Štrajk advokata u BiH mogao bi prouzrokovati, najblaže rečeno, nesagledive posljedice jer bi se na slobodi mogli naći osumnjičeni za najteža krivična djela poput ubistava, obljuba nad djecom, oružanih razbojništava…

Naime, ukoliko bi policija uhapsila osumnjičenog te ga predala nadležnom tužilaštvu, a tužilac predložio da mu se odredi pritvor, sudiji bi bile vezane ruke ako bi uhapšeni zatražio da ga zastupa branilac po službenoj dužnosti, što je jako česta praksa.

Suština je u tome da se ročište o određivanju pritvora ne može održati bez prisustva advokata, a identična situacija je i kada se treba produžiti pritvor nekom ko je već iza brave.

Advokatica iz Bijeljine Tatjana Savić potvrđuje da je na ročištu o određivanju pritvora prisustvo advokata obavezno.

“U ovoj situaciji nema branioca i, prema tome, ne može se ni održati ročište za pritvor, a osumnjičeni se može zadržati maksimalno do tri dana – po 24 sata je to omogućeno policiji, tužilaštvu i sudu”, ističe Savićeva za “Nezavisne novine”.

Da je na ročištu o određivanju pritvora prisustvo advokata obavezno potvrdio nam je i predsjednik Izvršnog odbora (IO) Advokatske komore Republike Srpske (AKRS) Darko Kremenović, koji naglašava da advokati neće postupati u odbranama po službenoj dužnosti.

“Prilikom određivanja pritvora svaki osumnjičeni mora imati branioca. Ako advokati štrajkuju, on teoretski ne može imati branioca i tačno je da ga moraju pustiti na slobodu”, rekao je Kremenović.

Naveo je još jedan primjer šta bi se u narednom periodu moglo dešavati u praksi…

“Imate ljude koji su šest mjeseci u pritvoru. I recimo, da im ističe taj period, te da tužilaštvo predlaže da se pritvor produži do okončanja postupka. To su uglavnom grupe, a ako bilo ko od njih ima branioca po službenoj dužnosti, ne može se održati ročište i moraju ih pustiti na slobodu”, upozorio je Kremenović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema riječima predsjednika Regionalne advokatske komore Tuzla Damira Alića, njegove kolege koje su u štrajku neće se odazivati Sudu BiH ukoliko ih bude zvao za odbrane po službenoj dužnosti. Bude li pritvorskih predmeta, biće i problema.

“Ročište se ne može održati i sud je tu u pat-poziciji. Sud BiH dolazi u svakoj opciji u pat-poziciju sa bilo kojim advokatom po službenoj dužnosti, jer advokatske komore Republike Srpske i Federacije imaju jedinstven stav da apsolutno niko ne smije pristupiti ročištu jer čini težu povredu službene dužnosti, zbog čega može izgubiti licencu. Svaki od nas advokata će, između licence i kazne nekog suda, pa makar to bio i Sud BiH, birati da zadrži licencu”, kaže Alić za “Nezavisne novine”.

U posjedu “Nezavisnih novina” je dopis Advokatske komore Republike Srpske, upućen okružnim i osnovnim sudovima u Srpskoj, u kojem je nedvosmisleno zatraženo da ti sudovi ne donose rješenja o postavljanju advokata iz Republike Srpske za odbrane po službenoj dužnosti. Pritom je jednom rečenicom rečeno sve…

“Svaki advokat koji bude postupao protivno odluci Skupštine Advokatske komore Republike Srpske biće disciplinski gonjen zbog teže povrede dužnosti advokata, bez obzira na to da li je rješenje o postavljanju advokata za odbrane po službenoj dužnosti doneseno prije 1. avgusta ili nakon tog datuma”, navodi se u dopisu.

Takođe, i Advokatska komora FBiH je stava da odluka o štrajku obavezuje sve njihove članove, kao i da nepostupanje po toj odluci predstavlja težu povredu dužnosti advokata.

Uprkos tome, juče, do kraja radnog vremena, nije bilo nikakvih naznaka da će nadležna ministarstva popustiti. Advokatica Savić ističe da ih resorna ministarstva, što na nivou BiH, što na nivou Srpske, ignorišu duže od godinu dana.

“Nama je zadnja ponuda od Ministarstva pravde RS bila da isplate dugovanja za 2023. a za 2024. kad stignu, te da tarifa ostane ista. Sada se u krivičnim postupcima pred osnovnim sudom postupa za 100 maraka po ročištu. Kada je tarifa donesena, mjesečni troškovi advokatske kancelarije su iznosili 500, a sada su 3.000 KM. Imate, recimo, jednog zaposlenog, poreze, doprinose… Ja da imam svaki dan po jedno ročište na osnovnom sudu – ne mogu ni troškove pokriti, a kamoli od nečega živjeti. Ne može nijedna advokatska kancelarija sa jednim zaposlenim proći ispod 3.000 maraka mjesečnih obaveza”, kaže Savićeva za “Nezavisne novine”.