili preostale lijekove.

– Takođe, nama pomažu i udruženja koja su slična našem, a nalaze se u Srbiji i Hrvatskoj. Došlo je vrijeme da ne možemo drugačije funkcionirati te nam se dešava da smo na putu za spas života prinuđeni baviti se ilegalnom radnjom prenosa lijekova preko granice, koja nam se poklanjaju iz ranije navedene Srbije i Hrvatske. To je jedan užas u kojem živimo – priča nam predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma FBiH Vedad Dževlan.

Navodi da i danas imaju kritičnu situaciju pacijentice iz Zenice, koja je ovoga četvrtka ostala bez terapije. Zbog toga su jednoj farmaceutskoj kući uputili molbu za donacijom lijeka jer ta pacijentica s prestankom apliciranja medikamenta zasigurno umire.

– Veliku podršku imamo od onkologa koji su zaposleni u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu te Opštoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”. Međutim i oni su nemoćni. Dešava se da u nedostatku lijekova su prinuđeni da pacijentima daju hemoterapiju, od koje se, kada govorimo o melanomu, umire. Dakle, ne želimo se liječiti hemoterapijom jer znamo da postoje lijekovi koji se dobijaju ambulantno te ukoliko ste u trećem stadijumu bolesti izliječenje je sigurno. Dakle, liječenje nije doživotno – nadovezuje se Dževlan.

Za rješavanje aktuelnog problema zalažu se i iz Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti Snaga BiH.

– Rješavanje liste jeste alarmantno jer je svaki dan za oboljelog od izuzetnog značaja. Bolest ne može čekati, rješenje postoji, kao i novci u našoj državi. Za rebalans federalnog budžeta postoji 211 miliona KM, tako da se može dozvoliti i obezbijediti 70 miliona KM za ovu godinu. Nama će za iduću godinu trebati sigurno do 100 miliona KM jer su pretpostavke da ćemo u 2024. imati povećanje pacijenata za 30 posto – priča nam predsjednica Udruženja Snaga BiH Alma Stefanišin.

Oni su još jednom apelovali na Vladu Federacije BiH u kontekstu ispunjavanja svojih obaveza. U suprotnom, najavljuju masovne proteste, a spremni su i na štrajk glađu jer kako kažu, bolje im je da umru od gladi, a ne bez lijekova koji im mogu spasiti život, piše Klix.ba.

Related Topics:

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Aktuelno