Connect with us

Banjaluka

Suđenje Aleksandru Džombiću: “Alumina” bi mogla da vrati sporni kredit

Viši privredni sud Republike Srpske poništio je presudu kojom je “Alumina” oslobođena obaveze da kao jemac vraća milionski kredit koji je Investiciono razvojna banka (IRB) Republike Srpske dala “Energoliniji” te slučaj vratio prvostepenom sudu na novo suđenje.

Ovo je u banjalučkom Okružnom sudu rečeno na suđenju  bivšem  premijeru Srpske Aleksandru Džombiću koji je optužen za zloupotrebe pri dodjeli tog kredita.

Njegov advokat Zoran Bubić tu presudu je dostavio sudu kao dokaz, te istakao da to sada znači da trenutno na snazi ugovor i obaveza vraćanja kredita.

Pojasnio je da je prvo Vrhovni sud RS poništio odluku Višeg privrednog suda RS kojom je potvrđena presuda Okružnog privrednog suda u Bijeljini.

– Tom presudom ugovor kojim jer regulisano da “Alumina” kao jemac vraća kredit je proglašen ništavnim, a sada je ta odluka poništena. Viši privredni sud je slučaj je vratio na novo suđenje – rekao je Bubić.

Vještak odbrane, diplomirani ekonomista Aleksandar Čolić kazao je da na osnovu finansijskih pokazatelja firme “Alumina” ne bi bilo problema da to preduzeće vrati sporni kredit.

– „Alumina“ je tokom 2022. godine ostvarila prihod od 389.531.077, a vrijednost imovine je bilo oko 290.808.551 KM – rekao je Čolić te dodao da je neto dobit bila oko 28 miliona maraka.

Republički tužilac Radenko Jankovića je upitao kako bi “Alumina” vraćala sporni kredit ako je, kako je navedeno u nalazu vještaka, na njenom računu ostalo oko 836.000 KM.

Vještak Čolić je kazao da bi kredit mogao da se vrati iz imovine, te je pojasnio da je “Alumina” u 2022. godini naplatila 27 miliona više nego je fakturisala.

Pojasnio je da je “Alumina” ostala sredstva, odnosno razliku između onoga što je na računu i dobiti potrošila na druge namjene. Vještak nije mogao da odgovori na pitanje tužioca zašto “Alumina” nije vratila kredit.

Takođe je kazao  da nisu ni analizirali raniju odluku IRB-a kojom je prvi zahtjev za dodjelu kredita “Energoliniji” odbijen.

Tužilac Janković je kazao je, da između ostalog, zahtjev za kredit odbijen zato što je firma bila prezadužena, zavisila od jednog kupca i dobavljača, a jemac “Alusil” bio u gubitku,  te je upitao šta se promijenilo u odnosu na period kada je kredit odbijeni do perioda kada je odobren. Vještak  je rekao da ne može da odgovori na to pitanje.

Republičko tužilaštvo tereti Džombića za zloupotrebi službenog položaja prilikom dodjeljivanja 19,4 miliona KM kredita Investiciono – razvojne banke “Energoliniji”. Navodi se da je  bio svjestan da kredit neće moći biti vraćen zbog nesposobnosti firme.

Terete ga  da je zvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića, kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit “Energoliniji”. Pavlović je to odbio i dao ostavku, a nakon toga je pomenuto preduzeće ponovo podnijelo zahtjev za kredit od 19,4 miliona, a Džombić je 16. februara 2012. godine potpisao odluku o odobravanju kredita.

Troškovi vještačenja

Odbrana Aleksandra Džombića vještačenje koje je uradio Aleksandar Čolić, odnosno firma “Profi nova” u kojoj radi, platila je 17.550 KM.

Sudu su dostavili fakturu sa navedenim iznosom, kao dokaz da su izmirili obaveze po tom osnovu.

Advokat Zoran Bubić je pojasnio da je nalaz koštao 15.000 KM plus porez na dodatnu vrijednost (PDV) za tri mjeseca rada i njegovu izradu.

Banjaluka

STUDENTI ISTRAŽIVALI TAJNE KASTELA: 12 skeleta, grnčarija i novi slojevi istorije

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom
Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta
“Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke
U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente
Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO MITROVDAN: Sloboda nije data, već stečena žrtvom naših heroja

U ime Grada Banje Luke i u svoje ime, gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je svim borcima i Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Mitrovdan.

-Na ovaj dan sa dubokim poštovanjem pamtimo heroje koji su, braneći svoj narod i svoju zemlju, dali ono najvrednije – svoj život. Njihova žrtva je temelj naše slobode i naše Republike Srpske – poručio je gradonačelnik.

Kako je naveo – „danju i noću, pod teškim uslovima, oni su čuvali ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo“.

-Zato je naše trajno opredjeljenje: da pamtimo, da poštujemo i da čuvamo Republiku koju su nam ostavili. Svim borcima iz Republike Srpske, za njihovu nemjerljivu žrtvu, odužili smo se izgradnjom Centralnog spomen –obilježja u centru Banje Luke. Neka nas Mitrovdan podsjeti da sloboda nije data, već stečena. Sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti, želim da krsnu slavu obilježite u miru i zdravlju!

Srećna slava i vječna slava herojima – naveo je gradonačelnik u čestitki.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka postaje grad aktivnog, zdravog i srećnog života

Naš cilj je da Banjaluka postane grad u kojem se živi aktivno, zdravo i zadovoljno i upravo korak ka tome su brojni projekti koje radimo, poručila je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer.

Jedan od tih projekata, kako je navela, jeste najveći sportsko-rekreativni centar u Banjluci, koji je uspješno izgrađen i stavljen na raspolaganje sugrađanima.

“Ovo novo mjesto vjerujem da će vrlo brzo postati omiljeni kutak svih naših sugrađana. Ovo je prostor u kojem će svako pronaći nešto za sebe, od sportskih terena, staza za trčanje i šetnju do mjesta za odmor, druženje i uživanje. Posebno mi je drago što ovaj centar spaja sve generacije, od najmlađih do najstarijih, jer upravo zajedništvo i aktivan život čine naš grad ljepšim i življim”, kazala je Savić Banjac.

Dodala je da se nastavlja i izgradnja šetališta uz Vrbas, jednog od najljepših i najomiljenijih dijelova našeg grada.

“Na dionici od Švedske plaže do Vrućice Banjalučani će uskoro dobiti još jedan uređen dio za šetnju, rekreaciju i uživanje uz našu rijeku. Ovim radovima nastavljamo višegodišnji plan uređenja obale Vrbasa, sa ciljem da stvorimo šetalište koja će spajati ključne dijelove grada. Već naredne godine radovi će biti nastavljeni sve do Venecija mosta, nakon čega ćemo imati šetalište dugo više od pet kilometara. Cilj je jasan, uređena obala, uređena Banjaluka”, dodala je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno