Connect with us

Region

Struju trošila 12 dana, dobila račun 8.500 evra

HEP-operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) ženi iz okoline Zagreba poslao je račun za struju koji bi odgovarao 30-godišnjem periodu potrošnje, ali za svega 12 dana korištenja električne energije.

Gospođa Nada već gotovo 14 godina pokušava dokazati da su je prevarili, odnosno da su joj naplatili račun za struju koju nije potrošila. Tek sada je dobila nepravosnažnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu iz koje proizlazi da ju je HEP-ODS zaista izigrao pa će joj morati vratiti novac koji im je nepotrebno uplatila. I to s kamatama, piše Telegram.

Naime, za 12 dana potrošnje struje fakturisali su joj količinu koja bi odgovarala njenoj potrošnji u čak 31 godinu. HEP-u ništa nije bilo čudno, nego su insistirali da im plati trošak.

Sve je počelo 16. januara 2009. kada je HEP-ODS ispostavio račun od 68.358 kuna (oko 8.500 evra). Radilo se o računu za potrošnju od 31. decembra 2008. do 12. januara 2009. godine. Odmah joj je bilo jasno da nešto nije u redu. Ona je uobičajeno na godišnjem nivou trošila oko 2478 kWh električne energije, a HEP-ODS je tvrdio da je u 12 dana potrošila čak 77.869 kWh, stoji u presudi koju je Telegram dobio na uvid.

Nakon što se požalila na iznos računa, gospođa Nada dobija novi račun. On iznosi 28.012,95 kuna (oko 3.500 evra). Kako su do njega došli iz HEP-ODS-a nisu objasnili. Šta su obračunali i izračunali, ne zna se. Zamijenili su, doduše, staro brojilo novim, ali nikada nisu proveli vještačenje ili neku konkretnu analizu ne bi li utvrdili što se zapravo dogodilo.

Žena nije htjela platiti novi račun, jer je vjerovala da je i to puno više od stvarnog troška, ali HEP-ODS joj 20. maja 2009. umjesto obrazloženja šalje opomenu te ona 29. maja 2009. u strahu od kamate plaća tih 28.012,95 kuna. Da bi podmirila svo dugovanje, morala je, piše Telegram, podići i kredit.

Ipak, nakon plaćanja nije odustala od borbe protiv HEP-ODS-a i tužila ih je.

Cifra koju HEP-ODS sada mora vratiti iznosi oko 8.500 evra, a pored toga gospođa Nada dobiće i oko 900 evra sudskih troškova. HEP-ODS se, međutim, s presudom ne miri, pa su već na nju uložili i žalbu, prenosi Index.hr.

Region

Sa tržišta u Hrvatskoj povlači se mesni delikates, SADRŽI SMRTONOSNU BAKTERIJU

Hrvatski Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu jedne mesne prerađevine zbog utvrđenog prisustva opasne bakterije.

Opoziva se “mesni proizvod prezvušt, odnosno tlačenica (švargla) 500-600g, LOT P-25/812, upotrijebiti do 16. 1. 2026”, zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes. Proizvođač je ‘Grupa Presečki’ – mesnica, trgovina, ugostiteljstvo i prevoz iz Krapine, navode iz Inspektorata.

Kako mediji prenose, to je četvrti slučaj otkrića opasne bakterije u prehrambenim proizvodima ove godine u Hrvatskoj. Podsjećaju da je početkom novembra Listeria otkrivena u proizvodu Pikok delikates kuhana šunka 200 g, koja se prodavala u Lidlu.

Lani je otkriveno čak 11 slučajeva zaraze, navodi Danica.hr.

Bakterija Listeria monocytogenes je opasna jer može izazvati infekciju centralnog nervnog sistema. Zaraza može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa, ali i smrti. Liječi se specifičnim antibioticima.

Nastavi čitati

Region

Vučić spominjao udare NATO-a i nuklearni odgovor Rusije! “A MENI SU GOVORILI DA NE BUDEM DRAMA KVIN”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je komentarisao situaciju na ukrajinskom bojištu, ističući da napredak ruskih snaga izaziva sve veću nervozu unutar NATO-a. Prema njegovim riječima, zapadni savez više ne može ignorisati promjene na terenu.

„Napredak ruskih snaga na prvoj liniji fronta, koji je priznao i glavni tajnik NATO-a, a koji mora priznati svako ko realno sagledava situaciju, jasno je vidljiv“, rekao je Vučić. On je nabrojao ruske uspjehe u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Vovčansku, Huljajpolu, Seversku i Konstantinovki, dodajući da se, posmatrajući razvoj događaja, vidi porast napetosti i da je ključno pitanje šta sve ovo znači na duži rok.

Vučić smatra da potencijalni NATO planovi o tzv. preventivnim udarima na Rusiju predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti. „Kada sam rekao da NATO razmatra takav scenarij i da se priprema za njega dok druga strana priprema svoj potencijalni odgovor, svi su mi rekli: ‘Nemoj biti drama queen, to su samo nagađanja’. Nažalost, ovo je stvarnost u kojoj živimo“, izjavio je predsjednik Srbije.

Njegove tvrdnje dolaze nakon što je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, potvrdio da Zapad razmatra mogućnost jačanja odgovora na rusko hibridno djelovanje. Dragone je rekao da bi se „preventivni udar“ u nekim interpretacijama mogao smatrati obranom, ali je i priznao da to nije uobičajen način razmišljanja NATO-a.

„Biti agresivniji u odnosu na agresivnost protivnika mogla bi biti opcija. Pitanja su pravni okvir, jurisdikcija, ko će to izvršiti“, naveo je Dragone, ne isključujući promjenu strategije.

Vučićeve izjave dolaze u trenutku kada je pažnja međunarodne zajednice usmjerena na jačanje vojnih kapaciteta i moguće scenarije eskalacije sukoba u Ukrajini.

Nastavi čitati

Region

Oglasili se iz NIS-a! “PRESTAJEMO S PROIZVODNJOM”

Naftna industrija Srbije saopštila je da je počela obustavu radu proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu.

Kako je pojašnjeno, to su posljedice sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primenjuje kada je reč o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a. Podsjećanja radi, Srbija je dospjela u ovu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja sankcija od strane Zapada prema Rusiji. Politika Srbije otpočetka rata je da će pokušati zadržati neutralnost, i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Iako su sankcije Zapada protiv Rusije bile opsežne, one se nisu odnosile na naftni sektor u Rusiji, jer je bivša administracija Džoa Bajdena, ali i većina vlada u Evropi, bila zabrinuta da bi to moglo dovesti do značajnog povećanja cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.

Nakon dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike, pokrenut je mirovni proces a Vašington je iskazao spremnost na kompromis i ustupke prema Rusiji na koje Evropljani ni Bajden nisu bili spremni. Kada Vladimir Putin, predsjednik Rusije, nije odgovorio na Trampovu ponudu kako je on očekivao, Tramp je odlučio da uvede sankcije na kompletnu rusku naftnu industriju, uključujući i na NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu. Amerika je u nekoliko navrata odgađala primjenu sankcija, ostavljajući vrijeme Srbiji da se dogovori s Rusima oko kupovine ruskog udjela, ali Rusi nisu htjeli da pristanu na prodaju.

Jedna od mogućih opcija koja se spominje je ili da Srbija nacionalizuje kompaniju, odnosno samoinicijativno preuzme rusko vlasništvo, ili da pusti da NIS propadne, a onda na njenim temeljima osnuje novu kompaniju, bez ruskog vlasništva. Kako je navedeno u NIS-ovom saopštenju, za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.

Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo.

Ako uskoro ne dođe do rješenja, bilo da Amerika odustane od sankcija ili Rusija odustane od zabrane prodaje, to bi moglo značiti potpuno gašenje naftne industrije u Srbiji.

Nastavi čitati

Aktuelno