U Republici Srpskoj ponovo je aktuelno donošenje novog ustava.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavio je da će danas biti održan veliki sastanak na čijem dnevnom redu će biti ovo pitanje.

A dok se čeka epilog sastanka, treba reći da su pred Republikom Srpskom, kada se već priča o ovome, dvije opcije – izmjena postojećeg Ustava ili donošenje novog.

Ako se ide u izmjene postojećeg Ustava RS, procedure su definisane članom 132, gdje se kaže da prijedlog da se pristupi promjeni Ustava mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada RS i najmanje 30 poslanika Narodne skupštine RS.

O prijedlogu odlučuje Narodna skupština RS, većinom glasova narodnih poslanika.

Nakon toga se izrađuje nacrt izmjena Ustava, koji opet ide na glasanje u NS RS, gdje je potrebna natpolovična većina za usvajanje, a ako i to prođe, ide na javnu raspravu.

Poslije sprovedene javne rasprave, član 134. Ustava RS kaže da Odbor za ustavna pitanja NS RS utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava, o kome onda prvo odlučuje Narodna skupština RS.

Promjena Ustava RS usvojena je ako za nju glasaju najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika u parlamentu Srpske.

Nakon Skupštine, taj akt ide pred Vijeće naroda RS, gdje svaki od klubova treba da ga usvoji natpolovičnom većinom.

Ako uzmemo u obzir da, recimo, Klub bošnjačkog naroda broji osam delegata, od kojih su troje iz SNSD-a, veoma je teško da u NS RS usvojeni Ustav dobije podršku.

A  iz ovog kluba već su najavili da neće podržati ni donošenje novog ustava.

Ako se ipak krene u donošenje novog ustava, tu su tek otvorena brojna pitanja.

Prvo što je bitno, a o čemu se vode polemike u javnosti, jeste da u postojećem Ustavu RS nigdje nije definisano donošenje novog ustava, već samo izmjene postojećeg.

Znači, nigdje jasno ne piše ko može da ga predloži, te kakve bi bile procedure, tj. da li bi se on usvajao natpolovičnom ili dvotrećinskom većinom u NS RS, da li mora da ga podrži i Vijeće naroda RS (Dodik najavio da će u novom ustavu biti ukinuto ovo tijelo jer je nametnuto), ili će o svemu odlučivati građani referendumom.

Trenutni Ustav RS je najstariji pravni i politički akt u BiH, usvojen 28. i 29. februara 1992, čime je stariji i od same dejtonske BiH, pa je onda usklađen sa Ustavom BiH.

Komentarišući sve navedeno, dio stručnjaka iz oblasti prava mišljenja je da zbog činjenice da u postojećem Ustavu RS nigdje ne piše kako se donosi novi, taj akt treba da se usvaja na isti način kako se usvajaju izmjene trenutno aktuelnog Ustava.

Drugi su stava da bi odluku trebalo da donese politički dominantna volja, izražena ili običnom odlukom narodnih poslanika ili na referendumu.

Pravni stručnjak dr Milan Blagojević pojašnjava da Republika Srpska ima pravo na donošenje svog novog ustava.

S tim u vezi, Blagojević u razgovoru za “Nezavisne novine” jasno pojašnjava da, iako u postojećem Ustavu RS nije propisana procedura donošenja novog ustava, jeste propisano ko ima vlast da donese najviši pravni akt Republike Srpske.

“U Ustavu Republike Srpske je propisano (član 69) da Narodna skupština RS vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast. Vijeće naroda RS vrši zakonodavnu vlast i izmjene postojećeg ustava, ali ne i ustavotvornu vlast, to jest, ne i vlast donošenja novog ustava. Stoga, pravna praznina koja postoji u Ustavu RS u pogledu procedure donošenja novog ustava ne znači da time nemamo odgovor na pitanje postupka donošenja novog ustava. Odgovor za tu prazninu nalazi se u riječi ‘ustavotvornu vlast vrši Narodna skupština Republike Srpske’. Drugim riječima, pošto samo NS RS vrši ustavotvornu vlast, odnosno vlast donošenja potpuno novog ustava, onda NS RS ima i vlast da odredi proceduru donošenja tog novog ustava”, pojasnio je Blagojević.

Ovo nadalje znači, dodaje on, da o novom ustavu Republike Srpske ne može odlučivati Vijeće naroda Republike Srpske.

“U postupku donošenja novog ustava ne može učestvovati Vijeće naroda RS jer ono ne vrši ustavotvornu vlast, već samo zakonodavnu vlast i izmjene ovog postojećeg ustava. Vijeće naroda RS ne može čak ni da preispituje donošenje novog ustava Republike Srpske ukoliko bi se krenulo u tom pravcu. Jer, novi ustav nije zakon, a ustav je kao pravni akt iznad tih zakona”, zaključio je Blagojević za “Nezavisne”.

Kompletna situacija u priči o novom ustavu je, prema riječima pravnika Milka Grmuše, jako rovita, jer, kako kaže, u Srpskoj trenutno očigledno ne postoji jedan opšti konsenzus za donošenje tako važnog pravnog akta.

Kao još veći problem Grmuša izdvaja to što je postojeći Ustav pun nametnutih nepravnih intervencija stranog faktora.

“Ustav RS, sa izmjenama i amandmanima koji su svih ovih godina usvajani, nelegalno je mijenjan zato što su se visoki predstavnici, koji na to nikada nisu imali pravo, upetljali u taj proces, kao i na Ustav FBiH. Čak i da ne donosimo novi ustav Republike Srpske, ja još nisam čuo niti jedan konkretan prijedlog o tome šta ćemo mi sa svim tim inostranim intervencijama”, navodi Grmuša za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li bi u priči o novom ustavu mogao da bude problem to što Bošnjaci već najavljuju reakcije, procjenjuje da će na kraju svaka od strana morati da popusti.

“Dominantna politička volja na liniji Vašington – Berlin – Moskva – Budimpešta – Beograd – Zagreb i Ankara će na kraju presuditi. Jer, ako ćemo iskreno, ni za Ustav BiH koji je donesen u Dejtonu niko nije pitao nijednog državljanina BiH na referendumu da li to prihvata, zna se ko je usvojio taj ustav”, dodao je Grmuša.

Nezavisne novine