Connect with us

Politika

STRUKA KAŽE JEDNO, OHR DRUGO! Može li se BiH riješiti stranih sudija do 2041. godine?

U slučaju da vlast na nivou BiH i postigne dogovor u vezi sa zakonom o Ustavnom sudu BiH i odlasku stranih sudija, što je malo vjerovatno, po tumačenju OHR-a strane sudije ne mogu napustiti Ustavni sud BiH, međutim za domaće stručnjake to je pravno neosnovana tvrdnja OHR-a.

Naime, OHR smatra da, prema Ustavu BiH, zakon koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može promijeniti samo način imenovanja međunarodnih sudija jer Ustav BiH kaže da međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na dužnost do 70. godine života, osim ako slobodnom odlukom podnesu ostavku ili budu razriješene konsenzusom ostalih sudija. U suštini, zakonom koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može se samo promijeniti način imenovanja međunarodnih sudija, ali ne može privremeno prestati mandat kako bi se zamijenili domaćim sudijama.

S druge strane, domaći stručnjaci kažu da je tvrdnja OHR-a da se strane sudije ne mogu zamijeniti dok ne navrše 70 godina života pravno neosnovana.

“Već na prvoj godini osnovnog studija prava čak i u Njemačkoj, gdje je Šmit završio taj svoj studij prava, studenti treba da nauče pojam skrivene dispozicije pravne norme, tj. takve dispozicije koja se ne vidi na prvi pogled kada čitamo pravnu normu, ali je ona ipak sadržana u toj normi”, rekao je za “Nezavisne novine” Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da na konkretnom primjeru Ustav BiH sadrži pravnu normu koja propisuje da se zakonom može urediti drugačiji način izbora stranih sudija Ustavnog suda.

“Takva norma nema samo dispoziciju da se može donijeti takav zakon, već i dispoziciju donošenja takvog zakona u tom slučaju po sili zakona njegovim stupanjem na snagu, ili u nekom drugom trenutku koji odredi taj zakon, prestaje i mandat stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH”, zaključio je Blagojević.

Kada je riječ o trenutnom sastavu Ustavnog suda BiH, u njemu se nalazi troje stranih sudija, od kojih je Angelika Helene Anna Nussberger najstarija, odnosno rođena 1963. godine. Po tumačenju OHR-a, ona ne može biti zamijenjena još najmanje deset godina. Druga po starosti je Helen Keller, koja je rođena 1964. godine, dok je Ledi Bianku iz Albanije rođen 1971. godine, što znači da bi po mišljenju OHR-a on trebalo da bude sudija Ustavnog suda BiH sve do 2041. godine.

Što se tiče Ustava BiH, u članu VI navedeno je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, da četiri bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

“Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovane u prvom sazivu ne mogu biti reimenovane. Sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješene na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Za imenovanja koja se budu vršila nakon pet godina od prvog imenovanja Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Ustavu BiH.

Podsjećanja radi, u posljednjih nekoliko dana otvorena je priča o potrebi usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH, a ministar pravde BiH Davor Bunoza najavio je i formiranje radne grupe koja će raditi na izradi tog zakonskog rješenja.

Ipak, za razliku od Republike Srpske, koja insistira na donošenju jednog takvog zakona i okončanju mandata stranih sudija, u Federaciji BiH, posebno u bošnjačkim političkim partijama, nisu zainteresovani za to.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno