Connect with us

Društvo

SUDIJAMA VEZANE RUKE: Povlašteni osuđenici koji imaju više para

Neustavna odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je predviđen otkup zatvorske kazne do godinu dana u povlašteni položaj stavlja one osuđenike koji imaju više novca, dok sudije koje su u konkretnim slučajevima izrekle osuđujuće presude nemaju mogućnost da odlučuju ko će iza rešetaka, a ko može da plati.

To su neke od manjkavosti spornog člana 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom (svaki dan se plaća 100 maraka), a Ustavni sud RS je u srijedu ocijenio da ta odredba nije u saglasnosti sa Ustavom RS.

Dok iz Ministarstva pravde RS najavljuju da će postupiti po odluci Ustavnog suda Republike Srpske, pravni ekspert s kojim smo danas razgovarali kaže da i on smatra da spornu odredbu treba korigovati na način da u njoj stoji da se može (a ne mora) odobriti zamjena zatvorske kazne za novčanu, o čemu bi odlučivao sud.

Sudovi bili nemoćni
“Na ovaj način do sada sudovi su bili sprečavani da izvrše individualizaciju u svakom pojedinačnom slučaju, jer je bilo propisano da se zatvorska kazna do godine na zahtjev osuđenog mora zamijeniti novčanom. Odluka Ustavnog suda Republike Srpske je ispravna. Čemu onda suđenje ako ne važi presuda sudije koji je izrekao zatvorsku kaznu od, recimo, godinu zatvora?”, pita sagovornik “Nezavisnih novina”.

Ustavni sud Republike Srpske, dodaje naš sagovornik, ne može određivati kako će ova odredba ubuduće biti definisana, ali je poenta u tome da se zatvorska kazna više neće morati zamijeniti za novčanu, već će biti otvorena mogućnost zamjene.

Međutim, u periodu dok se sporna odredba koriguje, ostaje nekoliko nerazjašnjenih pitanja, poput toga šta sa onim osuđenicima koji su, recimo, prije sedam dana otkupili kazne, ili onima koji to namjeravaju uraditi dok zakonodavac ne promijeni Krivični zakonik Republike Srpske.

Kakva će sad biti praksa
“Za one koji su do sada iskoristili taj institut, u periodu do odluke Ustavnog suda, to je završena stvar. Tu se ne može ništa dirati. Oni koji zatraže da im se kazna zatvora zamijeni za novčanu u periodu dok ne bude izmijenjen Krivični zakonik ne mogu računati da će im biti udovoljeno, jer se taj institut ne može primjenjivati pošto je ukinut odlukom Ustavnog suda. Dakle, do donošenja zakona o izmjenama Krivičnog zakonika ne može se vršiti zamjena zatvorske kazne novčanom. Taj član trenutno ne postoji, ne postoji institut zamjene. Za one treće, koji će doći na red nakon što se izvrši izmjena u Krivičnom zakoniku, sud će u svakom konkretnom slučaju odlučivati hoće li udovoljiti zahtjevu ili neće”, pojašnjava izvor “Nezavisnih novina”.

Naš sagovornik pritom ukazuje na još jednu nelogičnost koja proističe iz osporene odredbe. Pojašnjava, naime, da nije isto kada neki biznismen ili političar sa ogromnim mjesečnim primanjima treba platiti 100 maraka po danu zatvorske kazne i kada taj iznos treba izdvojiti neko ko jedva sastavlja kraj sa krajem.

Jedni mogu platiti, drugi nemaju
Tim segmentom se u svojoj odluci bavio i Ustavni sud Republike Srpske.

“Osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu umjesto izdržavanja kazne zatvora stavljena su u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja, zbog čega nisu u mogućnosti da traže zamjenu kazne zatvora novčanom. Osporena odredba, dakle, dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje”, naveli su iz Ustavnog suda RS.

Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.

Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.

Načela gube smisao
“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.

Advokat Milan Malešević ističe da je do sada niz puta ukazivao na sve nelogičnosti odredbe, a koju je sada osporio i Ustavni sud RS.

“Ovdje ne vrijede za sve ista pravila. Onaj ko nema da plati novčanu kaznu, on će otići u zatvor, a onaj ko je dobio zatvorsku kaznu, može da plati i da ne ide, samo zato što ima novca. Ovdje je riječ o diskriminaciji”, ističe Malešević u izjavi za “Nezavisne novine”.

U Ministarstvu pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode.

“U najkraćem roku preduzeću mjere da se ta odluka što prije implementira, tako što će Ministarstvo sačiniti prijedlog izmjena i uputiti ga u skupštinsku proceduru. Lično smatram da je ova odluka u potpunosti na liniji sudske nezavisnosti i prava suda da odlučuje u skladu sa zakonom”, naveo je Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno