Američki predsjednik Donald Tramp je objavio da su Sjedinjene Države i Iran na korak do potpisivanja sporazuma koji bi trebao okončati rat na Bliskom istoku.

Tramp je ove informacije iznio tokom telemitinga organizovanog kao podrška kandidatu za Senat Beriju Muru (Barry Moore), istakavši da su pregovori uspješno završeni.

“Ne znam jeste li čuli, ali danas smo okončali rat s Iranom. Pristali su da nikada nemaju nuklearno oružje, što je nešto na čemu smo mi insistirali. Danas smo raščistili račune s Iranom”, poručio je Tramp svojim pristalicama.

‘Dobili smo sve što smo htjeli’

On je naglasio da je sporazum praktično završen te da ispunjava sve zahtjeve Vašingtona, uključujući i skori povratak američkih vojnika kući. Posebno je izdvojio dio pregovora koji se odnosi na ograničenja nametnuta Teheranu.

“Velika stvar je što u Iranu neće biti nuklearnog oružja. To znači da ga neće ni razvijati, ali ni kupovati. Imali su klauzulu prema kojoj neće razvijati oružje. Pitao sam ih: ‘A šta je s kupovinom?’. Rekli su da to nisu obuhvatili. Dva dana kasnije, pristali su i na to. Dobili smo sve što smo htjeli”, tvrdi Tramp.

Ranije je novinarima govorio i o ekonomskim te geopolitičkim koristima koje bi ovaj dogovor mogao donijeti, naročito kada je riječ o svjetskim pomorskim rutama.

“Ormuski moreuz će biti zvanično otvoren čim potpišemo sporazum. To bi se moglo desiti vrlo brzo, možda tokom vikenda u Evropi. Ja neću moći prisustvovati, ali tamo će biti potpredsjednik Džej Di Vens i još neki ljudi”, izjavio je Tramp, prenosi Avaz.

I dok Tramp najavljuje brzi završetak sukoba i svečanu ceremoniju potpisivanja dokumenata već tokom nadolazećeg vikenda u Evropi, reakcija iz Teherana znatno je suzdržanija.

Iran poručuje da konačni sporazum još nije postignut

Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghei izjavio je na državnoj televiziji da su izvještaji o konačnom dogovoru “spekulativni” te da “ništa još nije finalizovano”, prenosi Index.hr.

Baghei je potvrdio da je veći dio teksta memoranduma usuglašen, ali je optužio Vašington za postavljanje “pretjeranih zahtjeva” i “novih uslova” u posljednji trenutak, naglasivši da Iran neće odstupiti od svojih “crvenih linija”.

Podsjećamo, situacija je prethodno bila na samoj ivici eskalacije. Tramp je u posljednjem trenutku odustao od ranije planiranih vojnih udara i bombardovanja Irana nakon što je dobio potvrdu da su pregovori podignuti na najviši nivo iranskog rukovodstva.

Tada je američki predsjednik istakao da su ključne tačke i osnovni koncepti mogućeg sporazuma dobili saglasnost “svih uključenih strana”, uključujući Sjedinjene Američke Države i partnerske zemlje Bliskog istoka, čime je otvoren prostor za diplomatiju koja je, prema njegovim današnjim tvrdnjama, u potpunosti dala rezultate.

Cijena sirove nafte Brent strmoglavila se na 88,17 dolara po barelu, što je najniži nivo od aprila.

Posljednji put Brent je bio na ovako niskim granicama 17. aprila, svega deset dana nakon što je zvanično objavljeno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Iako su najnovije informacije o napretku u mirovnim pregovorima već u utorak privremeno gurnule cijenu ispod psihološke granice od 90 dolara, ovaj novi pad smatra se izuzetno značajnim.

Analitičari ističu da je tržište reagovalo uprkos tome što bezbjednosni rizici i dalje opterećuju regiju Bliskog istoka.

Blizu dogovor Amerike i Irana

Trgovci naftom i investitori očigledno su sve karte stavili na smirivanje sukoba i postepenu normalizaciju pomorskog saobraćaja kroz strateške tačke. Ovakav optimizam direktna je posljedica najnovijih vijesti da su Vašington i Teheran na korak do konačnog dogovora.

Uprkos ovom padu, cijena Brenta je i dalje znatno viša u odnosu na period prije izbijanja velike bliskoistočne krize. Podsjećanja radi, prije početka sukoba barel se kretao oko 72 dolara, dok je prosječna cijena tokom cijele 2025. godine bila znatno niža od današnje.

Afričke države ne žele da budu puki dobavljači sirovina za Zapad, saopštio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, tokom razgovora s komesarom Afričke unije za politička pitanja, mir i bezbjednost Banholom Adeojeom.

On je dodao da je u kontekstu dubokih promjena i potresa koji se odvijaju na globalnoj sceni, primjetno nastojanje afričkih naroda da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste prirodne resurse, kako je naveo, “u interesu sopstvenih naroda, a ne da ostanu puki dobavljači sirovina globalnim korporacijama”.

Rusija širi svoj uticaj: Otvaranje vrata za saradnju sa Afričkom unijom

Prema njegovim riječima, Rusija će rado pružiti svaku vrstu podrške otvaranju predstavništva Afričke unije u Moskvi.

Ruski ministar je naglasio da Rusija širi svoje diplomatsko prisustvo u Africi: na afričkom kontinentu trenutno radi 45 ruskih ambasada, a uskoro će biti otvorene još četiri.

“Afričke zemlje pokazuju namjeru da razvijaju sopstvenu industriju, a ruska strana, koja u tom pogledu posjeduje ogromno iskustvo, spremna je da na svaki način pruži podršku afričkim kolegama, pri čemu je sada za to veoma pogodan period”, dodao je Lavrov.

Ključni susret u Moskvi: Samit Rusija-Afrika u oktobru!

On je saopštio i da se Moskva nada da će većina afričkih lidera, kao i predsjednik Komisije Afričke unije, moći lično da učestvuju na samitu Rusija-Afrika, koji će se prema najavama, održati u Moskvi 28. i 29. oktobra.