Connect with us

Svijet

STRAŠNA VATRENA STIHIJA: Više od 100.000 ljudi evakuisano iz svojih domova

Više od 100.000 ljudi napustilo je domove ili je dobilo naredbu da ostane u zatvorenim prostorima zbog velikih šumskih požara koji su zahvatili Španiju i Francusku, dok je Madrid proglasio nacionalnu vanrednu situaciju, a francuske vlasti naredile potpunu evakuaciju jednog od najpoznatijih letovališta u zemlji kopnenim i morskim putem.

Vlasti na jugozapadu Francuske naredile su evakuaciju poluostrva Kap Fere na obali Atlantika “selo po selo” zbog “intenzivnog i krajnje nepredvidivog” požara koji je zahvatio više od 12.500 hektara šume.

Vlada Španije proglasila je prvu nacionalnu vanrednu situaciju zbog šumskog požara nakon što su se dva velika požara spojila u jedan u blizini Madrida, dok je treći bio na ivici da im se pridruži, usljed visokih temperatura i izuzetno suvih uslova širom juga Evrope, piše Gardijan.

Obje zemlje zatražile su pomoć Evropske unije.

Predsjednica vlade autonomne zajednice Madrid Izabel Dijaz Ajuso ocijenila je da je riječ o “najgorem požaru u istoriji regiona” i “situaciji bez presedana, savršenoj oluji ekstremno visokih temperatura i neprekidnih vetrova”.

Prefektura Žironde saopštila je da je više od 60.000 ljudi evakuisano za dva dana zbog požara kod Kap Ferea, među kojima su hiljade turista iz kampova i iznajmljenih kuća.

Naučnici upozoravaju da klimatske promjene dovode do češćih i ekstremnijih vremenskih pojava, isušivanja zemljišta i vodotokova, povećanja rizika od požara i hiljada prevremenih smrti.

Oko 800 vatrogasaca i četiri aviona za gašenje požara borili su se protiv požara u oblasti Žironde severno od zaliva Arkašon, ali vatra koja je izbila u sredu kod sela Saumos, oko 40 kilometara zapadno od Bordoa, još nije bila stavljena pod kontrolu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je aktivirao mehanizam civilne zaštite EU, dok se zemlja, koja se od maja suočila sa tri gotovo uzastopna toplotna talasa, bori sa brojnim požarima uglavnom na jugozapadu i jugoistoku.

Podaci Evropskog informacionog sistema za šumske požare pokazuju da je intenzitet požara u EU dostigao rekordne vrednosti za ovaj period godine.

Do 22. jula izgorjelo je približno dvostruko više zemljišta nego što je prosjek za isti datum u prethodne dvije decenije.

Svijet

NOVA PORUKA IZ VAŠINGTONA: Tramp tvrdi da pregovori s Iranom napreduju

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Vašington trenutno pregovara sa Iranom o okončanju rata i ocenio da Teheran postaje “sve ozbiljniji” u razgovorima, ali je naglasio da još nije doneta odluka o eventualnim velikim američkim vojnim udarima.

“Trenutno razgovaramo sa njima. Mislim da postaju sve ozbiljniji kako dani prolaze, možda iz očiglednog razloga. Ali trenutno razgovaramo sa njima”, rekao je Tramp.

On je dodao da Iran još nije spreman da zaključi sporazum, ali da postoji mogućnost pregovora.

“Iran još nije spreman za dogovor, ali razgovaramo sa njima i možemo da pregovaramo”, rekao je Tramp.

Američki predsednik naveo je da SAD imaju dve mogućnosti kada je reč o Iranu – nastavak vojnih udara i uništavanje iranskih kapaciteta ili postizanje sporazuma kroz pregovore.

“Imamo dve opcije kada je reč o Iranu: ili ćemo nastaviti vojne udare i uništiti njegove sposobnosti ili ćemo postići sporazum. Trenutno pregovaramo sa njima”, rekao je Tramp.

Američki predsednik je, prenosi AP, dodao i da su “gotovo svi” uključeni u razgovore sa Iranom, navodeći da u pregovorima učestvuju potpredsednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i “mnogo drugih ljudi”.

“Videćemo šta će iz toga proizaći”, rekao je predsednik SAD.

Istovremeno, Tramp je istakao i da mu se “ne žuri” i da ne oseća pritisak da okonča rat u Iranu zbog nadolazećih izbora za Kongres SAD u novembru.

On je rekao i da neće dozvoliti da rastuće cene gasa i inflacija da utiču na njegovu odluku o ratu u Iranu.

“Moramo to da uradimo kako treba”, rekao je Tramp, dodajući da će se “izbori pobrinuti sami za sebe”.

Američki predsednik je, između ostalog, odbio da odgovori na pitanje novinara da li bi uništavanje elektrana i mostova u Iranu predstavljalo ratni zločin.

“Neću da odgovorim na to pitanje. Iz kog ste medija?”, rekao je Tramp novinaru.

Kada je novinar odgovorio da radi za Njujork tajms, američki predsednik je uzvratio da je znao.

“Pretpostavio sam. Propali Njujork tajms”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Politika

DARKO MLADIĆ O STANJU OCA: General odigrao partiju šaha sa sveštenikom

Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića, rekao je da je njegovog oca unazad dvije sedmice posjetio sveštenik Vojislav Bilbija i da su čak uspjeli da odigraju partiju šaha.

Rekao je kako generalu posjete mnogo znače i da je neko uvijek s njim.

Najavio je da će njegovog oca naredne sedmice u Hagu posjetiti Ambasador Srbije u Nizozemskoj i državni sekretar Livija Pavićević, a u petak dva najbliskija ratna druga i prijatelja, jedan iz Republike Srpske i jedan koji sad živi u inostranstvu.

Darko Mladić je rekao da u Hagu nisu prihvatili nikakvu sugestiju ljekara iz Srbije u vezi sa liječenjem njegovog oca i da terapiju “guraju po svom”.

On i njegov najmlađi sin danas su se video-pozivom čuli sa generalom za koga je rekao da je loše, ali stabilno.

“Pola sata smo pomalo pričali. Sretan sam da je stanje sad stabilno i da se ne pogorša”, rekao je Darko Mladić, prenosi Srna, danas 24. jula.

Više od dva mjeseca čekaju odgovor

Rekao je i kako generala više od dva mjeseca čeka odgovor na pismo koje je uputila komitetima UN za ljudska prava nakon posljednjeg odbijanja Haga da ga zbog teškog zdravstvenog stanja puste na liječenje u Srbiju.

“Nemamo još nikakav odgovor, inače, sporo odgovaraju i to može da traje mesecima. Oni bi morali da nam daju bilo kakav odgovor”, rekao je Darko Mladić.

Film pri kraju

Kada je riječ o snimanju filma o njegovom ocu, Darko je naveo da je 95 odsto materijala snimljeno i da će se, kada obezbijede računar, krenuti sa montažom.

Haški Mehanizam odbio je 14. maja zahtjev odbrane da general Ratko Mladić bude pušten na liječenje u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja. Neposredno nakon toga odbrana se obratila različitim komitetima UN za ljudska prava, koji do sada nisu poslali nikakav odgovor.

General se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA JE POŠLO PO ZLU: Kako je “pobjegao” OpenAI model vještačke inteligencije

Kada biolozi eksperimentišu s opasnim virusima, to rade pod strogim pravilima kako bi spriječili njihovo curenje ili bijeg iz laboratorije.

Međutim, slična pravila ne postoje za sisteme vještačke inteligencije, iako bi posljedice njihovog “bijega” mogle biti katastrofalne.

To više nije samo teorijska mogućnost. Testni model kompanije OpenAI ove sedmice uspio je da napusti testno okruženje i provali u servere stvarne kompanije dok je pokušavao da uspješno završi internu provjeru iz oblasti sajber bezbjednosti.

Stručnjaci upozoravaju da će se slični incidenti ponavljati ukoliko kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju ne pooštre bezbjednosne procedure tokom testiranja, uključujući i obuku modela da zadatke rješavaju na etičan način.

Predsjednik OpenAI Greg Brokman (Brockman) rekao je za CNN na konferenciji za novinare u četvrtak da kompanija i dalje sprovodi “potpunu istragu” kako bi “u potpunosti razumjela šta se dogodilo”.

“Ovo je nešto što moramo shvatiti veoma ozbiljno. Analiziramo svaki dio našeg sistema kako bismo utvrdili na koji način treba da odgovorimo”, rekao je Brokman.

Kako funkcioniše “sandbox”
Ograničen pristup koji nije bio potpuno zatvoren
AI sandbox je izolovano testno okruženje koje kompanije koriste za ispitivanje modela vještačke inteligencije. Njegova svrha je da sve što se dešava unutar njega ostane potpuno odvojeno od ostatka sistema.

Kompanije u takvim uslovima često privremeno uklanjaju bezbjednosna ograničenja modela kako bi provjerile njegove stvarne sposobnosti, ali uz pretpostavku da će ostati izolovan.

Međutim, u ovom slučaju OpenAI sandbox nije bio potpuno odsječen od mreže i interneta, rekla je za CNN Džesika Dži (Jessica Ji), viša istraživačka analitičarka Centra za bezbjednost i nove tehnologije Univerziteta Džordžtaun (Georgetown Center for Security and Emerging Technology).

Iz OpenAI navode da su modeli tokom testiranja imali veoma ograničen pristup mreži kako bi mogli da instaliraju resurse iz softvera treće strane koji se nalazio na internim serverima kompanije.

Iskoristio nepoznatu ranjivost
Iskoristivši do tada nepoznatu ranjivost u tom softveru, AI agenti pronašli su put do otvorenog interneta, a potom i do platforme Hugging Face, koja služi za razmjenu modela i skupova podataka otvorenog koda. Do nje su stigli koristeći ukradene akreditive i druge bezbjednosne propuste.

Dži ističe da ni OpenAI ni kompanija koja je razvila taj softver nisu znali za ranjivost koja je omogućila modelu da “pobjegne”, što pokazuje koliko je važno detaljno provjeriti cijeli sistem i otkriti sve moguće bezbjednosne propuste.

Prvi javno objavljeni slučaj ovakve vrste
Ovo nije prvi put da je model vještačke inteligencije uspio da izađe iz sandbox okruženja.

Kompanija Anthropic ranije ove godine saopštila je da je svom modelu namjerno dala zadatak da to učini. Kada je u tome uspio, model je čak poslao imejl jednom istraživaču kompanije Anthropic, iako nije trebalo da ima tu mogućnost.

Ipak, slučaj sa Hugging Faceom jedan je od prvih javno objavljenih primjera u kojem je model vještačke inteligencije napustio svoje testno okruženje i hakovao sistem druge kompanije, iako za to nije bio posebno programiran.

Stručnjaci traže strože mjere
Dži smatra da bi kompanije morale mnogo strože da izoluju modele koje testiraju.

“To može značiti da će inženjeri morati fizički da odu u data centar i direktno se povežu na mrežu, umjesto da sve pokreću u oblaku ili distribuiranim virtuelnim okruženjima, kako je danas uobičajeno”, rekla je ona.

Dodala je da bi kompanije morale imati mogućnost da u svakom trenutku ručno isključe mrežni pristup modelu kao dodatnu bezbjednosnu mjeru, naročito kada testiraju rizične scenarije, poput provjere da li AI agent može da hakuje banku.

Model će učiniti sve da ispuni zadatak
Nagrada je važnija od posljedica
Jedna od najčešćih metoda obuke modela vještačke inteligencije jeste učenje kroz nagrađivanje (reinforcement learning), pri kojem model dobija nagradu kada uspješno izvrši zadatak.

Problem je što će modeli često učiniti gotovo sve da ostvare cilj, uključujući i neetične postupke poput hakovanja.

Svi najnapredniji modeli koje je nedavno testirao Britanski institut za bezbjednost vještačke inteligencije (UK AI Security Institute) pokušali su da varaju barem u određenom broju slučajeva.

Modeli razmišljaju o posljedicama svojih postupaka samo ako su za to posebno obučeni, objašnjava Džastin Kapos (Justin Cappos), profesor sajber bezbjednosti na Univerzitetu u Njujorku.

Kao primjer navodi situaciju u kojoj bi neko dobio zadatak da do kraja dana obezbijedi 10 miliona dolara. Provala u bankarski trezor ispunila bi taj cilj, iako bi kasnije uslijedilo hapšenje.

“Ovo moramo shvatiti kao ozbiljno upozorenje”
“Ovo je zaista jezivo. Sada imamo konkretne dokaze da će loše usklađeni sistemi vještačke inteligencije praktično počiniti krivična djela ukoliko ne postoje snažne zaštitne mjere”, rekao je Stiven Adler (Steven Adler), bivši direktor za bezbjednost proizvoda u OpenAI-ju, koji danas vodi organizaciju Guidelight AI Standards.

“Ovaj incident moramo shvatiti kao ozbiljno upozorenje.”

Ovosedmični incident dodatno je pojačao zahtjeve istraživača, stručnjaka za sajber bezbjednost i zakonodavaca da se razvoj vještačke inteligencije jasnije reguliše.

“Pretpostavljam da mnogi ljudi upravo vode veoma hitne telefonske razgovore”, rekla je Dži.

Globalna trka otežava uvođenje pravila
Međutim, Kapos upozorava da postoji veliki problem.

U toku je globalna trka za dominaciju u oblasti vještačke inteligencije i razvoj modela koji će moći sami sebe da unapređuju. Stroža pravila mogla bi da uspore taj razvoj.

“Zbog toga kompanije imaju snažan podsticaj da ne uvode stroge bezbjednosne kontrole, osim ako to ne učine i njihovi konkurenti”, rekao je Kapos.

“Upravo je to suština cijelog problema.”

Nastavi čitati

Aktuelno