U slučaju da vlast na nivou BiH i postigne dogovor u vezi sa zakonom o Ustavnom sudu BiH i odlasku stranih sudija, što je malo vjerovatno, po tumačenju OHR-a strane sudije ne mogu napustiti Ustavni sud BiH, međutim za domaće stručnjake to je pravno neosnovana tvrdnja OHR-a.

Naime, OHR smatra da, prema Ustavu BiH, zakon koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može promijeniti samo način imenovanja međunarodnih sudija jer Ustav BiH kaže da međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na dužnost do 70. godine života, osim ako slobodnom odlukom podnesu ostavku ili budu razriješene konsenzusom ostalih sudija. U suštini, zakonom koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može se samo promijeniti način imenovanja međunarodnih sudija, ali ne može privremeno prestati mandat kako bi se zamijenili domaćim sudijama.

S druge strane, domaći stručnjaci kažu da je tvrdnja OHR-a da se strane sudije ne mogu zamijeniti dok ne navrše 70 godina života pravno neosnovana.

“Već na prvoj godini osnovnog studija prava čak i u Njemačkoj, gdje je Šmit završio taj svoj studij prava, studenti treba da nauče pojam skrivene dispozicije pravne norme, tj. takve dispozicije koja se ne vidi na prvi pogled kada čitamo pravnu normu, ali je ona ipak sadržana u toj normi”, rekao je za “Nezavisne novine” Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da na konkretnom primjeru Ustav BiH sadrži pravnu normu koja propisuje da se zakonom može urediti drugačiji način izbora stranih sudija Ustavnog suda.

“Takva norma nema samo dispoziciju da se može donijeti takav zakon, već i dispoziciju donošenja takvog zakona u tom slučaju po sili zakona njegovim stupanjem na snagu, ili u nekom drugom trenutku koji odredi taj zakon, prestaje i mandat stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH”, zaključio je Blagojević.

Kada je riječ o trenutnom sastavu Ustavnog suda BiH, u njemu se nalazi troje stranih sudija, od kojih je Angelika Helene Anna Nussberger najstarija, odnosno rođena 1963. godine. Po tumačenju OHR-a, ona ne može biti zamijenjena još najmanje deset godina. Druga po starosti je Helen Keller, koja je rođena 1964. godine, dok je Ledi Bianku iz Albanije rođen 1971. godine, što znači da bi po mišljenju OHR-a on trebalo da bude sudija Ustavnog suda BiH sve do 2041. godine.

Što se tiče Ustava BiH, u članu VI navedeno je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, da četiri bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

“Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovane u prvom sazivu ne mogu biti reimenovane. Sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješene na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Za imenovanja koja se budu vršila nakon pet godina od prvog imenovanja Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Ustavu BiH.

Podsjećanja radi, u posljednjih nekoliko dana otvorena je priča o potrebi usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH, a ministar pravde BiH Davor Bunoza najavio je i formiranje radne grupe koja će raditi na izradi tog zakonskog rješenja.

Ipak, za razliku od Republike Srpske, koja insistira na donošenju jednog takvog zakona i okončanju mandata stranih sudija, u Federaciji BiH, posebno u bošnjačkim političkim partijama, nisu zainteresovani za to.