Connect with us

Zanimljivosti

STUPIO NA SNAGU Akt o vještačkoj inteligenciji u EU

Evropski Akt o vještačkoj inteligenciji, prva sveobuhvatna uredba na svijetu o vještačkoj inteligenciji, stupio je danas na snagu.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, Akt o vještačkoj inteligenciji osmišljen je kako bi se osiguralo da je vještačka inteligencija koja se razvija i koristi u EU pouzdana i da postoje mjere za zaštitu osnovnih prava ljudi.

Cilj uredbe je da se uspostavi usklađeno unutrašnje tržište za vještačku inteligenciju u EU, podstakne uvođenje te tehnologije i stvori podsticajno okruženje za inovacije i ulaganja.

Aktom o veštačkoj inteligenciji uvodi se definicija vještačke inteligencije koja je okrenuta ka budućnosti i zasnovana na bezbjednosti proizvoda i pristupu zasnovanom na riziku u EU, koji je podijeljen u nekoliko kategorija.

Kada je riječ o kategoriji minimalnog rizika, njoj pripada većina sistema vještačke inteligencije i oni ne podležu obavezama na osnovu ovog akta zbog njihovog minimalnog rizika po prava i bezbjednost građana.

S druge strane, kada je u pitanju kategorija posebnog rizika u pogledu transparentnosti, navodi se da sistemi vještačke inteligencije kao što su čet-botovi moraju jasno da otkriju korisnicima da su u interakciji sa mašinom.

Kako se dodaje, određeni sadržaji generisani vještačkom inteligencijom, uključujući dipfejk (sintetičke medije u kojima je osoba na postojećoj slici ili video snimku zamijenjena nečijim likom) moraju da budu označeni kao takvi, a korisnici treba da budu obavješteni kada se koriste sistemi za biometrijsku kategorizaciju ili prepoznavanje emocija.

Osim toga, pružaoci usluga moraće da osmisle sisteme na način da sintetički audio, video, tekstualni i slikovni sadržaj bude označen u mašinski čitljivom formatu i da se može prepoznati kao vještački generisan ili manipulisan.

Što se tiče treće kategorije sistema visoke inteligencije koji su identifikovani kao visokorizični, oni će morati da ispunjavaju stroge zahtjeve, što uključuje sisteme za smanjenje rizika, visoki kvalitet skupova podataka, evidentiranje aktivnosti, detaljnu dokumentaciju, jasne informacije za korisnike, ljudski nadzor i visok nivo otpornosti, tačnosti i sajber bezbjednosti.

Ovakvi visokorizični sistemi vještačke inteligencije uključuju sisteme koji se koriste za regrutovanje ili za procjenu da li neko ima pravo da dobije zajam ili da pokreće autonomne robote.

Kada je riječ o neprihvatljivom riziku, navodi se da će sistemi vještačke inteligencije koji se smatraju jasnom prijetnjom po osnovna prava ljudi biti zabranjeni.

Ovo uključuje sisteme vještačke inteligencije ili aplikacije koje manipulišu ljudskim ponašanjem kako bi zaobišle slobodnu volju korisnika, kao što su igračke koje koriste glasovnu pomoć kojom podstiču opasno ponašanje maloljetnika, sistemi koji vladama i kompanijama dozvoljavaju da vrše “društveno vrjednovanje” i određene primjene prediktivnih policijskih radnji.

Pored toga, biće zabranjene neke primjene biometrijskih sistema, kao što su sistemi za prepoznavanje emocija na radnom mjestu i neki sistemi za kategorizaciju ljudi ili biometrijsku identifikaciju na daljinu u realnom vremenu na javnim mjestima u svrhu sprovođenja zakona (uz male izuzetke).

Aktom o vještačkoj inteligenciji uvode se i pravila za takozvane modele vještačke inteligencije opšte namjene, koji su vrlo sposobni modeli osmišljeni za obavljanje širokog raspona zadataka kao što je izrada teksta slična ljudskoj.

Države članice EU imaju rok do 2. avgusta 2025. godine da odrede nacionalna nadležna tijela koja će nadgledati primenu pravila za sisteme vještačke inteligencije i sprovoditi aktivnosti nadzora tržišta.

Ključno tijelo za primenu Akta o veštačkoj inteligenciji na nivou EU biće Kancelarija Komisije za vještačku inteligenciju, a ona će sprovoditi i pravila za modele veštačke inteligencije opšte namjene.

Uz to, tri savjetodavna tijela će podržavati primjenu pravila.

Većina pravila Akta o vještačkoj inteligencije počeće da se primjenjuje 2. avgusta 2026. godine.

Međutim, zabrane sistema vještačke inteligencije za koje se smatra da predstavljaju neprihvatljiv rizik primjenjivaće se već nakon šest mjeseci, dok će se pravila za takozvane modele vještačke inteligencije opšte namjene primjenjivati nakon 12 mjeseci.

Agencije

Zanimljivosti

LUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”

Pjevač Aca Lukas tvrdi da mu Milorad Dodik preko svog šofera prijeti po život. Folker je bivšem predsjedniku Republike Srpske poručio da ga se ne plaši.

Maloprije čuh fantastičnu, nadrealnu stvar. Ne znam kako to da nazovem. Zove me jedan drug odavde iz Banjaluke i pošto znaju da mene poznaju i da je dobar sa mnom, njemu se javio čovjek iz najbližeg okruženja Mileta Dodika, ja mislim šofer, pošto i on njega poznaje i zna da on mene poznaje. Kaže on: ‘Hajde vidi sa ovim’, sa mnom je l’, ‘da se ovo prekine, znaš… I tako. Ovaj, znaš, Mile je mnogo ljut i može ovo da ode mnogo daleko’. Jesam li ja to dobro čuo? Mile je mnogo ljut i to može da ode mnogo daleko? Čekaj, bre, Mile, je*em mu mater. Ti si ljut? Pa ko je koga napao prvi i ko je koga krvnički?  – kazao je.

Dalje je naveo da je ono što je Milorad Dodik njemu uradio zapravo krvnički napad.

– Nacrtao si mi metu na čelo. Udario si mi na porodicu, egzistenciju, na djecu. Mogla su djeca da ostanu bez mene. Je l’ shvataš šta si htio od mene da napraviš? I sad si ti mnogo ljut, a ja nisam? Ja ne smijem da budem ljut i ja ne smijem da se branim, a ti ćeš da mi zabranjuješ da idem u Republiku Srpsku, da pjevam u Republici Srpskoj, da mi otkazuješ koncerte i bit ćeš ti mnogo ljut i još ćeš da mi kažeš da ovo ne smije da ode predaleko? – rekao je Aca Lukas.

Smatra da mu Dodik ne može ništa drugo osim što mu je otkazao koncert na Jahorini jer ga, kako tvrdi, drže njegovi ljudi.

– Za mene je ovo što si rekao prijetnja po život, tako da znaš. Nisam ni razmišljao o tome. Znam ja kakav si ti. Znači, prijetiš mi da ćeš da mi ugroziš život jer si ti ljut pa to može da ode još dalje? Dalje ne znam šta može da bude osim toga, ali dobro. Da ja tebi nešto objasnim, ali moram da ti objasnim uprošćeno – ispričao je.

Dalje mu je poručio da zamisli da je bokser i da treba da ide u ring da se bori, tj. bije s protivnikom, ali da su ga naučili da su pravila boksa takva da izađe u ring i da protivnik spusti ruke i udara ga, a da ne smije uzvratiti, piše Klix.

– I ti s tim saznanjem izađeš u ring i kreneš na tog protivnika i udariš ga jednom, a on ti vrati, a ti onda odeš u ćošak, naljutiš se i kažeš svom treneru: ‘Idi mu kaži da sam mnogo ljut i je*at ću mu mater sad. Ma nemoj? Pa gdje si to vidio? Ti si ljut? Pa ja sam deset puta ljući od tebe. Sto puta. I neću da stanem. Kaži svom šoferu da neću da stanem – između ostalog je kazao i dodao da je upravu.

Kazao je i da se ne boji nikoga i poručio im da ne misle da se ne zna braniti i da neće stati dok on njega ne odljuti.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

STIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa

Kreatori na Fejsbuku dobijaju novi alat koji treba da im pomogne da zaštite svoj rad. Novi alat je predstavljen ove nedjelje i dizajniran je da otkrije kada se originalni snimci objave bez dozvole kreatora.
Ovaj alat će upozoriti kreatore da je neko podijelio njegov Reels a kreator će moći da blokira ovu podjelu ili da doda linkove za pozivanje korisnika na svoj profil.

Kreatori će moći da upravljaju dijeljenjem svojih sadržaja i da plasiraju sopstven nalog.

Meta kaže da je dodavanje funkcije zaštite sadržaja samo jedan dio od novih funkcija koji će se pojaviti sa ciljem da zaštite kreatore, prenosi “PCpres”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

BIO DUG I DO 8 METARA: U Australiji pronađeni ostaci praistorijskog morskog psa

Ostaci praistorijskog morskog psa pronađeni su na jednoj plaži u Australiji, a naučnici procjenjuju da je bio dug do osam metara i znatno teži od današnjih velikih bijelih pasa.

Otkriće sugeriše na to da su moderni morski psi dostigli divovske proporcije mnogo ranije nego što se dosad mislilo, piše portal “Diskaver vajld lajf”.

Pronađeno je pet pršljenova starih 115 miliona godina koji su pripadali drevnom lamniformnom morskom psu, redu koji obuhvata i današnje vrste poput velike bijele ajkule.

Iako su pronađeni pršljenovi na obali u blizini grada Darvin na sjeveru Australije bili skoro identični kao kod velike bijele ajkule, postojala je razlika u njihovoj veličini.

Pršljenovi današnjih velikih bijelih ajkula su oko osam centimetara, a pronađeni kod Darvina bili su veći od 12 centimetara, analize su studije objavljene u naučnom časopisu “Komunikejšn biolodži”.

Na osnovu veličine pršljenova, stručnjaci procjenjuju da je životinja bila duga između šest i osam metara i da je bila težila više od tri tone.

Vjeruje se da fosili pripadaju izumrloj vrsti divovskih grabljivih morskih pasa, koji su vladali svjetskim okeanima prije otprilike 100 miliona godina.

Primjerak iz Darvina je 15 miliona godina stariji od svih dosad poznatih pripadnika ove vrste.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno