Neustavna odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je predviđen otkup zatvorske kazne do godinu dana u povlašteni položaj stavlja one osuđenike koji imaju više novca, dok sudije koje su u konkretnim slučajevima izrekle osuđujuće presude nemaju mogućnost da odlučuju ko će iza rešetaka, a ko može da plati.

To su neke od manjkavosti spornog člana 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom (svaki dan se plaća 100 maraka), a Ustavni sud RS je u srijedu ocijenio da ta odredba nije u saglasnosti sa Ustavom RS.

Dok iz Ministarstva pravde RS najavljuju da će postupiti po odluci Ustavnog suda Republike Srpske, pravni ekspert s kojim smo danas razgovarali kaže da i on smatra da spornu odredbu treba korigovati na način da u njoj stoji da se može (a ne mora) odobriti zamjena zatvorske kazne za novčanu, o čemu bi odlučivao sud.

Sudovi bili nemoćni
“Na ovaj način do sada sudovi su bili sprečavani da izvrše individualizaciju u svakom pojedinačnom slučaju, jer je bilo propisano da se zatvorska kazna do godine na zahtjev osuđenog mora zamijeniti novčanom. Odluka Ustavnog suda Republike Srpske je ispravna. Čemu onda suđenje ako ne važi presuda sudije koji je izrekao zatvorsku kaznu od, recimo, godinu zatvora?”, pita sagovornik “Nezavisnih novina”.

Ustavni sud Republike Srpske, dodaje naš sagovornik, ne može određivati kako će ova odredba ubuduće biti definisana, ali je poenta u tome da se zatvorska kazna više neće morati zamijeniti za novčanu, već će biti otvorena mogućnost zamjene.

Međutim, u periodu dok se sporna odredba koriguje, ostaje nekoliko nerazjašnjenih pitanja, poput toga šta sa onim osuđenicima koji su, recimo, prije sedam dana otkupili kazne, ili onima koji to namjeravaju uraditi dok zakonodavac ne promijeni Krivični zakonik Republike Srpske.

Kakva će sad biti praksa
“Za one koji su do sada iskoristili taj institut, u periodu do odluke Ustavnog suda, to je završena stvar. Tu se ne može ništa dirati. Oni koji zatraže da im se kazna zatvora zamijeni za novčanu u periodu dok ne bude izmijenjen Krivični zakonik ne mogu računati da će im biti udovoljeno, jer se taj institut ne može primjenjivati pošto je ukinut odlukom Ustavnog suda. Dakle, do donošenja zakona o izmjenama Krivičnog zakonika ne može se vršiti zamjena zatvorske kazne novčanom. Taj član trenutno ne postoji, ne postoji institut zamjene. Za one treće, koji će doći na red nakon što se izvrši izmjena u Krivičnom zakoniku, sud će u svakom konkretnom slučaju odlučivati hoće li udovoljiti zahtjevu ili neće”, pojašnjava izvor “Nezavisnih novina”.

Naš sagovornik pritom ukazuje na još jednu nelogičnost koja proističe iz osporene odredbe. Pojašnjava, naime, da nije isto kada neki biznismen ili političar sa ogromnim mjesečnim primanjima treba platiti 100 maraka po danu zatvorske kazne i kada taj iznos treba izdvojiti neko ko jedva sastavlja kraj sa krajem.

Jedni mogu platiti, drugi nemaju
Tim segmentom se u svojoj odluci bavio i Ustavni sud Republike Srpske.

“Osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu umjesto izdržavanja kazne zatvora stavljena su u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja, zbog čega nisu u mogućnosti da traže zamjenu kazne zatvora novčanom. Osporena odredba, dakle, dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje”, naveli su iz Ustavnog suda RS.

Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.

Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.

Načela gube smisao
“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.

Advokat Milan Malešević ističe da je do sada niz puta ukazivao na sve nelogičnosti odredbe, a koju je sada osporio i Ustavni sud RS.

“Ovdje ne vrijede za sve ista pravila. Onaj ko nema da plati novčanu kaznu, on će otići u zatvor, a onaj ko je dobio zatvorsku kaznu, može da plati i da ne ide, samo zato što ima novca. Ovdje je riječ o diskriminaciji”, ističe Malešević u izjavi za “Nezavisne novine”.

U Ministarstvu pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode.

“U najkraćem roku preduzeću mjere da se ta odluka što prije implementira, tako što će Ministarstvo sačiniti prijedlog izmjena i uputiti ga u skupštinsku proceduru. Lično smatram da je ova odluka u potpunosti na liniji sudske nezavisnosti i prava suda da odlučuje u skladu sa zakonom”, naveo je Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.