Connect with us

Zanimljivosti

STUPIO NA SNAGU Akt o vještačkoj inteligenciji u EU

Evropski Akt o vještačkoj inteligenciji, prva sveobuhvatna uredba na svijetu o vještačkoj inteligenciji, stupio je danas na snagu.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, Akt o vještačkoj inteligenciji osmišljen je kako bi se osiguralo da je vještačka inteligencija koja se razvija i koristi u EU pouzdana i da postoje mjere za zaštitu osnovnih prava ljudi.

Cilj uredbe je da se uspostavi usklađeno unutrašnje tržište za vještačku inteligenciju u EU, podstakne uvođenje te tehnologije i stvori podsticajno okruženje za inovacije i ulaganja.

Aktom o veštačkoj inteligenciji uvodi se definicija vještačke inteligencije koja je okrenuta ka budućnosti i zasnovana na bezbjednosti proizvoda i pristupu zasnovanom na riziku u EU, koji je podijeljen u nekoliko kategorija.

Kada je riječ o kategoriji minimalnog rizika, njoj pripada većina sistema vještačke inteligencije i oni ne podležu obavezama na osnovu ovog akta zbog njihovog minimalnog rizika po prava i bezbjednost građana.

S druge strane, kada je u pitanju kategorija posebnog rizika u pogledu transparentnosti, navodi se da sistemi vještačke inteligencije kao što su čet-botovi moraju jasno da otkriju korisnicima da su u interakciji sa mašinom.

Kako se dodaje, određeni sadržaji generisani vještačkom inteligencijom, uključujući dipfejk (sintetičke medije u kojima je osoba na postojećoj slici ili video snimku zamijenjena nečijim likom) moraju da budu označeni kao takvi, a korisnici treba da budu obavješteni kada se koriste sistemi za biometrijsku kategorizaciju ili prepoznavanje emocija.

Osim toga, pružaoci usluga moraće da osmisle sisteme na način da sintetički audio, video, tekstualni i slikovni sadržaj bude označen u mašinski čitljivom formatu i da se može prepoznati kao vještački generisan ili manipulisan.

Što se tiče treće kategorije sistema visoke inteligencije koji su identifikovani kao visokorizični, oni će morati da ispunjavaju stroge zahtjeve, što uključuje sisteme za smanjenje rizika, visoki kvalitet skupova podataka, evidentiranje aktivnosti, detaljnu dokumentaciju, jasne informacije za korisnike, ljudski nadzor i visok nivo otpornosti, tačnosti i sajber bezbjednosti.

Ovakvi visokorizični sistemi vještačke inteligencije uključuju sisteme koji se koriste za regrutovanje ili za procjenu da li neko ima pravo da dobije zajam ili da pokreće autonomne robote.

Kada je riječ o neprihvatljivom riziku, navodi se da će sistemi vještačke inteligencije koji se smatraju jasnom prijetnjom po osnovna prava ljudi biti zabranjeni.

Ovo uključuje sisteme vještačke inteligencije ili aplikacije koje manipulišu ljudskim ponašanjem kako bi zaobišle slobodnu volju korisnika, kao što su igračke koje koriste glasovnu pomoć kojom podstiču opasno ponašanje maloljetnika, sistemi koji vladama i kompanijama dozvoljavaju da vrše “društveno vrjednovanje” i određene primjene prediktivnih policijskih radnji.

Pored toga, biće zabranjene neke primjene biometrijskih sistema, kao što su sistemi za prepoznavanje emocija na radnom mjestu i neki sistemi za kategorizaciju ljudi ili biometrijsku identifikaciju na daljinu u realnom vremenu na javnim mjestima u svrhu sprovođenja zakona (uz male izuzetke).

Aktom o vještačkoj inteligenciji uvode se i pravila za takozvane modele vještačke inteligencije opšte namjene, koji su vrlo sposobni modeli osmišljeni za obavljanje širokog raspona zadataka kao što je izrada teksta slična ljudskoj.

Države članice EU imaju rok do 2. avgusta 2025. godine da odrede nacionalna nadležna tijela koja će nadgledati primenu pravila za sisteme vještačke inteligencije i sprovoditi aktivnosti nadzora tržišta.

Ključno tijelo za primenu Akta o veštačkoj inteligenciji na nivou EU biće Kancelarija Komisije za vještačku inteligenciju, a ona će sprovoditi i pravila za modele veštačke inteligencije opšte namjene.

Uz to, tri savjetodavna tijela će podržavati primjenu pravila.

Većina pravila Akta o vještačkoj inteligencije počeće da se primjenjuje 2. avgusta 2026. godine.

Međutim, zabrane sistema vještačke inteligencije za koje se smatra da predstavljaju neprihvatljiv rizik primjenjivaće se već nakon šest mjeseci, dok će se pravila za takozvane modele vještačke inteligencije opšte namjene primjenjivati nakon 12 mjeseci.

Agencije

Zanimljivosti

NAJBOLJE SOBNE BILJKE ZA TAMNE PROSTORE! Sačuvajte zeleno i čist vazduh

Zaboravite na brige o nedostatku sunca.

Čak i ako vaš dom nema prozore okrenute ka jugu, ne morate se odreći raskošnog zelenila. Ovaj vodič će vam pomoći da odaberete savršene koje uspijevaju i u uslovima slabe osvjetljenosti.

Zašto su sobne biljke važne?
U urbanom okruženju provodimo do 90 odsto vremena u zatvorenim prostorima. Iako mislimo da je vazduh unutra siguran, često je pun hemikalija koje isparavaju iz nameštaja, boja, tepiha i sredstava za čišćenje. Upravo tu na scenu stupaju sobne biljke.

NASA-ina studija o čistom vazduhu potvrdila je da određene biljke djeluju kao prirodni filteri, apsorbujući te štetne materije.

Kombinujući tu funkcionalnost s niskim zahtjevima za svjetlom, dobili smo savršene cimere za hodnike, kupatila bez prozora ili prostore s prozorima okrenutim ka sjeveru.

Sanseverija (Sansevieria)
Zašto je volimo: Sanseverija je gotovo neuništiva. Izuzetno je tolerantna na sušu i slabo svjetlo. Njeni pravi, mačasti listovi daju enterijeru modernu, minimalističku vertikalnost.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, benzen, trihloretilen. Jedinstvena je jer noću otpušta kiseonik, čineći je idealnom za spavaće sobe.

Savjet za njegu: Zalivajte je tek kad se zemlja potpuno osuši. Prekomjerno zalivanje je njen jedini pravi neprijatelj.

ZZ biljka (Zamioculcas zamiifolia)

Zašto je volimo: Ako ste početnik u botanici, ZZ je vaš idealan partner. Njeni sjajni, voštani listovi na lučnim peteljkama izgledaju skulpturalno i sofisticirano. Može preživjeti i ekstremnu tamu i zanemarivanje.

Apsorpcija toksina: Benzen, toluen, etilbenzen.

Savjet za njegu: Preferira slabo svjetlo, ali uspijeva i u umjerenom. Dajte joj kap vode jednom mjesečno; zimi i rjeđe.

Aglaonema (Aglaonema)
Zašto je volimo: Postoje brojne sorte Aglaoneme s prekrasnim šarenim listovima – od ružičaste, crvene do srebrne. Unosi dašak boje u tamne prostore. Što je više šara, to joj treba malo više svjetlosti, ali generalno voli senku.

Apsorpcija toksina: Benzen i formaldehid.

Savjet za njegu: Voli vlagu. Idealna je za kupatila ili kuhinje. Redovno je prskajte i držite je dalje od direktne promaje.

Spatifilum (Spathiphyllum)
Zašto je volimo: Njeni elegantni bijeli cvjetovi u kontrastu s tamnozelenim lišćem unose sofisticiranost. Jedna je od rijetkih cvjetajućih biljaka koja dobro podnosi niske nivoe svjetla.

Apsorpcija toksina: Amonijak, benzen, formaldehid i trihloretilen. Jedna od najdjelotvornijih biljaka za pročišćavanje vazduha.

Savjet za njegu: Javlja vam da je žedna tako što joj listovi opadnu. Nakon zalivanja, brzo se oporavlja. Izbjegavajte da je izlažete direktnom suncu.

Epipremnum aureum (Epipremnum aureum)
Zašto je volimo: Savršena za viseće korpe ili puštanje da se spušta s polica. Njeni dugi, vijugavi pupoljci s jarkozelenim (ili zlatno prošaranim) listovima unose dinamiku. Preživjeće i u gotovo potpunoj tami.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, ksilen i benzen.

Savjet za njegu: Što je svjetlost manja, to će šare na lišću biti manje izražene (postaće više zeleni). Odličan je pokazatelj kada ju je potrebno zaliti, jer listovi malo klonu, prenosi B92.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“Iz njega su navirali NELJUDSKI ZVUCI” Sveštenik iz poznatog manastira u Srbiji kaže da je prisustvovao istjerivanju đavola

Rekao nam je da je došao sam da potraži pomoć, običan mladić, nalik na sve druge tih godina. Nije imao problem ni da se pričesti, ni cjeliva ikonu, što mnoge od obično njih muči. Na prvi pogled, ništa nije govorilo da je đavoiman priča jedan sveštenik koji je prije više godina prisustvovao činu isterivanja đavola u poznatom srpskom manastiru.

“Nemojte to raditi, gorim”
Mladić je, prepričava, krenuo da trči po crkvi i da se sakriva od sveštenika.

– U jednom trenu se popeo uz zid i sišao sa njega. To su neobjašnjive stvari. Ponavaljao je “nemojte to raditi, gorim”, kao da se već nalazi u samom paklu. Govorio je nekim specifičnim jezikom, u nekoliko navrata ga ništa nismo razumjeli. Govorio je sa dva potpuno različita glasa, ne znam kako drugačije da ga nazovem – priča on. Kada je pročitao svih 13 molitvi najstariji monah je dugo molio mladića da se prekrsti, što dečko nije imao snage da uradi tokom čitavog čina.

– Na kraju se prekrstio i smirio. Nakon toga saznali smo da je sam došao u manastir da potraži pomoć. Prije toga je dan i noć čuo glasove koji su mi govorili da ne ulazi u crkvu. Liječio se kod neuropsihijatra, ali iako mu je doktorka na sve načine pokušavala da pomogne, lijekovi nisu donijeli mir. Monah se kasnije u nekoliko navrata čuo sa njim i znam da su mu molitve Svetog Jovana pomogle – zaključuje ovaj sveštenik svoju priču.

Egzorcizam – jedna od najosetljivijih tema
Vekovima unazad egzorcizam se vrši u hrišćanskim crkvama, pa tako i pravoslavnoj. Od svih tema ovo je vjerovatno ona o kojoj crkva najrjeđe priča, smatrajući je jednom od najosjetljivijih, najodgovornijih i najtežih u svojoj službi.

Na pitanje zašto neki čovjek ili dijete, pa čak i kršten, biva “zaposjednut”, crkva nema odgovore. Najčešće se smatra da je to posljedica nekog velikog grijeha, sopstvenog ili roditeljskog, kakvo je bavljenje teškim okultnim radnjama. No, i sami sveštenici kažu da su to samo nagađanja i da konačni odgovor u njihovoj vjerskoj zajednici na svako pitanje mora biti – Božja promisao. – Egzorcizam je posljednja mjera kojoj pravoslavna crkva pribjegava da bi nekome pomogla. Prije toga se uvijek nalažu post, ispovijesti, pričest, molitve, a samo ako i povrh svega toga osoba osjeća duhovni nemir i prisustvo strane sile, šalje se u neki od velikih manastira na čitanje molitvi Svetog Jovana Zlatoustog – otkrivaju sveštenici.

Odlazak ljekaru, pritom, takođe je nešto što duhovnik, uz post i molitvu, savjetuje svom parohijanu ako osjeća da nema mira.

Ne može svaki sveštenik da vrši egzorcizam
U Srbiji i Crnoj Gori molitve za oslobađanje od nečastivog najčešće se čitaju u manastirima Studenica, Crna Reka i Ostrog, ali ne može svaki sveštenik da ih čita. Za to je potrebna posebna dozvola koju je taj duhovnik zavrijedeo svojom posebnom pobožnošću, snagom duha i podvižničkim životom. Sveštena lica ističu da je važna razlika između čina egzorcizama u pravoslavnoj i rimokatoličkoj crkvi, a koja je u nekoj formi popularisana putem medija i filmova, jeste ta što pravoslavni duhovnici ni jednog trena ne pretpostavljaju da istjerivanje đavola vrše oni sami.

Oni ne naređuju demonu da napusti telo čoveka, jer vjeruju da je direktno isterivanje mogao da vrši samo Isus Hrist. Pozivaju na Bibliju u kojoj se kaže da Isus ni apostolima nije dao tu mogućnost, rekavši da se se “ovaj rod (demoni, preim. aut.) isteruje samo molitvom i postom”. Sveštenik može samo da se moli Bogu da usliši njegove molitve i, ako je takva Njegova volja, izbavi osobu od nečastivih sila – baš stoga ne može svaki duhovnik da vrši ovu radnju.

– Nalik filmovima je, ipak, u neku ruku ono kroz šta prolaze obuzeti. Glasovi koji govore iz njih, jezici koje nisu znali, penjanje po zidovima, samopovređivanje, nadljudska snaga, to je ono čega ipak ima – tvrde sveštenici, kao i mnoga duhovna literatura na ovu temu, prenosi Blic. Gdje je mjesto ljekara, a gdje sveštenika?
Ipak, i hrišćani, i ateisti i agnostici širom svijeta u ovom činu vide jedan moguć problem – zloupotrebu. Da li je to činjenica da se na njemu itekako profitiralo sa nizom horor filmova, otvorena je tema. No, još opasnija zloupotreba može da se javi pri nesavjesnoj procjeni duhovnog stanja neke osobe.

Upravo je to zaključak najpoznatijeg čina egzorcizma (tačnije 67 činova) nad Nemicom Analis Mičel, koja je umrla sa 23 godine, teška nepunih 30 kilograma, nakon brojnih egzorcizama i odluke njenih roditelja da je ne povjere ljekaru, već sveštenstvu. Po njenoj priči delom je baziran film “Isterivanje đavola iz Emili Rouz”, a slučaj je još 70-ih godina postao svjetski poznat. Roditelji i sveštenik su čak sudski osuđeni na, doduše, blage kazne, a veliko pitanje postalo je otvoreno – šta ako se neki vid psihoze pogrešno protumači i na taj način ugrozi nečije zdravlje i život?
Srpskainfo

Nastavi čitati

Zanimljivosti

DEŠIFROVAN HITLEROV DNK? Imao rijetki genetski poremećaj koji je uticao na njegovu seksualnost

Autori britanskog dokumentarca tvrde da su dešifrovali DNK Adolfa Hitlera, na osnovu čega su ustanovili da je bolovao od rijetkog, genetskog poremećaja Kalman sindrom, koji je uticao na njegov polni razvoj i nedostatak lučenja polnih hormona.

Trag DNK je navodno otkriven na komadiću tkanine sa krvave sofe na kojoj je Hitler sebi oduzeo život u Berlinu 1945. godine.

Nalazi će uskoro biti predstavljeni u britanskom televizijskom dokumentarcu pod nazivom „Hitlerova DNK: Genom diktatora“.

Emisija daje „zapanjujući uvid u Hitlerov seksualni razvoj“ i pokreće pitanja „u vezi sa njegovim neurološkim razvojem i njegovim mentalnim stanjem“, piše Tajms.

Kako je navela genetičarka Turi King, koja je imala ključnu ulogu u dokumentarcu, ovaj urođeni poremećaj ne može da opravda Hitlerove postupke.

Dijagnostikovani Kalmanov sindrom je, kako se navodi, uticao na Hitlerov pubertet i seksualnost.

Postoji vjerovatnoća od 1 prema 10 da je diktator imao mikropenis, a prethodna istraživanja zvaničnih medicinskih kartona već su pokazala da je „Firer“ vjerovatno patio od urođenog stanja poznatog i kao nespušteni testisi.

Aleks Džej Kej, britanski istoričar sa Univerziteta u Potsdamu, ukazao je da bi ovo objasnilo Hitlerovu veoma neobičnu i gotovo potpunu posvećenost politici, što je isključivalo svaki privatni život, prenosi Špigel.

U kojoj mjeri se Hitlerovi postupci mogu objasniti korišćenjem dokaza kao što je DNK vjerovatno će pokrenuti dalju debatu, a u britanskom dokumentarcu istovremeno su osporene tvrdnje da je on imao jevrejske korene, ili da je patio od šizofrenije.

Nastavi čitati

Aktuelno