Kirsten Evans, 53-godišnja bankarska službenica iz Danske, vjerovatno će biti među prvim generacijama koje će morati čekati 70. rođendan da bi ostvarile pravo na punu penziju. Ipak, ona ne planira da čeka toliko. „Mislim da ste sa 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije penzionisanja“, izjavila je, odlučna da se povuče sa posla već sa 65 ili 66 godina — iako će zbog toga primati umanjenu penziju.

Danski parlament usvojio je u maju zakon kojim se starosna granica za penziju do 2040. godine podiže sa sadašnjih 67 na čak 70 godina. Sistem je vezan za očekivani životni vijek i automatski se revidira svakih pet godina. Do 2030. granica će porasti na 68, do 2035. na 69, a svi rođeni nakon 31. decembra 1970. — uključujući Evans — penziju će dočekati tek sa 70 godina.

Većina ne izdrži do kraja

Međutim, brojke pokazuju da većina Danaca ne radi do formalne starosne granice. Prema podacima OECD-a, 2022. godine prosječna starost odlaska u penziju bila je oko 64 godine, iako je zvanična bila 67.

„Oko 20% ljudi u Danskoj odlazi u penziju jer ne mogu više da rade — ili zbog bolesti, ili zato što ne nalaze posao“, kaže Aske Juul Lassen, etnolog i stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu. On upozorava da bi podizanje granice na 70 moglo dodatno produbiti jaz između imućnijih građana, koji mogu ranije da se povuku, i onih koji moraju da rade do kraja.

Nepravedno za fizičke radnike

Damoun Ashournia iz Danske sindikalne konfederacije naglašava da se među članovima sindikata rijetko ko penzioniše u punoj starosnoj dobi. „Naši članovi su iscrpljeni. Dvije trećine ih odlazi u penziju ranije, jer jednostavno ne mogu više“, kaže.

Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra, sumnja da će moći da izdrži do 70. „Zamislite mene sa 70 godina kako prelazim 10.000 koraka dnevno na odjeljenju. To ne bi bilo pošteno ni prema meni ni prema pacijentima“, ističe.

Kako izgleda danski penzioni sistem?

Danska ima složen penzioni sistem: univerzalnu državnu penziju (oko 965 evra mjesečno), dodatne penzije koje finansiraju poslodavci, i mogućnost privatne štednje. Ipak, to ne mijenja činjenicu da bi automatsko povećavanje starosne dobi — koje je na snazi od 2006. godine — moglo značiti da će neko ko danas ima 20 godina penziju dočekati tek sa 74.

I dok poslodavci pozdravljaju produženje radnog vijeka kao jedini način da se očuva socijalna država, sve je više poziva na promjenu pravila. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je prošlog ljeta da više ne vjeruje u automatsko povećavanje dobi za penziju. „Sistem će vjerovatno morati da se revidira kad se granica približi 70.“

Sindikalci se slažu i predlažu sporiji ritam rasta: za svakih dodatnih godinu dana očekivanog života, starosna granica bi se povećavala za samo pola godine.

Danska, iako među najbogatijim i najuređenijim zemljama Evrope, sada stoji pred ozbiljnim pitanjem: da li će ljudi imati snage da rade do 70 — i hoće li to zaista biti život dostojan čovjeka?

Neimenovana žena sa Floride hrabro se borila protiv napadača koji je pokušao da je ugura u svoj kamionet, a pošto je navodno izvršio pljačku.

Jeziva borba je zabilježena na novootkrivenom snimku nadzorne kamere i šokirala je tamošnju javnost.

Drama se odigrala 29. juna, oko 15.30 časova, ispred jedne prodavnice u Sent Ogastinu.

Na snimku je zabilježen trenutak kada osumnjičeni za pokušaj otmice, Teodor Majkl Tandidor (31), davi ženu koja vrišti i vuče je ka svom kamionu.

Žrtva, čiji identitet nije otkriven, očajnički traži pomoć dok je napadač vuče ka vozilu, a u jednom trenutku uspijeva da se otrgne i pobjegne, piše New York Post, prenosi Telegraf.rs.

Uhapšen nakon potjere

Kako navodi šerifova kancelarija, slučajni prolaznik je vidio pokušaj otmice, pritekao ženi u pomoć i pozvao 911, a napadač je pobjegao.

Nadležni su kasnije primijetili da vozi kamionet “nepromišljeno” na magistrali A1A, a Tandidor je uhapšen nakon potjere.

Vlasti su saopštile da je prethodno opljačkao prodavnicu i prisilio ženu da izađe na parking. Optužen je za otmicu, pljačku i krađu motornog vozila.

“Sve je uradila kako treba”

“Žrtva u ovoj situaciji uradila je sve kako treba, vrištala, borila se, privukla pažnju“, navodi policija.

Prema instruktorima programa “Žene protiv nasilnih susreta”, potencijalne žrtve uvijek treba da budu svjesne svoje okoline, da znaju gdje je njihova “zona opasnosti” u kojoj stranci mogu predstavljati prijetnju, i da vjeruju svojim instinktima i iskustvu.

“Stav, mentalna pripremljenost i odlučnost su ključ uspjeha”, poručili su iz šerifove kancelarije.

Policija u Helsinkiju primila je u nedjelju ujutro dojavu da je muškarac oteo gradski autobus u četvrti Mellunmäki, pišu finski mediji. Prema navodima policije, vozač autobusa nakratko je izašao iz vozila i ostavio ga bez nadzora. U tom trenutku osumnjičeni je sjeo za upravljač i krenuo prema centru grada.

“Riječ je o prilično jedinstvenom slučaju. Nešto ovakvo ne događa se baš često”, rekao je glavni istražitelj Mikko Minkkinen. Policijska patrola primijetila je autobus dok je prelazio most Kulosaari. Policajci su signalizirali vozaču da stane, ali on je nastavio voziti prema centru. Autobus je na kraju zaustavljen u Ulici Vilhonvuorenkatu, u četvrti Sörnäinen, prenosi Index.

Kad su priveli osumnjičenog, policajci su u autobusu zatekli dvojicu putnika. Jedan je već bio u vozilu kad ga je muškarac oteo, a drugog je pokupio putem tokom svoje desetominutne vožnje. Ispostavilo se da je muškarac bio pod uticajem alkohola.

“Ponosno se pohvalio da tokom vožnje nije napravio nijednu grešku”, rekao je Minkkinen. “Prema policijskom izvještaju, rekao je da je odluka da otme autobus bila impulsivna, ideja mu je pala na pamet u tom trenutku”, dodao je Minkkinen. Policija ga sumnjiči za krivično djelo vožnje pod uticajem alkohola, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja i upravljanje vozilom bez dozvole.